Vijetnam, Kambodža, Angola, Afganistan, Sirija… sve su to zemlje pri samom vrhu država najzasićenijih minama. Neke od njih bore se s minskim poljima i 50 godina nakon završetka sukoba. Njima treba pridodati i Ukrajinu, državu koja nakon 4,5 godine rata premoćno vodi na nepopularnoj ljestvici država s najviše nagaznih mina na svijetu, a vojnom djelovanju se još ne nazire kraj. S minama se 30 godina nakon završetka rata bori i nama susjedna Bosna i Hercegovina – prema posljednjim podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) iz srpnja ove godine, površina minski sumnjivog područja u BiH iznosi nešto više od 757 km2, odnosno procjenjuje se da je širom zemlje ostalo više od 170.000 mina i raznih eksplozivnih sredstava. Tijekom prošle godine u BiH razminirana su 52,43 četvorna kilometra, odnosno oko 70% planirane površine, što je priličan napredak u odnosu na ranije godine kada se realizacija godišnjih planova razminiranja kretala između 20 i 30 posto. Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak upozorila je da se planovi razminiranja često ne postavljaju dovoljno realno niti su praćeni odgovarajućim financijskim i operativnim kapacitetima, dok dodatni problem predstavlja smanjenje međunarodnih financijskih sredstava, kao i gašenje pojedinih međunarodnih organizacija koje su godinama pružale značajnu potporu procesu razminiranja. Sve to dodatno povećava odgovornost domaćih institucija i svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema trenutačnim procjenama za BiH, dovršetak potpunog razminiranja očekuje se negdje oko 2034. godine, no zbog unutarnje-političkih prilika vlada prilična sumnja oko tog roka.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Photo: Obris.org)
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska proglasila se 01. ožujka ove godine zemljom bez minske opasnosti i kao takva je proknjižena u brojnim međunarodnim registrima minski sumnjivih područja. „Hrvatska je zemlja bez minske opasnosti. Nakon gotovo 30 godina dovršili smo razminiranje u skladu s Ottawskom konvencijom. Uklonjeno je gotovo 107.000 minsko-eksplozivnih sredstava i 470.000 neeksplodiranih sredstava. To nije samo tehnički uspjeh, to je ispunjena moralna obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima“, rekao je krajem veljače ove godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Hrvatska je tako izvršila sve svoje obveze vezane uz isključenje minski sumnjivog područja proizašle iz međunarodno ratificiranih ugovora, posebice obveze iz članka 5. Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, kolokvijalno nazvane Ottawska konvencija. „Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama, kao i primjer uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi, čija iskustva i stručnost mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom,“ istaknuo je na ovogodišnjem, 22. po redu međunarodnom simpoziju „Protuminsko djelovanje 2026.“ Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite.
Trideset godina dugi proces uklanjanja mina i raznih eksplozivnih sredstava za Hrvatsku nije bio nimalo lak – ukupna ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj iznosila su oko 1,2milijarde eura, od čega su oko 70% bila vlastita sredstva. Europska unija je za razminiranje u RH dala 286,7 milijuna eura, uključujući pretpristupno razdoblje i cijelo članstvo Hrvatske u EU. Ukupno je razminirano oko 1.835 četvornih kilometara širom zemlje, što uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Nažalost, od završetka rata pa do danas od mina je stradalo 612 ljudi u evidentirane 432 minske nesreće, od toga je 208 osoba poginulo, uključujući i pirotehničare koji su izgubili život tijekom čišćenja minski sumnjivog područja. Prema podacima MUP-a RH, od 01. siječnja 1996. ukupno je stradalo 136 pirotehničara i pomoćnih radnika, od čega 41 smrtno.
Sudionici u razminiranju imaju ista prava kao i hrvatski branitelji (Photo: RCZ)
Na samom kraju 2025 godine ukupna površina minski sumnjivog područja u RH iznosila je 1,9 km2 i to na području Donjeg Lapca i Otočca u Ličko-senjskoj županiji. Točnije, poslovi razminiranja završeni su i u tim krajevima, no čekalo se još izdavanje potvrda o njihovom isključenju iz minski sumnjivih područja. Ukupno je prošle godine tijekom razminiranja pronađeno i uništeno 1.869 protupješačkih i 208 protuoklopnih mina, te 408 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Na temelju naknadnih pronalazaka, u 2025. godini obavljeno je 7 kontrolnih pregleda na površini 11.844 m2. Nažalost, i prošla godina odnijela je 2 ljudske žrtve – u dvije minske nesreće u Karlovačkoj (vojni skladišnji kompleks „Oštarije“) i Ličko-senjskoj županiji (područje naselja Široka Kula) smrtno je stradala jedna osoba, a jedna je lakše ozlijeđena.
Predstavljajući izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je u Hrvatskom saboru prije njegove ljetne stanke najavio da će se uskoro pred Vladom naći izmjene Zakona o protuminskom djelovanju kojima će se izjednačiti osnovica za izračun naknade po osnovi tjelesnog oštećenja pirotehničara s hrvatskim braniteljima, koja je trenutno nešto niža za pirotehničare. Mjesec dana ranije, u lipnju ove godine državna tajnica u MUP-a Irena Petrijevčanin najavila je da se izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju uvodi red u smislu da se prvi puta sva prava djelatnika koji su radili na razminiranju i članovima njihovih obitelji usklađuju sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to u dijelu koji se odnosi na izračun osobne invalidnine, ortopedskih dodataka, doplataka za njegu, pomoć druge osobe i tako dalje. Tako će nova osnovica za 2026. godinu, a koju odlukom utvrđuje Vlada, biti 540 eura. „Ove izmjene i dopune možemo zaključno reći, na neki način su konačno priznanje i zahvala svim pirotehničarima i djelatnicima koji su radili na razminiranju Hrvatske“, zaključila je Petrijevčanin.
Ministar Ružić na press-konferenciji 18.08.2026. (Photo: MRMSOSS)
Svoj dio posla još mora odraditi i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dopunom Zakona o posebnnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Ministar Alen Ružić predstavio je te dopune nakon ljetnog odmora, istaknuvši da će se posebno definiranoj skupini zaposlenika na poslovima razminiranja na taj način omogućiti ostvarivanje prava na starosnu mirovinu bez obzira na godine života, uz najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje dvije godine provedene na razminiranju. Naime, prema važećem Zakonu, zaposlenici na poslovima razminiranja mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez obzira na godine života ako imaju najmanje 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje osam godina stvarno provedenih na razminiranju. Budući da je proces razminiranja u Hrvatskoj završen, neki od navedenih zaposlenika više ne mogu ispuniti navedeni uvjet od osam godina nastavkom rada na razminiranju, pa će se dopunom Zakona upravo tim zaposlenicima omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Riječ je o 22 pirotehničara i osoba koje su bile angažirane na razminiranju, a radni odnos istekao im je ove ili prošle godine, naglasio je ministar Ružić dodavši kako je to nužno da bi se u potpunosti zaključio proces uklanjanja jedne od posljedica Domovinskog rata.
*ovaj tekst je dio projekta „Razminiranje – svjetsko a naše“ koji se provodi uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
