Danas prijepodne u Ministarstvu obrane održan je događaj po principu „2 u 1“ – prezentiran je Plan nabave za ovu godinu, te su ujedno predstavnicima domaće obrambene industrije uručeni ovogodišnji ugovori za opremanje OS RH. Iako se tu inače radi o dva tradicionalno odvojena događanja, koja Ministarstvo obrane oba upriličuje početkom svake godine, ove je godine sve završilo kombiniranim događanjem koje je po mnogo čemu bilo posebno. Jasno se tu mogao vidjeti i utjecaj epidemije: bolest COVID-19 pojela je broj sudionika, potpuno je ukinula javno podnošenje izvješća o lanjskoj nabavi, a radikalno je skratila i sva izlaganja o planovima za provedbu budućih javnih nabava MORH-a.
Za razliku od svih prethodnih godina, u potpunosti se odustalo i od pozivanja predstavnika nadležnih saborskih tijela te nevladinih udruga, a isto je tako vidljivo smanjen i novac s kojim Ministarstvo raspolaže, kao i opseg nabava koje misli provesti. Ovo je godine – po prvi puta dosad – Plan nabave obrazlagao ministar Banožić osobno, dok je šef MORH-ove službe za nabavu Ivica Devčić sve to gledao iz publike. Izostala je i cijela svita ministrovih suradnika, koja je proteklih godina običavala nazočiti ovakvim prezentacijama, tako da su jutros u publici bili tek načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj, i Roman Mikulić, obnašatelj dužnosti ravnatelja Uprave za materijalno opremanje. Iako se ovakva prezentacija ranije radila pred tijelima parlamentarnog nadzora – što je uvelike bio i smisao ovakvih događanja – danas u MORH nisu pozvani ni predstavnici saborskog Odbora za obranu, ni Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije, kao ni bilo koje od udruga makar deklarativno zabavljenih pitanjima transparentnost. Jedino što je ostalo je nula posto klasificiranih nabava.
Ove godine je MORH potpisao ukupno 38 ugovora te okvirnih sporazuma s predstavnicima domaće obrambene industrije, no njih svega 8 jutros je bilo prisutno na uručenju spomenutih dokumenata. Smanjena je i vrijednost ugovora – dok su prošlogodišnji ugovori s hrvatskim proizvođačima vojne opreme težili oko 457 milijuna kuna, ove godine je njihova vrijednost gotovo upola manja, i iznosi oko 284 milijuna kuna. Nešto je manji pad ukupne vrijednosti javne nabave u ovoj godini – s prošlogodišnje 2,2 milijarde kuna, javna nabava je ove godine pala na 1,8 milijardi kuna. No i tu ima jedan „ALI“ – kako je pojasnio sam ministar Mario Banožić, „Plan nabave za ovu godinu sadrži 865 predmeta nabave u vrijednosti od oko 1,2 milijardi kuna, odnosno ako tome priključimo višegodišnje ugovore to je onda u vrijednosti od oko 1,8 milijardi kuna“. I sam broj predmeta nabave je manji – od prošlogodišnjih oko 1.000 postupaka ove godine kroz javnu nabavu proći će oko 865 postupaka (što je smanjenje od frapantnih 13,5 posto na godišnjoj razini, ako se uopće i uspiju ispuniti svi planovi).
Ministar obrane Banožić i načelnik GS admiral Hranj (s leđa)
„Opće je prihvaćena činjenica da imamo pad gospodarskih rezultata“, konstatirao je ministar obrane Banožić, i sukladno tome su pali i mnogi projekti: „2020. godina je od onih planiranih sredstava dovela do toga da revidiramo proračun za više od 500 milijuna kuna. Mi smo to napravili jednostavno na način da smo određene projekte pomakli za određeno razdoblje“. Ti bi se projekti trebali vidjeti u novom Dugoročnom planu razvoja OS RH, kao i u određenim novim strateškim projektima. Zato u ovogodišnjem Planu nabave nema ni višenamjenskog borbenog aviona koji bi se, prema ministrovim riječima, trebao skupa sa svojim financijskim iznosom vidjeti u budućem Dugoročnom planu razvoja OS RH, kad on jednom i doista dođe u javnu raspravu te pripadajuću zakonodavnu proceduru. Ovogodišnji Plan nabave tako se uglavnom bavi starim projektima koji se protežu kroz nekoliko godina, projektima redovitog održavanja, te nabavom svakodnevnih potrepština i opreme za vojsku. „Cilj nam je ove godine zadržati razinu opremanja koja će omogućiti redovito funkcioniranje sustava i provedbu Ustavom definiranih misija i zadaća Hrvatske vojske“, rekao je uvodno Banožić, prije nego je počeo nabrajati sve ono što bi kroz javnu nabavu trebalo osigurati redovito funkcioniranje.
