Drugi dan 59. godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, koje se upravo održava u Fubrovniku, protekao je radno, i završio u sumrak letačkim programom akro-grupe HRZ i PZO Krila Oluje i pjevačkim nastupom klape HRM-a „Sveti Juraj“. Politički odbor Parlamentarne skupštine jutros je otvorila hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, izlaganjem na temu „Prioriteti regionalne sigurnosne politike – hrvatska perspektiva“. Za novinare je poslije ukratko rekla:
„Tema mog izlaganja bila je „NATO i regionalna sigurnost iz hrvatske perspektive“, odnosno iz perspektive naše regije. Govorila sam o naročito političkoj dimenziji NATO-a, pa i vojnom segmentu u funkciji političke prevencije konflikta. Puno se raspravlja o pitanju financiranja NATO-a, vojnoj komponenti, jačanju NATO-a, smanjivanju proračuna za obranu – to se praktički događa u svim europskim zemljama, i kroz to onda i financiranje za NATO. S tog stanovišta je i pitanje političkog utjecaja NATO-a – u kojoj mjeri se ono temelji na tome da NATO bude ozbiljno uziman od strane ne samo, i mislim da nije sad niti ključna tema sigurno što se tiče ove regije, bilo kakav sukob, nego trajna stabilnost – dakle, vidljiva trajna stabilnost institucija i stabilnost država, i uloga NATO-a i članica u NATO-u, i ne samo članstva u NATO-u nego naročito reformi koje su za to potrebne – i sigurnosnog sustava, odnosno vojske, i odnosa između vojske i civilne vlasti.
Govorili smo i o tome da li članstvo u NATO-u treba vidjeti kao neku vrstu postizanja cilja ili nagrade, ili je to de facto jedna vrsta instrumenta za reforme koje doprinose stabilnosti zemalja. Govorili smo o spremnosti pojedinih zemalja u regiji za članstvo, u prvom redu Crne Gore koja je, po mojoj ocjeni, spremna za članstvo, i BiH gdje smatramo da bi bilo neobično važno da se onaj suspendirani akcijski plan za članstvo aktivira. To zahtijeva ispunjavanje određenih uvjeta od strane BiH, ali mislim da smo vrlo blizu i da bi mi kao susjedi i zemlje-članice NATO-a tu trebale zauzeti jedan proaktivni stav u komunikaciji s vlastima u BiH. Onda je bio niz pitanja vezan na regionalnu suradnju, čak jedno koje mi se činilo vrlo zanimljivim vezano na mogućnost oživljavanja regionalne suradnje nakon sukoba koje je došlo iz područja Kavkaza, dakle u kojoj mjeri se može ta vrsta postepenog izlaska iz sukoba i oporavka od sukoba koristiti u drugim dijelovima Europe.“
Postavljeno je i pitanje o ulasku „problematičnih“ zemalja u NATO-o – da li im je NATO nagrada ili sredstvo pomoću kojeg rješavaju probleme unutar svoja 4 zida, te da li te zemlje na određeni način oslabljuju NATO uvozeći u njega vlastite poteškoće. Po tom pitanju ministrica Pusić bila je diplomatski pozitivna:
„Moja teza je bila da, ako se misli da jugoistočna Europa ili Balkan predstavlja importiranje, uvoz u NATO određenih specifičnih problema vezanih na naš dio Europe – da je za tu brigu prekasno jer već su ih uveli članstvom drugih balkanskih zemalja, kao što smo mi, kao što je Rumunjska, Bugarska, Grčka i Slovenija. Prema tome, pokazalo se da je to plus, a ne minus, i mislim da je tako i u drugim slučajevima.“
Ostatak je dana na Političkom odboru prošao u znaku regije MENA (Bliski istok – sjeverna Afrika) i aktualne sirijske krize.
“Krila Oluje” okončala su današnji radni dan u Dubrovniku
