Na jučerašnjoj, inače jubilarnoj 50. sjednici Vlade RH pod predsjedanjem Andreja Plenkovića, kao prva točka dnevnoga reda pojavio se dokument nazvan “Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020.“. Riječ je o aktu koji predstavlja osnovu za izradu državnog proračuna, i kojeg bi u normalnim situacijama Ministarstvo financija RH trebalo donositi prije kraja srpnja – ne bi li do jeseni služio za izradu prijedloga idućeg državnog proračuna RH. Posljednjih godina ta je normalna dinamika poprilično varirala, tako da su Smjernice za 2015. bile donesene u studenom 2014. godine, za 2016. u srpnju 2015. godine i onda opet 25. veljače 2016. godine, a za 2017. tek u studenom 2016. godine. No, bilo kako bilo, nakon svih tih vrludanja, ove je godine Hrvatska s donošenjem spomenutog akta 27. srpnja taman pogodila kraj normalnog roka za obavljanje ove faze proračunskoga ciklusa – pa makar se posao obavio i bez Damira Krstičevića, ministra obrane koji je na ponešto prisilnom godišnjem odmoru.
Uz ponešto općenitih podataka (kao što je procjena iznosa BDP-a za tekuću i naredne godine), ovdje se iznosi osnova gledanja na budući državni proračun u cjelini, ali i s ponešto okvira za pojedine resore. I ovdje dolazimo do zanimljivih stvari. Kao prvo, u ovom se dokumentu vidi puni opseg katastrofe koja je prošle 2016. godine pogodila Ministarstvo obrane pod vodstvom ministara Josipa Buljevića (23. siječnja 2016. – 19. listopada 2016.) i Damira Krstičevića (20. listopada 2016. pa do kraja godine). Naime, kao iznos izvršenja državnog proračuna Ministarstva obrane RH za 2016. godinu objavljen je iznos od samo 3.757.084.086 kuna – to je u 2016. ukupno 479.664.624 kuna manje od izvršenja za 2015. godinu, posljednju u mandatu ministra Ante Kotromanovića (kada je ukupno bilo za tu svrhu utrošeno 4.236.748.710 kuna, prema izvještaju o izvršenju). Da budemo ponešto jasniji, treba pogledati udio tih novaca za MORH tijekom 2016. godine u odnosu prema procjeni iznosa BDP-a za Republiku Hrvatsku – što je još jedna vrijednost koju jasno iznose aktualne Smjernice. Tako, uz procijenjenu vrijednost BDP-a za 2016. godinu od 345.166.000.000 kuna, novci za Ministarstvo obrane u toj godini predstavljaju tek 1,0885 posto BDP-a. Ne 2,0 posto, već niti 1,1 posto.
Sadašnjost drugačija od nedavnih najava
No, nakon promatranja prošle 2016. godine treba pogled baciti i na otužnu sadašnjost. Tu su stvari opet ponešto različite od slavodobitnih pohvala koje su se za resor obrane čule krajem prošle godine, kada je aktualna Vlada RH donosila obrambeni proračun za tekuću 2017. godinu. Naime, umjesto tada najavljivanog plana od 4.385.657.945 kuna u 2017. godine, sada Ministarstvo financija spominje ovogodišnji tekući plan od samo 4.162.048.157 kuna. Riječ je tu o operativnom smanjivanju ovogodišnjih planiranih novaca za obranu u iznosu od 223.609.788 kuna – i ta je redukcija tijekom prvih sedam mjeseci 2017. godine provedena tiho, bez spomena ili objašnjenja. Njome je i udio obrane u BDP za 2017. godinu promijenjen, od prije spominjanih 1,24 (zapravo 1,219 posto kad se u obzir uzmu aktualne projekcije BDP) na sadašnjih jedva 1,16 posto u 2017. godini – što nije rast od 0,1515 posto prema prošloj godini, već samo 0,068 posto porasta (čime bi nam za dostizanje NATO cilja od 2 posto BDP trebalo uzastopno barem 12 takvih “rastućih” godina kojima se MORH kao iznimnim dosegom aktivno hvalio proteklih mjeseci).
