Dok Vlada RH i dalje radi, a Sabor planduje (zaključivši svoju 7. sjednicu, koja je na rate trajala od 23. siječnja do 22. ožujka ove godine), odlučili smo detaljnije baciti pogled na dokument “Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu“. Riječ je najvjerojatnije  tek o prvom od rebalansa ovoga proračuna u 2013. godini, kojeg je Vlada usvojila na svojoj 81. sjednici, održanoj 21. ožujka 2013. godine. Tom se prilikom o državnim financijama razgovaralo na samome početku sijela, kada su javnosti predstavljeni i opći podaci o rebalansiranju proračuna, te ponešto detaljniji tablični prikaz njihovih promjena.

Iz prezentacije o rebalansiranju proračuna, priređene i iznesene od Borisa Lalovca, zamjenika ministra financija, moglo se saznati pregršt općenitih podataka. Tako smo čuli da se proračun za tekuću godinu mijenja prvenstveno zbog “korekcije gospodarskog rasta“, gdje se dosad projicirani rast bruto domaćeg proizvoda s 1,8% smanjuje na 0,7% u 2013. godini. “Glavne odrednice smanjenja projekcije rasta su (1) usporavanje ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji, posebice među našim trgovinskim partnerima, (2) negativna kretanja koja su još uvijek prisutna u nacionalnome gospodarstvu, i (3) smanjenje obujma investicija javnog sektora“. Pri tome, naravno, već je i laicima jasno da je glavni od tih elemenata upravo nedavno ustanovljeni pad BDP-a u kompletnoj 2012. godini za 2 posto (što je još i dobro, s obzirom da je posljednji kvartal protekle godine pokazao pad od čak 2,3 posto – čime je Hrvatska zabilježila peto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi, i ukupno četvrtu godinu uzastopnoga pada BDP-a).

No, promjene koje je ta nemila činjenica proizvela u proračunu zapravo su ispale poprilično kozmetičke. Naime, projicirani prihodi za 2013. godinu smanjeni su za ukupno 1,5 milijardu kuna – a tako smanjenu prihodnu stranu onda se akrobatski pojačalo knjiženim povećanjem dobiti Narodne banke i INA-e, te prodajom dionica HANDA-e u JANAF-u, sve to za ukupno milijardu i 257 milijuna kuna. Time su na kraju ukupni prihodi za 2013. projicirani na iznos od 113,4 milijarde kuna, što je tek 254 milijuna kuna manje od originalnog plana.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i zamjenik ministra financija Boris Lalovac

Sličnim je pristupom obrađena i rashodna strana proračuna. Rebalansirani ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. iznose 123,6 milijardi kuna, što je 873,8 milijuna kuna manje u odnosu na prvotni plan. Ovaj je minus raspodijeljen na 7 ministarstava (od kojih je MORH drugi, s 153 milijuna kuna manje, odmah iza Ministarstva gospodarstva koje ostaje bez 270 milijuna kuna), kojima je odrezano ukupno 919 milijuna – da bi se onda nekima i malo dodalo (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 40 milijuna, te 5,2 milijuna kuna Vladi RH za organizaciju ulaska Hrvatske u EU). Pri tome, nisu dirane plaće, mirovine ni određeni dijelovi tzv. materijalnih rashoda – već su se rezovi nastojali ograničiti tako da:

“Nisu se ni ukidali kapitalni projekti, ni dinamika… samo se ta dinamika, ajmo reći, postavlja u jedne realnije okvire… budući da smo krajem prošle godine očekivali puno snažniju dinamiku u prvome kvartalu ove godine, što je evidentno da još uvijek imamo određenih problema… pogotovo kad vidite, u konsolidaciji privrede.“

Pri tome bi deficit državnog proračuna u 2013. trebao iznositi 10,2 milijarde kuna, odnosno oko 3% BDP-a (što je i jedan od maastrichtških kriterija EU), dok će sveukupni manjak izvanproračunskih korisnika iznositi 1,3 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a. Iako je time manjak proračuna konsolidirane opće države planiran na 11,5 milijardi kuna, odnosno ukupno 3,4% BDP-a, ipak bi se moglo tvrditi da je deficit točno na granici – dok se za vrijednosti deficita iznad 3 posto čuje o automatskom uključivanju proračunskog nadzora Komisije EU, koji bi, među ostalim, mogao blokirati i novac iz fondova, na koje se u RH već duže izričito računa.