Što će se nabavljati u 2021. godini?
O nabavama veće vrijednosti u ovoj godini već smo nedavno pisali temeljem dosadašnjih objava u Elektroničkom oglasniku Narodnih novina. Od onih koje je sada izdvojio Banožić, najveća je novost nabava puškostrojnica:
Mario Banožić i Željko Pavlin (HS Produkt)
„Planira se sklapanje ugovora na 7 godina za nabavu 685 puškostrojnica u kalibru 5,56*45 mm, te 11 puškostrojnica u kalibru 7,62*51 mm. Nabava puški i snajperskih puški i pištolja tijekom 2021. – planirana je nabava 587 pušaka model D2 i 100 pušaka K2 u kalibru 5,56*45 mm, te nabava 40 snajperskih pušaka različitih kalibara i nabava 25 pištolja kalibra 9 mm“.
Nabavu pješačkog naoružanja slijedi i nabava ubojnih sredstava: „Od većih nabava izdvojio bih nabavu 3.000 mina 82 mm čija je vrijednost 2,5 milijuna kuna, nabava 1.500 modularnih barutnih punjenja za streljivo 155 mm za Panzirhaubicu u vrijednosti od oko 3,5 milijuna kuna, i nabavu 976 komada metaka 30*173 mm vrijednosti oko 3,4 milijuna kuna“. najavio je ministar obrane. Što se Hrvatske kopnene vojske tiče, tu je još i beskrajno otegnuti višegodišnji projekt opremanja BOV Patria s novim oružnim stanicama:
„Nakon nabave 8 DUOS stanica Oružane snage su iskazale potrebu za nabavom još jedne stanice DUOS u vrijednosti od 15 milijuna kuna. Također nabavljamo i simulator DUOS koji će smanjiti troškove obuke. Navedena nabava planirana je da se realizira kroz 3-godišnje ugovore u vrijednosti od oko 19,9 milijuna kuna. Također, modifikacija borbenog oklopnog vozila Patrie – navedena nabava započinje postupak modifikacije Patrie s ABG–om 40 mm“.
Kako je kasnije ministar Banožić pojasnio, isporuka novih oružnih stanica kasnila je zbog epidemije koronavirusa, i tek je sada pri završetku: „Ostao je još jedan mali dio i to ćemo zatvoriti vrlo brzo. Kako ste vidjeli, idemo u nabavku još jedne. I zato je bio ovdje nedavno i izraelski veleposlanik i to je bila jedna od naših tema kako bi što prije zatvorili tu situaciju“.