Pri tome, budući je prošlogodišnji obrambeni proračun ispao ispod svih očekivanja i spominjanja, i Krstičevićev je porast u razdoblju 2016.-2017. ispao nešto veći od prijašnjih najava. Naime, umjesto prije najavljivanog rasta obrambenih sredstava od oko 363,05 milijuna između 2016. i 2017. godine – sada govorimo o rastu od 404,96 milijuna u tom razdoblju. No, ova promjena itekako blijedi kada se nađe uspoređena s proračunom Ministarstva obrane tijekom 2015. godine – gdje današnji plan (za kojeg uopće nije sigurno da će biti ispunjen) zaostaje za Kotromanovićevim planovima iz rujna 2015. godine za famoznih 247,3 milijuna kuna, ali i za Kotromanovićevim konačnim izvršenjem obrambenog proračuna za 2015. godinu za 74,7 milijuna kuna. Dakle, čak i današnji optimizam zaostaje za realnošću 2015. godine skoro 75 milijuna, dok je u tadašnjim i sadašnjim planovima (usporedba optimističnih očekivanja) razlika još i veća – iznosi preko 247 milijuna kuna. Toliko o tome da je zaustavljen pad obrambenog proračuna ili da su okrenuti operativni trendovi po tom pitanju, ma koliko se tu radilo na krpanju katastrofe koju je obrana doživjela protekle 2016. godine.
Budućnost svijetla, ili?
Za kraj treba pogledati i najave koje spomenute Smjernice nose za predstojeću 2018. i 2019. godinu. Kao prvo, treba napomenuti kako na prvi pogled ovi planovi prate najave iznesene krajem prošle godine, u okviru prijedloga Državnog proračuna za tekuću godinu. Naime, u prosincu 2016. godine se za 2018. godinu najavljivalo nekakav porast izdvajanja – na ukupno 4.582.807.283 kuna. Nove Smjernice postavljaju planove MORH-a za 2018. na ukupno 4.602.874.255 kuna (odnosno 1,229 posto BDP, uz izračun s aktualnom procjenom BDP-a za 2018. godinu, iz Smjernica). Na prvi pogled to je malo bolje – od ovogodišnjih oko 1,16 posto BDP na skoro 1,23 posto u 2018. godini, što je još uvijek jako daleko od ikakvih NATO ciljeva.
Na drugi pogled, naivni bi rekli da su stvari i poprilično bolje – budući se krajem 2016. planiralo skok od 197,15 milijuna kuna između 2017. i 2018. godine, a sada tu govorimo o skoku od 440,83 milijuna u istom razdoblju (jer je ovogodišnja baza za skok ponešto niža, već spomenuto sada planiranih 4,16 milijardi umjesto u prosincu planiranih 4,39 milijardi kuna). No, onda slijedi šok kad se te brojeve pogleda detaljnije.
Razlika se skriva u činjenici kako se u prosincu prošle godine svih tih ukupno spominjanih 4,58 milijardi obrambenih kuna planiralo utrošiti za tekuće godišnje potrebe obrane i OS RH. Za razliku od toga, nove Smjernice ekonomske i fiskalne politike objavljene jučer u tu su cifru od 4,6 milijardi kuna za 2018. godinu uračunale i nekakvu kvotu za borbene zrakoplove, konkretno: “… 350 milijuna kuna za plaćanje predujma za nabavu borbenih zrakoplova” – što je stavka o kojoj u prosincu 2016. itekako nije bilo govora kod navođenja projekcija kretanja obrambenog proračuna u nadolazećim godinama.
Umjesto porasta – otplata aviona iz proračuna MORH
Dakle, već kad gledamo 2018. godinu, vidi se bitna razlika. Umjesto u prosincu 2016. najavljenih planova rasta obrambenog proračuna od skoro 200 milijuna kuna nakon 2017. godine (u cjelini iskoristivih u sustavu MORH-a), sada govorimo o teorijskome rastu od samo 90,83 milijuna između 2017. i 2018. godine, za prave obrambene potrebe u proračunskoj 2018. godini. Ako se takva ukupna promjena i ostvari, tek bi tada proračun MORH zapravo prestigao stvarni utrošak za obrambene potrebe kakav je Hrvatska imala 2015. godine – za kojeg se treba sjetiti koliko je bio skučen, posebno u aktualnim uvjetima (tijekom zadnje dvije godine bitno povećanih rashoda za kadrove, infrastrukturu te inozemna djelovanja).