MORH u rebalansiranom proračunu

Ministarstvo obrane bi, ukupno gledano, od prvotno predviđenih 4,8 milijardi kuna (4.809.630.750 kuna) rebalansom trebalo pasti na 4,66 milijardi kuna (4.656.330.750 kuna) – što je smanjenje od ukupno 3,19 posto. No, kako je sada ovo već drugi put da se vidi novi način prikazivanja obrambenih troškova (uveden Državnim proračunom za 2013. godinu, kojeg je Sabor usvojio 4. prosinca prošle godine, i kojeg smo na portalu Obris.org već detaljnije promatrali i u aspektima modernizacije, te međunarodnih misija) – sada je već polagano opet moguće i ponešto detaljnije promatrati kretanja vojnih financija.

Tako vidimo da se, od dva glavna dijela obrambenog proračuna, dio nazvan “Obrana” smanjuje ukupno 3,17 posto, dok je pad na odjeljku “Javna sigurnost” nešto veći – 3,83 posto. Pa ipak, to nije jako bitno, budući da “Obrana” ipak sačinjava preko 97 posto obrambenoga proračuna (4.667.767.750 kuna u još aktualnome proračunu), od čega će biti oduzeto ukupno 147.860.000 kuna – dok se u odjeljku posvećenome javnoj sigurnosti zapravo radi o relativno malim iznosima (na ukupno 141.863.000 kuna se planira ušteda od 5,44 milijuna kuna, skinutih prvenstveno s računa Protupožarne zaštite i Obalne straže).

Rezovi u Obrani

Proračunski odjeljak “Obrana”, za koji smo rekli da nosi glavninu ušteda, podijeljen je od kraja 2012. godine na 6 sastavnih segmenata. U rebalansu, kojeg je 21. ožujka usvojila Vlada RH, najviše se smanjuje segment (1) “Mirovne misije”, pa onda (2) “Opremanje, modernizacija i izgradnja” – oboje po više od 40 milijuna kuna smanjenja. Prema uštedama treći po redu je segment (3) “Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora”, smanjen za 29,2 milijuna kuna, a onda slijede (4) “Obuka i logistička potpora OS” sa 22,7 milijuna kuna ušteda i (5) “Upravljanje i potpora osoblju” (8,845 milijuna kuna manje). Izdvajanje za segment (6) “Međunarodna suradnja” nije smanjivano predloženim rebalansom.

Mirovne misije

Zahvaljujući povlačenju OS RH iz UNDOF-a, UN-misije rebalans proračuna neće ni osjetiti

Segment proračuna odvojen za financiranje djelovanja mirovnih misija OS RH u inozemstvu ovim bi se prijedlogom rebalansa državnog proračuna trebao smanjiti za 17,23 posto, s prvotno predviđenih 256.860.000 kuna na ukupno 212.600.000 kuna. Pri tome, iako se u postotku najviše smanjuje dio za “UN misije” (55,61 posto ili 18.445.000 kuna manje) – prvenstveno povlačenjem HV s Golana, te s još nekoliko manjih rezova u aktivnostima – veća je tu ušteda ostvarena u dijelu “NATO operacije”. Tu se u 2013. planira uštedjeti još 25,8 milijuna kuna (11,65 posto), pretežito kroz već prije nekoliko mjeseci pokrenuto smanjivanje hrvatskog kontingenta u Afganistanu.

Opremanje, modernizacija i izgradnja

Ovaj segment državnog proračuna namjerava se smanjiti za 4,21 posto – sa sadašnjih 1.018.747.250 kuna na rebalansirani iznos od 975.841.816 kuna, uštedjevši time još 42,9 milijuna kuna. Ovdje se najviše (25.591.960 kuna ili 11,77 posto od cjelokupnih 217.523.650 kuna) planira skinuti na dijelu “Opremanje materijalno tehničkim sredstvima”. Tu je najavljeno i odustajanje od kupovine “Protupožarnog zrakoplova za gašenje požara i obuku AT-802”, jednog od Značajnih projekata u nedavno predstavljenome Godišnjem pregledu javne nabave za 2013. godinu. Tim će se odustajanjem od kupovine uštedjeti okruglih 25 milijuna kuna.