U novi DPR uvrstit će se i projekt M2A2 Bradley s jasnim višegodišnjim izvorom financiranja, rekao je Banožić, najavivši da će se zahvaljujući nabavi tih oklopnih vozila stvoriti uvjeti za formiranje još jedne brigade unutar Kopnene vojske (?!?). Kakva će biti uloga slavonskobrodske kompanije „Đuro Đaković“ u modernizaciji tih vozila, Banožić nije mogao sa sigurnošću reći budući da se radi o poslovnom odnosu „Đure“ i američkih partnera, no nada se da će udio naše tvrtke u tom poslu biti što veći, pri čemu će Ministarstvo obrane navodno pomoći koliko god može.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo može računati na kupovinu još jednog obučnog aviona ZLIN 242L u vrijednosti od 5 milijuna kuna, ne bi li njime nadoknadilo letjelicu koja se tragično srušila 7. svibnja lanjske godine. Uz to, spominje se i ulaganja u bazu Lučko u kojoj stoluje Eskadrila višenamjenskih helikoptera. Iako je u aktualno važećem Dugoročnom planu razvoja OS RH ta vojarna bila proglašena neperspektivnom, u mandatu bivšeg ministra Damira Krstičevića došlo je do promjena, pa je Lučko ipak ostalo perspektivno. Perspektivu će vidjeti i u narednom dvogodišnjem razdoblju – već ove godine u vojarnu bi trebalo biti uloženo oko 50 milijuna kuna, i to 10 milijuna za adaptaciju postojećeg hangara, te 40 milijuna za izgradnju novog hangara u kojem će od 2022. godine biti smješteni novi hrvatski helikopteri UH-60M Black Hawk. Ove godine završava se i projekt ASBE na Plesu, pa će se za opremanje prostora tu dodatno potrošiti 1,4 milijuna kuna. Višegodišnji projekt je i izgradnja kompleksa delaboračnice na VSK Debela Glava (Slunj) – 31 milijun kuna utrošenih kroz 3 godine. Za održavanje oko 600 građevina na vojnim lokacijama, kao i pripadajuće infrastrukture namijenjeno je 50 milijuna kuna, a za završetak izgradnje proširenja vojarne 204. brigade u Vukovaru – 2,6 milijuna kuna. „Time će se stvoriti uvjeti za razmještaj cijele jedne bojne iz Vinkovaca u Vukovar“. najavio je ministar obrane. Naravno, kao i do sada, time je ostavljeno otvoreno pitanje smisla izmještanja čitave jedne takve postrojbe praktično na državnu granicu.
Za redovno funkcioniranje vojske potrebne su odore, gaće, čarape, čizme…
„Tijekom 2021. godine planira se nabaviti 3.700 kompleta borbenih prikrivnih odora u vrijednosti od oko 14,9 milijuna kuna i vodonepropusnih 1.260 kompleta u vrijednosti od oko 5,5 milijuna kuna. Nabava službenih i svečanih odora – planirani iznos je 6,6 milijuna kuna, odnosi se na nabavu službenih i svečanih odora, košulja jakni, službene i svečane kape i šeširi. Također nabava vojničke obuće – planirani iznos za nabavu vojničke obuće je 10,3 milijuna kuna“,
najavio je Banožić projekte redovnog opremanja. Za nabavu borbenih odora zadužena je Zajednica proizvođača: Čateks (Čakovec), Hemco (Đakovo), Kroko i URIHO (oboje Zagreb), a za nabavu obuće za potrebe pripadnika OS RH – Borovo (Vukovar) i Jelen Profesional (Čakovec).
Ugovor o isporuci raznih vrsta naoružanja, kao i svake godine, Ministarstvo obrane sklopilo je s karlovačkim HS Produktom, a o nabavi borbenih kaciga i zaštitnih maski – s tvrtkom Šestan-Busch iz Preloga. Od ostalih domaćih tvrtki, za opremanje i opskrbu Oružanih snaga RH ove godine bit će zaduženi Croatia osiguranje, ZTC (remont), INA, Podravka, Pleter usluge (prehrana), Đuro Đaković (revizija tenkova), Kap-ko i Šešir, Jadran čarape, Galeb (donje rublje), Davor pletačka trikotaža (vojničke veste), Skiplet (časničke veste), Mativo (vojničko posteljno rublje), Vuka trgovina (deke) i Rost šport (sportska odjeća). Ovo posljednje je vjerojatno sve što je preostalo od kupovina sportske opreme, koje su prethodnih nekoliko godina predstavljale propagandnu perjanicu svakovrsnih ideoloških nastojanja, gdje se javnu nabava te pretežito tekstilne roba isticalo i ispred suštinski bitnih važnijih stavki.
I dok se opet spominje revizija tenkova koja je već trebala biti dovršena, nema ni traga remotorizaciji raketnih topovnjača motorima iz ruskih izvora. Dapače, Hrvatskoj ratnoj mornarici, čini se, ništa ne treba, jer je sve svoje potrebe zaokružila već započetom izgradnjom OOB-ova, i to jedan ove godine, dva sljedeće godine i posljednji 2023. godini. Zaključno, što se tiče višenamjenskog borbenog aviona, ministar Banožić je poručio – idućih nekoliko tjedana je ključno!
