Proteklih dana održani sastanci ministara obrane NATO-a, kao i redovna godišnja Minhenska sigurnosna konferencija, osim stanjem u Ukrajini dobrim su se dijelom bavili konsolidiranjem europske obrane i obrambene industrije, te izdvajanjima za obranu na razini NATO Saveza. Ta je tema ponovno postala izuzetno aktualna nakon nedavnih izjava Donalda Trumpa na njegovom izbornom skupu u Južnoj Carolini. Bivši, a možda i budući predsjednik SAD-a Trump podignuo je prašinu izjavom kako SAD ne bi priskočile u pomoć onim zemljama koje ne plaćaju dva posto svoga BDP-a na obranu i da bi, štoviše, ohrabrio napadače da s tim članicama „rade što žele“. Uoči sastanka ministara obrane NATO-a, Trumpove je riječi komentirao glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
„Svrha NATO-a je spriječiti rat, sačuvati mir, spriječiti napade na zemlje saveznice i to smo to činili desetljećima jer je naša snaga odvraćanja bila vjerodostojna. Stoga svaka sugestija da nećemo štititi jedni druge podriva sigurnost svih nas i povećava rizike“,
rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje da komentira nedavne izjave Donalda Trumpa, vjerojatnog republikanskog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD. Stoltenberg je rekao i kako je njegova poruka Trumpu da ne treba podrivati vjerodostojnost snage odvraćanja NATO-a. Na meti kritika Trumpa našle su se brojne zemlje koje ne izdvajaju 2 posto BDP-a, a prema pisanju svjetskih medija riječ je o većini od 31 članice NATO-a, među kojima je i Hrvatska. No hrvatski ministar obrane Ivan Anušić Trumpove riječi nije shvatio tako dramatično. Sa Minhenske sigurnosne konferencije, na kojoj je sudjelovao kao dio hrvatske delegacije, Anušić je poručio:
Ivan Anušić i načelnik Hranj s ukrajinskim veteranima na Mihenskoj sigurnosnoj konferenciji
„Ja tu izjavu shvaćam dobronamjerno, jer smo trebali ranije početi podizati proračune za oružane snage. Došla je kao upozorenje europskim čelnicima, koje je stiglo na vrijeme, da vrlo ozbiljno shvate opasnost s istoka. (…) Moramo biti dovoljno snažni, spremni, opremljeni, obučeni i naružani kako bi potencijalni napadač shvatio da se napad ne isplati“.
„NATO je u proteklih 75 godina bio u stanju spriječiti vojni napad na bilo koju svoju članicu zahvaljujući jasnoj komunikaciji kako je Savez tu da brani svoje članice i stoga svaka sugestija da nećemo štititi jedni druge podriva sigurnost svih nas“, ocijenio je Jens Stoltenberg.
„To se odnosi i na sposobnosti u koje investiramo, ali i na to kako komuniciramo jer naši protivnici imaju na umu našu snagu odvraćanja. Ne bismo smjeli ostavljati prostora za pogrešne procjene ili nesporazum u Moskvi o našoj spremnosti, predanosti i odlučnosti da zaštitimo sve saveznike“,
rekao je glavni tajnik. Stoltenberg je ponovio glavno načelo na kojem počiva NATO, a to je da napad na jednu članicu povlači odgovor cijelog Saveza: „Dok zajedno stojimo iza te poruke, sprečavamo bilo kakav napad na neku od naših članica. Stoga je važno da i riječima i djelom to jasno komuniciramo“, naglasio je Stoltenberg. Smatra kako danas nema neposredne prijetnje za saveznike u NATO-u zbog te odredbe i zbog toga što je Savez od 2014. znatno povećao kolektivnu obranu, a potaknut nelegalnom ruskom aneksijom Krima.
Države članice Saveza zacrtale su cilj da za troškove obrane izdvajaju minimalno 2 posto svoga BDP-a. U srijedu (14. veljače 2024.) Stoltenberg je objavio najnovije podatke o NATO-o obrambenoj potrošnji, koji pokazuju povećanje bez presedana u europskim saveznicama i Kanadi. „U 2023. vidjeli smo stvarni porast od 11% u obrambenoj potrošnji u europskim saveznicama i Kanadi, što je rast bez presedana“, rekao je Stoltenberg dodavši kako očekuje da će 18 saveznika potrošiti 2 posto BDP-a na obranu 2024. – šesterostruko povećanje od 2014. godine, kada su samo tri države saveznice ispunile taj cilj.
„U 2024. NATO saveznici u Europi uložit će ukupno 380 milijardi američkih dolara u obranu. Po prvi put, to iznosi 2% njihovog zajedničkog BDP-a. Postižemo stvarni napredak: europski saveznici troše više. Međutim, neki saveznici još uvijek moraju napredovati. Zato što smo se složili na summitu u Vilniusu da bi svi saveznici trebali uložiti 2%, te da je 2% minimum“.
Izvor: NATO
Portal Politico piše da postoji jasan trend punjenja obrambenih proračuna članica NATO-a: što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za obranu. U procjenama tog medija za 2023., Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-a namijenjenog za obranu. Varšava je prošle godine za to izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više nego godinu prije, te trostruko više u odnosu na prošlo desetljeće, izračunao je Washington Post. Poljsku slijede Sjedinjene Države s 3,5 posto BDP-a, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge NATO-ove članice zajedno – 860 milijardi dolara. Cilj od 2 posto BDP-a za obranu dosad je zadovoljavalo 11 država – Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Od prošloga tjedna im se pridružila i Njemačka, čiji je ministar obrane Boris Pistorius objavio tu ohrabrujuću novost. „S ponosom mogu reći da ćemo ove godine za obranu potrošiti više od 2 posto BDP-a. Također sam dovoljno realan da vidim da to možda neće biti dovoljno u godinama koje dolaze“, najavio je Pistorius na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Prvi je to put od Hladnog rata da je Njemačka izdvojila dva posto BDP-a za obranu.
Nakon kratkotrajnog skoka iznad 2 posto, Hrvatska je opet pala ispod te magične crte. Državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop o tome je govorio na sjednici saborskog Odbora za obranu 16. studenog prošle godine, prilikom rasprave o prijedlogu proračuna za ovu godinu:
„Ono što mogu reći je da je udio za ’24. 1.89 posto. Naša klasifikacija, kad govorimo o udjelima, uvijek je u skladu s NATO standardima. (…) Imate i određenih odstupanja, ja bih rekao u okviru tolerancije, a vezano za to kako određene zemlje računaju taj postotak. I mi smo imali različiti pristup u različito vrijeme za računanje tog postotka. I sad ću reći: ’21. imali smo 2% i meni je žao da danas nemamo. I isto tako mi je žao da nemamo dupli proračun u odnosu na ovo što imamo“.
No Hrvatska bi ipak mogla nadoknaditi i ponovno se vratiti na razinu izdvajanja od 2 posto od prije 3 godine. Pred Ministarstvom obrane je nabava dodatnih 8 helikoptera UH-60M (140 milijuna USD od SAD-a i oko 140 milijuna iz državnog proračuna RH), a odluči li se na odmrzavanje i uvođenje neke nove varijante obveznog vojnog roka – silni milijuni eura koji će se odliti u tu svrhu sigurno će Hrvatsku prebaciti do 2 posto izdvajanja za obranu.
*Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar
