Prošlotjednim sastankom članova Europske komisije i ministara u Vladi RH i formalno je započelo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Radni dio ovog prvog sastanka održan je u Zagrebu u petak, 10. siječnja, a dva dana ranije u Bruxellesu je napravljen svojevrsni uvod, barem kada su obrambene teme u pitanju. Naime, u srijedu, 8. siječnja, na redovnom sastanku Vojnog odbora EU, vojni predstavnik RH pri NATO i EU, kontraadmiral Predrag Stipanović, održao je briefing o nacionalnim obrambenim prioritetima tijekom predsjedanja Vijećem EU, kao i o planiranim aktivnostima tijekom tog šestomjesečnog razdoblja. Od obrambenih prioriteta kontraadmiral Stipanović istaknuo je one načelne – jačanje europske obrambene suradnje, jačanje EU-NATO suradnje (uključujući transatlantske odnose), jačanje područja vojne industrije i razvoja, te jačanje napora Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u jugoistočnoj Europi.
Nešto kasnije istoga dana u Bruxellesu je održana i posebna svečanost povodom početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije za predstavnike vojne strukture Europske unije (EUMC, EUMS), vojne predstavnike zemalja članica EU i partnera, te druge visoke uzvanike iz NATO i EU organizacija. Domaćini su bili kontraadmiral Stipanović i načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov, koji su visoke europske vojne dužnosnike informirali o prioritetima hrvatskog predsjedanja u području obrane. Predsjedavajući Vojnog odbora EU, general zbora Claudio Graziano, ovom je prilikom Republici Hrvatskoj zaželio puno uspjeha u realizaciji zacrtanih prioriteta, kao i pri nastavku razvoja obrambenih sposobnosti EU.
Aktivnosti u Zagrebu
Dva dana kasnije, u petak 10. siječnja, osim zajedničkog kolegija Europske komisije i Vlade RH održan je i niz bilateralnih susreta. Tako se i ministar obrane RH Damir Krstičević susreo s dva europska povjerenika – s povjerenikom za upravljanje krizama Janezom Lenarčićem, te s potpredsjednikom EK i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom. Uz neizostavno predstavljanje prioriteta i aktivnosti, ministar Krstičević je predstavio i ulogu MORH-a u provedbi 3. i 4. stupa hrvatskog predsjedanja („Europa koja štiti“ i „Utjecajna Europa“), kao i sustav domovinske sigurnosti, što je posebno bitno u provedbi ciljeva 3. stupa „Europa koja štiti“, odnosno za jačanje vojne i civilne suradnje. Republika Hrvatska svojim sposobnostima redovito pomaže drugim državama u slučajevima prirodnih katastrofa, te sudjeluje u aktivnostima EU usmjerenima na jačanje mehanizama za civilnu zaštitu, uključujući doprinos razvoju i provedbi Europskog mehanizma civilne zaštite RescEU, pohvalio se Krstičević, na čemu mu je europski povjerenik Lenarčić svesrdno zahvalio, posebno ističući 2 protupožarna aviona CL-415 koja je Hrvatska stavila na raspolaganje za RescEU.
S visokim predstavnikom Borrellom Krstičević je razgovarao i o aktualnim sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i budućoj zajedničkoj suradnji, posebno u okviru priprema za predstojeći neformalni sastanak ministara obrane koji će se održati u Zagrebu, 4. i 5. ožujka 2020. godine. Osim toga, hrvatski ministar obrane najavio je da će se u sklopu hrvatskog predsjedanja održati konferencija u Splitu, na temu EU-NATO suradnje, u zajedničkoj organizaciji hrvatskog i njemačkog ministarstva obrane.
Sljedeća obrambena aktivnost u sklopu hrvatskog predsjedanja najavljena je već za sljedeći tjedan, točnije za 22. i 23. siječnja, kada će se u Zagrebu održati neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku EU. Ravnatelji će razgovarati o aktivnostima Unije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, s naglaskom na aktualne obrambene inicijative EU, poput Stalne strukturirane suradnje (Permanent Structured Cooperation – PESCO), Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund – EDF), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (Coordinated Annual Review on Defence – CARD), vojne pokretljivosti, te EU-NATO suradnje. Sastanak će ujedno biti priprema za Neformalni sastanak ministara obrane EU koji će se održati u Zagrebu, u ožujku 2020. godine.
*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.