U dokumentu “Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu“, kojeg posljednjih dana raspravlja Hrvatski sabor (o čemu bi danas trebao i glasovati) – a kojeg smo na portalu Obris.org do sada promotrili općenito i u njegovu aspektu modernizacije, opremanja i izgradnje – za sektor obrane promijenjena je struktura prikazivanja većine troškova. Dok je time popriličan dio proračunskih rashoda iznimno teško egzaktno usporediti sa sličnim izdvajanjima tijekom proteklih desetak godina, segment odvajanja za mirovne misije ne izgleda kao da pati od ovoga problema.
Naime, u prethodnom je periodu dio troškova predviđenih za djelovanja OS RH u inozemstvu bio iznimno nepregledan – navodio je tek generičke ukupne troškove (rashodi za zaposlene, doprinosi za plaće, materijalni rashodi, naknade troškova zaposlenima, rashode za materijal i energiju, rashode za usluge i ostale nespomenute rashode), iz čega se nije dalo zaključiti mnogo. Pri tome, ono što je najviše nedostajalo – bila je raspodjela na konkretne mirovne misije, ili ako već ne to, a ono barem jasna podjela po tipovima misija u kojima OS RH sudjeluju. Upravo ovo potonje je i provedeno u posljednjim promjenama strukture javnoga prikaza obrambenog proračuna, u kojem se sada stavka “Međunarodne misije” dijeli na tri pod-segmenta: (1) UN misije, (2) NATO operacije i (3) EU misije i operacije.
Dok svaki od ovih dijelova ima u sebi prikazane one iste općenite kategorije rashoda (što će biti zanimljivo uspoređivati s nekadašnjim općim ciframa), i sam zbroj novaca predviđenih za ova tri tipa mirovnih misija trebao bi odgovarati do ove godine prikazivanome zbrojnome iznosu za ukupne mirovne misije u koje se vojni sustav RH upušta na godišnjoj bazi. Time smo dobili očuvanu načelnu usporedivost tog namjenskoga rashoda s iznosima iz proteklih godina, dok bi ove godine (kao i ubuduće), novom proračunskom sistematikom trebali dobiti i ponešto detaljniji uvid u detalje ovoga dijela vojno-financijske problematike.
Mirovne misije u 2013. godini
Odbor za obranu o državnome proračunu 2013. raspravljao je 27. studenog
Općenito gledano, rashodi planirani za sudjelovanje pripadnika OS u mirovnim misijama i operacijama najvećim se dijelom odnose na naknade samim sudionicima, logističku potporu na mjestu provođenja operacija, te posebno opremanje nužnom vojnom opremom. Za rashode povodom sudjelovanja u (1) UN-vođenim misijama tijekom 2013. godine predviđeno je 33.170.000 kuna. Za sada je tu riječ o 7 UN misija, s angažiranih oko 120 pripadnika. Rashodi za sudjelovanje u (2) NATO misijama čine glavninu rashoda u općoj stavci za mirovne misije. Oni su za 2013. godinu planirani na 221.510.000 kuna, i tu su obuhvaćene dvije operacije, ISAF i KFOR. Dok kretanje broja hrvatskih vojnika u njima pratimo kontinuirano i prilično detaljno, spomenimo ovdje tek da je pri obrazlaganju budućeg proračuna Višnja Tafra, zamjenica ministra obrane, pred Odborom za obranu 27. studenog istakla i jedan poprilično zanimljiv razvoj situacije po pitanju broja hrvatskih ljudi u Afganistanu. Naime, ona je izjavila:
“Već ste upoznati s tim, znači, da ISAF smanjujemo – na način da s 350 padamo na 300 pripadnika, nakon toga na 250, i upravo ovih dana se rade dogovori da bi i pripadnici OS Crne Gore – to je najnovija informacija – ušli, njih 30-ak, u naš kontingent u okviru ISAF-a, tako da bi mi negdje mogli s ukupno našim pripadnicima pasti na broj od 210 – što će nam biti definitivna ušteda, da taj novac možemo prebaciti na modernizaciju i opremanje“.
