Vlada je na jutrošnjoj 45. sjednici prihvatila prijedlog o pristupanju Hrvatske Europskom centru za suzbijanje hibridnih prijetnji. Ta točka dnevnoga reda službeno se zove „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pokretanje postupka pristupanja Republike Hrvatske Memorandumu o suglasnosti o Europskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji i za sudjelovanje u Europskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji“, a obrazlagao ju je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman:

„Europski centar međunarodno je središte posvećeno baš razumijevanju hibridnih prijetnji. Ono služi kao središte stručnoga znanja za podršku pojedinačnim i kolektivnim naporima sudionica u unapređivanju vlastite civilne i vojne sposobnosti, otpornosti i spremnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji s posebnim naglaskom na europsku sigurnost. A namjera je da tu kolektivnu ekspertizu i iskustvo Centra koriste sve države sudionice, te Europska unija i NATO. Centar ovoga trenutka ima i 28 država sudionica, mi bismo bili 29. U njemu su pozvane sudjelovati članice NATO-a i EU. Naravno, koji je interes Republike Hrvatske? Sudjelovanje upravo u radu toga Centra pridonijet će većoj međunarodnoj vidljivosti Hrvatske, omogućiti pravodobnu uključenost u procjenu pitanja odvažnosti za područja sigurnosti i, naravno, i jačati važnost geopolitičkog položaja Hrvatske, a to će omogućiti ugradnju vlastitog pogleda na hibridno djelovanje u Europi, s posebnim naglaskom na područje našega susjedstva, dakle jugoistoka… jugoistočne Europe. Aktivnim sudjelovanjem u Centru Hrvatska će također dobiti i čvršću platformu za ukazivanja na aktere hibridnog djelovanja u njezinom neposrednom susjedstvu, ali i steći – naravno – neprocjenjivo iskustvo za izgradnju sposobnosti i unapređenja nacionalnog sustava suzbijanja hibridnih prijetnji“.

Ovaj europski centar – The European Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats (Hybrid CoE) – osnovan je 2017. godine, kada je i prvih 9 država potvrdilo svoje sudjelovanje (Finska, Francuska, Latvija, Litva, Njemačka, Poljska, Švedska, SAD i UK). Sjedište Centra je u glavnom gradu Finske, Helsinkiju, a Finkinja Teija Tiilikainen mu je trenutno na čelu. Godišnji proračun Centra je nemalih 2,8 milijuna eura. Centrom upravlja Upravni odbor u kojem sudjeluje po jedan predstavnik svake države članice te ravnatelj Centra, a sudjelovanje je otvoreno isključivo za članice EU-a i NATO-a. Hybrid CoE okuplja stručnjake u tri različita područja interesa pod vodstvom država članica: utjecaj hibridnog djelovanja, strategija i obrana, te ranjivost i otpornost. Upravo je zato i zanimljivo vidjeti da se u nas nosiocem ove aktivnosti pojavljuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, umjesto bilo (1) Ministarstva obrane (koje se pojačano bavi cyber-obranom, a čijem je širem sastavu bliska i Vojna sigurnosno-obavještajna agencija), bilo (2) Ministarstva unutarnjih poslova (u kojem je resor civilne zaštite, a bavi se i zaštitom kritičke infrastrukture te dobrim dijelom nacionalnih mjera otpornosti i sigurnosti) ili (3) niza zasebnih institucija ove sadržajne tematike (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Zavod za sigurnost informacijskih sustava ili Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija) osnovanih posljednjih godina.

No, kako sada stvari stoje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH će – u suradnji s Ministarstvom obrane RH i Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA) – djelovati kao nacionalno tijelo u kontekstu sudjelovanja RH u Europskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, te će ove tri državne institucije (MVEP, MORH te SOA snositi i financijske troškove pristupanja odnosno sudjelovanja u Hybrid CoE. Iznos godišnje članarine, do 60.000,00 eura, koju će uplatiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ravnomjerno će se rasporediti između državnih tijela koja sudjeluju u radu Centra.

U obrazloženju Ministarstva vanjskih poslova kao predlagatelja  navodi se da hrvatski interes za ovakvu vrstu asocijacija i borbu protiv cyber i hibridnog djelovanja proizlazi iz Strategije nacionalne sigurnosti i Strateškog pregleda obrane. U Strategiji nacionalne sigurnosti RH izričito se navodi da će se razviti „nacionalne sposobnosti suprotstavljanja i obrane od hibridnog djelovanja koje provode države, organizacije ili pojedinci u širokom spektru (diplomatsko-političkom, informacijskom, vojnom, gospodarskom, financijskom, obavještajnom i pravnom)“. Istovremeno se u aktualnom Strateškom pregledu obrane hibridne prijetnje spominju u okviru opisa strateškog okruženja i implikacija za obranu u kontekstu razvoja novih tehnologija i njihovog korištenja u vojne svrhe, jačanja utjecaja nedržavnih faktora u međunarodnim odnosima, te tzv. hibridnog djelovanja koje uključuje istovremeno konvencionalno, prikriveno, informacijsko i kibernetičko djelovanje. Upravo na temelju ta dva dokumenta, Vlada RH i iskazuje svoj interes za pristupanje Europskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.