Hrvatska brodogradnja ima znanje, stručnjake i iskustvo, a novi razvojni zamah mogao bi doći kroz snažnije povezivanje fakulteta, brodogradilišta i obrambenog sektora – glavna je to poruka stručnog skupa „Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru“, održanog u srijedu, 28. listopada 2026. na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Ovaj stručni skup okupio je predstavnike akademske zajednice, brodogradilišta, projektantskih tvrtki i obrambenog sektora, a u središtu rasprave našli su se razvoj riječkog brodogradilišta 3. Maj, modernizacija Hrvatske ratne mornarice i mogućnosti zajedničkog nastupa u budućim strateškim projektima.
Dekan Tehničkog fakulteta, prof. dr. sc. Lado Kranjčević, istaknuo je da novi razvojni zamah 3. Maja otvara priliku za čvršću suradnju industrije i akademske zajednice. Rijeka već danas predstavlja snažno europsko središte brodograđevnog projektiranja, s više od 2.000 zaposlenih inženjera u tom sektoru. Optimizam se odražava i na interes mladih, što je vidljivo i iz činjenice da je studij brodogradnje ove godine upisalo znatno više studenata nego prethodnih godina. „Mislim, stvarno, da je hrvatska brodogradnja moćna i spremna za ovakve izazove“, poručio je Kranjčević, naglasivši kako se većim interesom studenata potvrđuje da mladi prepoznaju nove mogućnosti u domaćoj industriji. Fakultet pritom, uz brodogradnju, obrazuje stručnjake iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva, mehatronike i robotike, a priprema i novi studijski program umjetne inteligencije u inženjerstvu. Sva ta područja mogu dati važan doprinos razvoju suvremene brodogradnje.
Da Hrvatskoj ne nedostaje projektantskog znanja, nego snažnijih proizvodnih kapaciteta, smatra i Roko Vuletić, predsjednik Uprave brodogradilišta 3. Maj: „Hrvatska ima ozbiljne projektne urede koji rade za cijelu Europu i za cijeli svijet“, istaknuo je Vuletić, podsjetivši da hrvatski inženjeri i dalje ostaju konkurentni na međunarodnom tržištu unatoč slabljenju domaće brodograđevne proizvodnje proteklih godina. Upravo u obnovi gradnje brodova Vuletić vidi priliku za novi 3. Maj, pritom naglašavajući da se brodogradilište neće vraćati nekadašnjem modelu masovne proizvodnje, nego će se usmjeriti na specijalizirana plovila visoke dodane vrijednosti, kakva danas traži europsko tržište. Takav pristup, smatra novi vlasnik riječkog brodogradilišta, omogućuje povezivanje proizvodnih kapaciteta brodogradilišta s razvijenom mrežom domaćih projektantskih i inženjerskih tvrtki. Uz aktualne projekte, među kojima je i polarni kruzer duljine 206 metara, brodogradilište se priprema za najavljeni natječaj Jadrolinije za četiri ro-ro broda, a zainteresirano je i za sudjelovanje u projektu hrvatske višenamjenske borbene korvete. Važan korak već je napravljen i u suradnji s Tehničkim fakultetom, kojom će se studentima brodogradnje ponovno omogućiti stručna praksa u 3. Maju kako bi teorijska znanja mogli povezati sa stvarnim procesom gradnje brodova. Takvo povezivanje obrazovanja i industrije posebno je važno uoči novih razvojnih prilika, među kojima se ističu i projekti modernizacije Hrvatske ratne mornarice.
Mogućnosti koje ti projekti otvaraju domaćoj brodogradnji predstavio kbb doc. dr. sc. Andrija Ljulj s Instituta za sigurnosne i obrambene studije (Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”) u svojstvu predstavnika MORH-a, osvrnuvši se na planiranu gradnju višenamjenske korvete, razvoj novih pomorskih platformi, desantno-jurišnih plovila i besposadnih sustava. Naglasio je kako suvremena obrambena industrija sve više uključuje autonomne tehnologije, umjetnu inteligenciju i napredna inženjerska rješenja, što otvara prostor za domaće projektantske tvrtke, brodogradilišta i znanstvene institucije. Posebno je istaknuo kako je za uspjeh takvih projekata „bitna upravo ova koordinacija, integracija između Ministarstva obrane kao nositelja obrambenih projekata i transformacije obrambenih sposobnosti sa industrijom, u ovom slučaju, dakle, brodogradnjom, brodogradilištima i sa znanstvenom zajednicom.“
Prvi i ključni projekt HRM-e je nabava dvije višenamjenske korvete, čija je izgradnja i opremanje planirano od 2025. do 2028., što je kratak rok za takav zahtjevan projekt, rekao je kbb Andrija Ljulj koji se ipak nada da će rok biti dostignut, uz moguća manja kašnjenja. Što se tiče trenutačnog statusa projekta, nakon što je pribavio informacije od 23 tvrtke iz cijelog svijeta, a nakon prikupljanja početnih informacija, MORH je napravio analizu koji bi od tih projekata bi mogli ispuniti zahtjeve. “Nakon selekcije potencijalnih partnera, u drugom krugu natječaja tražit će se od odabranih konačne ponude, što se očekuje jako skoro, a odluku donosi ministar obrane“, rekao je Ljulj. Pritom je upozorio kako prilike koje donosi modernizacija mornarice ne treba promatrati samo kroz gradnju novih brodova. Jednako su važni razvoj domaćih tehnologija, opremanje i održavanje plovila te dugoročno uključivanje hrvatskih stručnjaka u složene obrambene projekte. Upravo bi takva suradnja mogla osigurati da dio ulaganja u obrambeni sektor postane i poticaj razvoju domaće brodogradnje.
*Photo: Tehnički fakultet