Dok smo već pisali o crnogorskim dilemama po pitanju djelovanja u Afganistanu, ovakav sporazum izgleda kao dobar dodatan put uštede, mimo već dosad prezentiranog opadanja broja onamo slanih ljudi. Ovim se potezom istodobno čuva načelno konstantan ukupan broja ljudi u kontingentu pod hrvatskim zapovjedništvom – pa time i vrijednost ukupnog hrvatskog doprinosa – dok čitava stvar (ako bude uspješno ispregovarana) predstavlja i svojevrsnu varijantu napredovanja u regionalnoj suradnji, te u NATO-savezu tako dragome “Smart Defence” konceptu. Mirovne misije i operacije (3) pod okriljem EU Hrvatsku će iduće godine planirano koštati 2.180.000 kuna. Radi se tu tek o jednoj operaciji, EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, u kojoj Vlada želi povećati broj hrvatskih vojnika sa sadašnjih 5 na najviše 20. Ukupno gledano, u 2013. godini se za mirovne misije planira ukupno potrošiti 256.860.000 kuna, što je najniži iznos novaca odvojen u ovu svrhu sve tamo od 2007. godine. No, pogledajmo konkretnije kako se ta pojedina proračunska stavka kretala tijekom posljednjih godina.
Mirovne misije u višegodišnjoj perspektivi
Djelovanja u vojnim misijama u inozemstvu početkom 2007. godine bila su troškovno fiksirana na 219.993.838 kuna, da bi taj iznos rebalansom (od 13. srpnja 2007.) bio neznatno povećan – na 220.093.838 kuna. Samo godinu dana kasnije, a neposredno pred dovršetak hrvatskih pregovora o ulasku u NATO članstvo, počelo je bitno povećavanje hrvatskih odvajanje za mirovne misije. Prvo je taj iznos za 2008. godinu povećan za 33,6 posto prema prethodnoj godini, dostigavši 294 milijuna kuna – što je iznos koji je nepromijenjen pregrmio i rebalans te godine, odrađen 9. srpnja 2009. godine. Godinu dana kasnije, 2009. godine (koju je, uz primanje RH u NATO 1. travnja 2009. godine, obilježila i već vidljiva kriza te lom financija), izdatak za međunarodne misije povećan je za daljnjih 30,75 posto prema 2008. godini – tako da je ta stavka 2009. započela planirana na 384.401.000 kuna. No, taj politizirani optimizam nije izdržao ni nekoliko mjeseci (od njegova donošenja u Saboru, 15. prosinca 2008. godine, pa do prvoga rebalansa 2009. godine – 3. travnja 2009. godine), a već je uslijedio pad na racionalnije razine.
Nakon praktičnog sloma obrambenih financija u 2009. godini, iznos planiran za međunarodne misije je i nakon 3. rebalansa te godine (3. kolovoza 2009. godine) ostao na visokih 332.678.491 kuna. U 2010. godini, uz opća smanjivanja izdataka za obranu, iznosi planirani za međunarodne misije i dalje su rasli – prvo na 333.403.000 kuna u proračunu za 2010. godinu i onda još jednom, u rebalansu od 30. kolovoza 2010. godine – kad je ta stavka dostigla 336.763.000 kuna. Iduće godine, uz novog ministra obrane i početke planske štednje, koja je ipak trebala i stabilizirati uzdrmane vojne financije, izdaci za međunarodne misije počeli su padati – proračunom za 2011. godinu za ukupne međunarodne misije planiralo se odvojiti 324 milijuna kuna. No, da to baš i neće ići jednostrano, pokazalo se do preraspodjele sredstava od 25. listopada 2011. godine, kada je ta cifra planirana na prethodnim godinama ipak sličnijih 331.681.827 kuna. Proračun 2012. godine, iz veljače ove godine, ovu je cifru usidrio na 327.300.000 kuna. Odlazak NATO snaga iz Afganistan, potvrđen i na Summitu u Chicagou, omogućio je da ova stavka u proračunskome rebalansu, izglasanom 27. studenog ove godine, bila neznatno spuštena, na 325.564.802 kuna u 2012. godini. Predstojeća bi 2013. godina trebala donijeti odvajanje od 256.860.000 kuna za međunarodne misije, dok proračunske projekcije za 2014. i 2015. govore o daljnjem oštrome padu ove stavke rashoda (na 229.039.000 kuna u 2014. i onda na 96.826.500 kuna u 2015. godini). Ipak, još je rano govoriti hoće li i prava kretanja tu odgovarati objavljenim projekcijama proračunskih očekivanja.