Još se planira ograničiti i “Investicijsko održavanje objekata i infrastrukture” (13.647.690 kuna ili 18,96 posto uštede), “Opskrba materijalnim sredstvima” (7.665.784 kuna – 2,31 posto manje) i dio “Borbeno oklopno vozilo” (s 2 milijuna kuna ili 0,62 posto manje na prvotno planiranih 320.299.000 kuna). No istaknimo da tu ima i povećanja – budući se za dio “Izgradnja objekata i infrastrukture” planira odvojiti 31 milijun kuna više od prvotnoga plana, čime ova stavka skače s prvotno planiranih 15.500.000 kuna na 46,5 milijuna kuna).

Tu se neće mijenjati dosad predviđeni iznosi za još tri važnija projekta – “Obalni ophodni brod” (34.005.500 kuna), kojem nikako dočekati već višestruko najavljivani javni natječaj, “NATO integrirani sustav protuzračne obrane” (NATO Integrated Air Defence System – NATIADS) za koji su odvojena 2 milijuna kuna i “Modernizacija radarskog sustava Enhanced Peregrine” s ukupno 110 tisuća kuna predviđenih u 2013. godini.

Popis želja i potreba prije rebalansa

Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora

U ovom segmentu obrambenog proračuna planira se uštedjeti 11,77 posto ili 29.176.046 kuna – smanjivanjem prvotno predviđenog iznosa od 247.987.590 kuna na novu razinu od 218.811.544 kuna. Ovdje će većina ušteda, ukupno 24,6 milijuna kuna, biti ostvarena na dijelu “Opća potpora”, dok će se još smanjivati i “Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava” (7,93 milijuna kuna), te “Sigurnosni poslovi” (4 milijuna kuna) – sve to ne bi li se dodatno investiralo 8,25 milijuna kuna u dio “Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima”, koje bi se željelo povećati za 24,47 posto (od prvotno planiranih 33,7 milijuna na gotovo 42 milijuna kuna).

Obuka i logistička potpora OS

Segment obrambenog proračuna posvećen obuci i logistici OS RH željelo bi se smanjiti za 22.673.520 kuna, odnosno 6,28 posto – s prvotno planiranih 361.235.440 kuna na novi iznos od ukupno 338.561.920 kuna. Glavnina ušteda tu bi trebala biti ostvarena na dijelu “Održavanje materijalnih sredstava i sustava”, koji bi se smanjio za 7,06 posto ili 16,87 milijuna kuna, dok bi preostalih 5,8 milijuna kuna bilo skinuto s dijela “Obuka i vježbe” (smanjenje od 6,99 posto, s oko 83 milijuna kuna na 77,2 milijuna kuna). Pri tome, dio predviđen za “Temeljno održavanje objekata i infrastrukture” neće biti mijenjan.

Upravljanje i potpora osoblju

Ovaj segment predstavlja glavninu obrambenoga proračuna, odnosno njegovih 56,45 posto. Ovdje je sadržana i  famozna stavka plaća osoblja koja, prema najavama iz Vlade RH, neće biti bitnije dirana. I doista, od prvotno predviđenih gotovo 3 milijarde kuna (2.715.141.000 kuna) tu se planira skinuti tek 0,33 posto sredstava ili 8.845.000 kuna – ostavivši ukupno raspoloživih 2.706.296.000 kuna. Dok se s dijela “Troškovi osoblja i personalna potpora” misli skinuti ukupno 8.875.000 kuna, 30 tisuća će biti dodano na dio “Pribavljanje osoblja i izobrazba” – koji bi tim zahvatom trebao porasti s prvotnih 14.872.000 kuna na željenih  14.902.000 kuna.

I ovi planovi idu na “korekciju”

Ima li života ispod “crte”?