No, pod kojim bi to okolnostima bilo postignuto? Odgovor je jednostavan – pristajanjem na integralno uklapanje u redoviti obrambeni proračun RH prve faze plaćanja monumentalno skupe nabave borbenih zrakoplova, o kojima se mnogo čuje posljednjih dana. Pri tome, kad takvo plaćanje borbenih zrakoplova jednom započne iz proračunskog okvira Ministarstva obrane – teško je zamisliti da bi se takav pristup u hodu promijenio, kada konačno dođe do sklapanja ovog velikog posla. Ali, čisto za mjerilo – riječ je o poslu čija bi vrijednost lako mogla probiti milijardu eura (oko 7,4 milijardi kuna, odnosno gotovo dva puna obrambena proračuna RH iz 2016. godine), što je suma za čiju bi otplatu trebalo više od 20 predujmova kakvog smo najavili za iduću godinu. Time bi ovaj golemi rashod u idućih 10 do 20 godina lako mogao smrtno opteretiti obrambene financije RH na način kojem puni učinak danas uopće nije moguće procijeniti. U to se svjetlu izjava Vlade RH i Ministarstva financija da su u 2018. godini “povećana izdvajanja za Ministarstvo obrane u iznosu od 440,8 milijuna kuna” pokazuje tek kao prozirna reklama, ako ne i sarkastično ruganje – a još jednu stavku dobiva i popis mogućih razloga nedavnog podnošenja ostavke ministra obrane Damira Krstičevića.
Misterij za kraj
Iako se na troškove prave otplate borbenih zrakoplova u 2019. i narednim godinama ne troši više ni riječi u ovogodišnjem dokumentu “Smjernice ekonomske i fiskalne politike”, treba napomenuti da u tom dokumentu navedene procjene obrambenog proračuna RH za 2019. godinu opet ugrubo odgovaraju onima iz prosinca 2016. godine (4.813.179.936 kuna), budući se sada za 2019. godinu navodi iznos od 4.812.222.937 kuna. Naravno, 2016. se pretpostavljalo da su sva ta sredstva i stvarno za MORH i OS RH, a 2019. – tko zna. Time bi, barem prema aktualnim nadama, udio obrane u BDP-u Republike Hrvatske 2019. godine mogao iznositi oko 1,237 posto, odnosno skoro 1,24 posto o kojima se prije nekoliko mjeseci i govorilo za tu godinu. Za 2020. godinu, konačno, Smjernice navode plan godišnjeg izdvajanja za obranu od 5.027.168.762 kuna (1,2448 posto BDP-a procijenjenog za 2020. godinu), što je također potpuno neizvjesno po iznosu i strukturi – ali opet ne predstavlja ikakvo ozbiljnije kretanje ka NATO cilju od 2 posto.
Za kraj, napomenimo i još jedan poprilično zanimljiv rashodni detalj dotaknut u jučerašnjem dokumentu Vlade RH. Naime, riječ je o planiranome povećanju materijalnih rashoda Republike Hrvatske u 2018. godini, koji su na godišnjoj razini ukupno planirani na oko 13,4 milijardi kuna. U obrazloženju povećanja ove stavke spominje se porast udjela “Materijalnih rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka” za 357,3 milijuna kuna prema planu za tekući plan 2017. godinu. Ovu se promjenu opravdava izjavom da je navedeno povećanje najvećim dijelom rezultat “… podmirenja dugovanja iz prethodnih godina temeljem pravomoćnih sudskih presuda i troškova vezanih uz sudjelovanje RH u NATO operacijama i misijama UN-a“. O čemu je tu zapravo riječ nije jasno, i radi se o podatku kojeg će trebati itekako detaljnije promotriti u budućnosti.
