Vlada RH na današnjoj 251. sjednici donijela je „Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza nateret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini za nabavu jednokratnog protuoklopnog prijenosnog raketnog sustava RGW 90“. Obrazlagatelj je bio ministar obrane Mario Banožić:
„Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer to… izravnu ulogu u potpori i implementaciji NATO Ciljeva sposobnosti. Ova odluka odnosi se na nabavu jednokratnih protuoklopnih prijenosnih raketnih sustava RGW 90 kratkoga dometa. Navedeni raketni sustav u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske u pogledu zahtjeva za opremanjem postrojbi prijenosnim jednokratnim protuoklopnim raketnim sustavima te… dugoročno sigurnosno i obrambeno važno za Republiku Hrvatsku. Ovom nabavom u potpunosti bi se zadovoljili zahtjevi za opremanje lakih pješačkih postrojbi, postrojbi iskrcajnog pješaštva i specijalnih postrojbi. Ukupna vrijednost nabave ovog raketnog sustava, uključujući PDV, iznosi oko 3 milijuna 879 tisuća eura, za što su sredstva planirana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane za 2023. i 2024. godinu“.
Banožić je ovdje govorio o ukupnoj vrijednosti nešto višoj od 3,8 milijuna eura za kupovinu sustava RGW 90, iako je Vlada odlučivala samo o sredstvima planiranim za sljedeću godinu u iznosu od 2,6 milijuna eura.
U popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnog reda stoji da je Ministarstvo obrane provelo nabavu u skladu s odredbom članka 41. stavka 1. točka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16. i 114/22.) kao pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje te je postignut dogovor s tvrtkom Dynamit Nobel Defence GmbH iz Savezne Republike Njemačke koja je i originalni proizvođač raketnog sustava RGW 90. Provedbom nabave predmetnog raketnog sustava s originalnim proizvođačem postignuta je najpovoljnija jedinična cijena kroz zajedničku nabavu velike serije te je postignut skraćeni rok isporuke. Ukupne obveze Ministarstva obrane iznose 3.878.697,50 eura, odnosno po godinama: u 2023. godini 1.241.183,20 eura, te u 2024. godini još 2.637.514,30 eura.
Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.
RGW 90 (Recoilless Grenade Weapon), poznatiji kao Matador, zajednički je razvoj Njemačke, Izraela i Singapura, i spada među najlakše sustave u ovoj klasi, namijenjene za borbu protiv oklopnih transportera i lakih tenkova, kao i raznih fortificiranih struktura. Tijekom 2022. godine ovaj se sustav pojavio u Ukrajini, što je bila njegova prva borbena uporaba (iako Izrael to sredstvo navodno u vježbama koristi za probijanje građevinskih prepreka u urbanom ratovanju). Ukrajina je 5.100 komada RGW 90 kupila od Njemačke u ožujku 2022. godine za oko 37,6 milijuna USD (isporuka prvih 2.650 komada odmah u ožujku, a onda još 2.450 u svibnju iste godine), da bi još 2.900 primjeraka bilo dokupljeno u lipnju iste godine. Iako se o tom sustavu na ukrajinskim bojištima manje čulo u široj javnosti, ukrajinski vojnici su ih opisivali kao iznimno lako prenosnu tehniku, jednostavnu i praktičnu, pogodnu da pojedini borac nosi i više komada ovog oružja. Iako se RGW 90 pokazao sposobnim za proboj lakih oklopa oklopnih transportera (APC) i borbenih vozila pješaštva (IFV), navodno je imao problema s protivničkim tenkovima opremljenim reaktivnim oklopom. Dakle, Hrvatska ovdje opet pregovaračim postupkom bez šireg natječaja (i transparentnosti te svih prednosti aktivnog tržišnog natjecanja) kupuje jeftinu te dostupnu opremu ograničene borbene sposobnosti.
Inače. ove sustave u Europi koriste belgijska, slovenska, švicarska i njemačka vojska.
Istovremeno na Saboru …
Ono što nije bilo na Vladi bilo je jutros na sjednici saborskog Odbora za obranu. Sjednica je bila zatvorena za javnost s glavnom točkom dnevnog reda pod nazivom „Zajednička nabava obrambenih proizvoda projekata EDA-e“, a iz priopćenja Ministarstva obrane daje se razabrati da se zapravo raspravljalo o nastavku zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije.
Zatvorena sjednica saborskog Odbora za obranu (Photo: MORH/F.Klen)
Na sjednici su sudjelovali ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj sa suradnicima, a Banožić je pred članovima Odbora rekao:
„Republika Hrvatska pravovremeno je prepoznala važnost popune zaliha vojne opreme te se pridružila europskoj inicijativi u uspostavi ovog projekta zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije. To je i izravan poticaj obrambenoj industriji“.
Riječ je o implementaciji Projektnog sporazuma o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije kojeg je na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu u ožujku 2023. godine za Republiku Hrvatsku potpisao sam Mario Banožić. Prema tadašnjim dogovorima, koji su finalizirani u svibnju ove godine, do ožujka 2024. bi EU trebala u Ukrajinu isporučiti milijun komada granata kalibra 155 mm – ali iz nacionalnih zaliha država članica (uz nakanade do ukupne vrijednosti od milijardu eura). Taj bi se napor onda barem djelomično nadomjestio zajedničkim EDA projektom vrijednim još milijardu eura – dok je oko 500 milijuna eura dodatno odvojeno za poticanje europske vojne industrije koja bi to streljivo trebala proizvesti. Ovoj shemi zajedničke proizvodnje streljiva su do lipnja 2023. priključilo 26 država (osim Bugarske i Irske iz EU-okvira, ali s Norveškom), da bi onda ljetos i Bugarska najavila svoje uključivanje.
Do sredine kolovoza je u Ukrajinu bilo ukupno otposlano tek 223.800 komada streljiva u ovom projektnom okviru, iako je vrijednost robe prešla 1,1 milijardu eura. Iako je EU naknadila samo dio toga, već se tada jasno vidjelo da prvotno predviđena financijska sredstva vjerojatno neće biti dovoljna – pa će ih trebati povećavati, za što treba i nacionalna privola pojedinih država uključenih u posao. Kako se zaključivanje konačnih ugovora s odabranom industrijom očekivalo do kraja rujan ove godine – vjerojatno se upravo ta financijsko-industrijska tematika našla i na današnjoj sjednici relevantnog saborskog odbora. Kako bilo da bilo, Odbor za obranu Hrvatskog sabora jednoglasno je podržao prijedlog Ministarstva obrane.
