Uhvativši priliku, o ovoj smo tematici upitali mjerodavne – zamjenicu ministra obrane Višnju Tafru, te Vesnu Orlandini, pomoćnicu ministra obrane zaduženu za financije. Evo što smo saznali od Višnje Tafre, pitavši o promjeni ritma isplate plaća:

“Nije došlo do promjene ritma u isplati plaća, nego vam je došlo do toga da Ministarstvo obrane – ne samo Ministarstvo obrane, nego i Oružane snage… morale su ući u Centralni obračun plaća. A, Centralni obračun plaća vam podrazumijeva prilagođavanje jednom novom sustavu, koji se više ne povlači iz Ministarstva obrane izravno, nego kao i ostala ministarstva – i, to je bio razlog, što smo se mi prilagođavali 15 dana, da bismo mogli isplatiti plaću preko Centralnog obračuna plaća. Znači, preko Centralnog obračuna plaća – plaću će morati isplaćivati svi zaposleni u državnom i javnom sektoru.

Centralni obračun plaća – COP

Taj spomenuti Centralni obračun plaća ili kraće COP, zapravo je informacijski sustav uspostavljen pri Financijskoj agenciji (FINA). Njegova je izrada u svibnju 2011. godine pokrenuta u suradnji Ministarstva financija i Ministarstva uprave, kao svojevrsna operativna nadogradnja sustavu Registra zaposlenih u javnim službama. Naime, nakon što se registrom obuhvatilo kompletan popis ljudi na svekolikim oblicima državnih prihoda, zajedno s njihovim osnovnim podacima, vještinama i pravima – ustanovljeno je da bi i centralizirani obračun osobnih dohodaka za sve njih mogao pomoći u smanjivanju zlouporaba i rasipanja. Tim novim platnim sustavom postupno se zamjenjuje oko 180 različitih programa za obračun, ali i oko 4500 zaposlenih koji su se time bavili u 2238 raznih javnih institucija. Financijski gledano, takav rascjepkan obračun plaća godišnje je trošio oko 50 milijuna kuna samo za održavanje u pogonu raznih računovodstvenih programa. U novi, ujedinjeni sustav, 2012. godine bilo je uloženo 11 milijuna kuna, dok se u njega tijekom ove i idućih godina planiralo odvajati još po 12 milijuna godišnje. Kako spomenuti sustav nadomješta brojne stare programske pakete, vodi ujednačavanju koeficijenata širom javnoga sustava, te bitno olakšava kontrolu isplata i financijsku disciplinu – ljetos se procjenjivalo da COP mjesečno donosi oko 45 milijuna kuna neposrednih ušteda.

Nakon izrade u 2012. godini, a onda i određenih problema sa sigurnošću pohranjenih podataka, u ovaj se sustav tijekom 2013. godine krenulo po fazama dodavati korisnike iz redova ukupno oko 240 tisuća zaposlenika u javnome sektoru RH. (1) Prvo su se na redu za uključenje našla ministarstva (Faza I ovoga projekta), i to ona mala – tako da su proljetos u sustavu COP-a bile tek 22 institucije s 13.977 zaposlenih, da bi u lipnju taj broj narastao na 83 institucije te 24.300 zaposlenika. Za kraj ove faze integracije ostali su resori unutarnjih poslova i obrane, da bi na samome kraju godine tu onda bili dodani i zdravlje, te obrazovanje. Svima njima je ministar financija Slavko Linić još prije mjesec dana prijetio obustavom plaća od kraja ove godine, ako do kraja prosinca ne uđu u novi sustav. Nakon toga, (2) očekuje se drugi dio projekta (tzv. Faza II), koja obuhvaća Urede i Stručne službe, a započela je nedavno.

COP u praksi sektora obrane

Provedbu sustava COP u resoru obrane opisuje zamjenica ministra Višnja Tafra:

Ministarstvo obrane odabralo je 11. mjesec za pokušaj ulaska. Najprije smo ušli s državnim službenicima, i oni su već dva mjeseca u tome – a sad smo ušli sa 18.250 djelatnih vojnih osoba. Mi smo obavijest da će se to dogoditi spustili svim našim ustrojbenim cjelinama, uključujući i postrojbe Hrvatske vojske, do zadnjeg. I oni su znali da će se to dogoditi. Ono što će se u budućnosti događati, u tom Centralnom obračunu plaća – a što će ovisiti o pomicanju, relativnom, za par dana, kasnije isplate plaće… To znači samo to da Centralni obračun plaća neće više dozvoljavati da vi, na primjer, 27. u mjesecu kažete da je kraj mjeseca, pa da počnete s obračunom plaća – pa da pravite korekciju idući mjesec. Nego će se u budućnosti morati dočekati zadnji dan, kada se dostavljaju svi podaci o vašoj prisutnosti, neprisutnosti i ostalom, na poslu. Tek se prvoga, tek u idućem mjesecu, može prikupiti taj podatak – i, on, kad se pošalje u obradu… ubuduće, to će značiti da će ubuduće plaće biti isplaćivane između 8. ili 10. u mjesecu“.

No, dok su vojne plaće navodno na bankovne račune zaista i stigle oko 15. studenog, te sreće nisu bili mnogi u sustavu zdravstva – gdje se tek nakon probnoga ulaska niza bolnica u sustav COP shvatilo da njegova programska rješenja dopuštaju radno vrijeme samo između 8 do 16 sati svakoga dana. Time je velik dio posla obavljenog van tih sati u listopadu ostao neobračunat, a novci za plaće zaglavili  su na računima ustanova – od 15. studenog, pa tijekom čitavog vikenda koji je slijedio, a onda i dobar dio ovoga tjedna. Slično je bilo i u velikom broju drugih javnih korisnika, u vrijeme njihova sustavnog prelaska na COP.

Što s kamatama na kredite?

Na tragu pitanja našeg čitatelja upitali smo nadležne što je s onim ljudima koji su godinama dobivali plaće po starome rasporedu, pa na njih imaju vezane i kredite? O odgovornosti za troškove kamata obračunate temeljem kašnjenja isplate kreditnih rata – izazvanog kašnjenjem isplate osobnog dohodka – Višnja Tafra ne baš utješno izjavljuje:

“Nije to pitanje Ministarstva. To je pitanje cijele države. Znači, Ministarstvo financija je trebalo… to nije pitanje Ministarstva obrane. Ne odnosi se to samo na pripadnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga, nego na sve zaposlenike i državnih i javnih službi“.

Dok Ministarstvo obrane ne vidi ikakvih ovlasti da na neki način, samostalno, razgovara s bankama – od pomoćnice ministra Orlandini saznali smo još ponešto tehničkih detalja o ovom financijskome postupku prilagodbe. Po Orlandini, i do sada, a već duže vrijeme, plaća nije isplaćivana 5. u mjesecu, već pretežito između 6. i 8 u mjesecu. Kao drugo, dobili smo i potvrdu da je sada ta isplata bila tek tehnički prebačena na 15. u mjesecu, ali da to nije trajno rješenje. Djelovanje MORH-a u okvirima Centralnog obračuna plaća postupno će se ustaliti, a time će se onda i sami termini isplata plaća postupno vratiti u prijašnje vremenske okvire – čime bi se trebao riješiti i spomenuti problem raskoraka datuma sjedanja rata kredita i zarađene plaće.