Iako i u obrani načelno stoji stav Ministarstva financija da se rebalansom neće dirati plaće, već kapitalni projekti – prema objavljenim podacima ne stoji ni tvrdnja kako se tek njihovu dinamiku stavlja “u realnije okvire“. Naime, prema prikazanome opsegu planiranih proračunskih promjena, prve su na red došle međunarodne mirovne misije – djelovanje koje se zbog svog inozemnog elementa posljednjih godina manje ograničavalo od ostalih profesionalnih djelatnosti vojske, djelovanje koje u pravilu traži intenzivniju i aktivniju obuku (koja se odvijala i kad se to radikalno rezalo za snage koje ostaju kod kuće), a ujedno i djelovanje koje je među djelatnim vojnim osobama bilo popularno zbog povećanih prihoda na terenu (što u ovoj općoj krizi i nije posve zanemarivo). Zgodno je tu došla čitava situacija oko hrvatskog sudjelovanja u misiji UNDOF na Golanu, što je omogućilo da se ta stavka uoči rebalansa proračuna i dodatno smanji.

Odustalo se od kupovine protupožarnog zrakoplova – zamjene za letjelicu izgubljenu pri djelovanjima na Braču 25. lipnja 2011. godine, a već na srednji rok su upitni i rezovi na polju potpore i održavanja ionako zapuštenih komunikacijsko-informacijskih sustava. I tu, kao i po pitanju održavanja nekretnina, već se godinama radi jedno te isto. Ono što obrambeni sustav posjeduje – održava se tek rudimentarno, dok se veći naglasak stavlja na kupovinu novoga nego na korištenje postojećega. Time se, doduše, ostavlja dojam modernizacije, koji u praksi koči sad već široko rasprostranjena navika nemarnog odnošenja s jednom kupljenim resursima.

Na slučaju Branka Pribolšana vidjelo se koliko je teško “nabaviti” stručnjake

I da – mantra Vlade Republike Hrvatske da plaće neće biti dirane ostala je donekle održana i u sektoru obrane. Pri tome, već je neko vrijeme jasno da plaće o kojima tu govorimo uopće nisu odgovarajuće za privlačenje pojedinih specijalista i ljudi s deficitarnim znanjima – kakvih obrambeni sektor zapravo treba dosta, ako misli iole aktivno funkcionirati. Za praktičan primjer ove pojave sjetimo se samo problema oko rada Branka Pribolšana na polju javnih nabava u obrani. No u državnome sustavu podešenom potpuno socijalno – na davanje loših plaća što širem krugu ljudi, obrana ne čini razliku.

Jedino, za ozbiljno sagledavanje stvari treba opet istaknuti dvije činjenice. Kao prvo, OS RH se posljednjih godina nemilice rezalo, dok je opseg posla porastao ili tek iznimno ostao isti. Ne dovodeći u pitanje potrebu za oštrijim nadzorom aktivnog vojnog ljudstva svih činova i specijalnosti, ta je činjenica rezultirala pojavom odlaska iz sustava velikog broja kvalitetnih ljudi, činjenicom koju ni očuvane mizerne plaće neće dovesti u red. Kao drugo, treba napomenuti da je od 2009. do danas obrambeni sustav i mimo svih planova ili reformi financijski skraćen u opsegu koji si čitav ostatak državnoga aparata RH zapravo ne može u potpunosti zamisliti ili predočiti. Obrambeni je proračun tako od maksimalnih 5.698.233.823 kuna (u skladu s planskim dokumentima određenih državnim proračunom za 2009. godinu) pao prema ovim rebalansom željenih 4.656.330.750 kuna – dakle, punih 18,3 posto.

Da se takav režim štednje tijekom proteklih godina priuštio i čitavome ostatku države – usuđujemo se tvrditi da bi i izlazak čitave Hrvatske iz krize vjerojatno izgledao bitno drugačije nego što danas izgleda. No, veliko je pitanje – koja je tu ona crta ispod koje državni sustavi, kao što je to ovaj obrambeni, prestaju biti sposobni za svoje dužnosti, a ostaju tek ljuska – pogodna tek za smotru i ukras. Dok zrakoplovi MiG 21 postupno izlaze iz operativne službe zbog isteka resursa, dok se o natječajima za ophodne brodove tek priča, ne bi čudilo da je u obrambenom sektoru RH ta crta gotovo pa dotaknuta.