Prije nepunih tjedan dana članovi Stručnog povjerenstva za nabavu novog borbenog aviona na 3 nacionalne televizije uvjeravali su hrvatsku javnost da se u procesu nabave F-16 Barak ne događa ništa što nije predviđeno da se dogodi, i kako je sve uglavnom u najboljem mogućem redu. Tvrdili su da će se i do daljnjega čekati dok se Izrael i SAD ne dogovore oko ispunjavanja uvjeta TPT-a, što će rezultirati konačnim potpisivanjem ugovora između Izraela i RH o kupovini aviona F-16 Barak.

Događanja proteklih dana uvelike su ih demantirala. Više čak ni najviši državni dužnosnici u RH ne vjeruju da će se ovaj posao sklopiti, a počeli su se postavljati i neki krajnji rokovi. Prvi rok postavile su SAD Izraelu – do 4. siječnja Izrael mora odgovoriti SAD-u na pismo o uvjetima koje moraju ispuniti da bi dobili američko odobrenje za prodaju svojih aviona F-16 Barak Hrvatskoj. S druge strane, danas se čulo kako do 11. siječnja Izrael mora službeno izvijestiti Hrvatsku je li u mogućnosti isporučiti avione odabrane putem natječaja. O tome je javnost izvijestio ministar obrane Damir Krstičević, koji se jutros napokon ukazao nakon više od tjedan dana nepojavljivanja u javnosti, ne bi li i dalje tvrdio da ni on, niti itko u Stručnom povjerenstvu, nije mislio da bi moglo doći do ovakvih problema.

No krenimo redom. Prvo se na aktualnu temu osvrnuo premijer Andrej Plenković u uvodu u današnju 135. Vladinu sjednicu (ujedno i prvu ovogodišnju).

„Dakle, vidite u javnosti da postoje poteškoće na relaciji između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, u kontekstu dobivanja takozvane Suglasnosti za transfer tehnologije trećoj strani. U ovom konkretnom slučaju, mi smo ti koji smo treća strana. Suprotno onome što smo imali kao informaciju u cijelom procesu, koji je vođen u zadnjih… pa, evo, skoro dvije godine… Sada je došlo do određenih problema, gdje je očito sa strane Sjedinjenih Američkih Država postoje rezerve, u pogledu transfera tehnologije, koja je izvorno američka, nadograđena je sa izraelskom tehnologijom.

Očekujemo konačna i jasna očitovanja i Izraela i SAD-a, i nakon toga ćemo donijeti odluke. Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke, a to je da možemo u onom natječaju koji je bio… Dakle, između vlada… ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od Stručnoga tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke, kako dalje u vezi ove strateške odluke. U svakom slučaju, do ovoga što je došlo… nam naravno nije drago, ali nastojimo sada identificirati točno i razloge tih problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke“.

Sjednica Vlade nije još ni završila, kada je MORH oko 12:30 sati izdao priopćenje, koje prenosimo u cijelosti:

„Ministarstvo obrane Republike Hrvatske zatražilo je od Države Izrael da nas službeno izvijesti do 11. siječnja 2019. godine je li Država Izrael u mogućnosti isporučiti avione koji su ponuđeni na međunarodnom natječaju, a koje je Republika Hrvatska odabrala u transparentnom postupku. Obveza Države Izrael je ishoditi odobrenje Vlade Sjedinjenih Američkih Država za isporuku aviona u odgovarajućoj konfiguraciji Republici Hrvatskoj. Kada nas Država Izrael službeno izvijesti o navedenom, pravovremeno ćemo upoznati hrvatsku javnost.

U slučaju da zbog nesporazuma koji su nastali između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država Hrvatska ne bude u mogućnosti kupiti avione koje je odabrala, Vlada Republike Hrvatske će poništiti odluku o odabiru višenamjenskog borbenog aviona od 29. ožujka 2018.

Hrvatska je ovaj vrlo složen projekt vodila na sustavan, profesionalan i transparentan način, vodeći se isključivo hrvatskim nacionalnim interesima“.

Nedugo nakon toga, završnu riječ dobio je ministar obrane Damir Krstičević po izlasku iz zgrade Vlade. Nije tu bilo puno novoga za reći, no na novinarsko pitanje o “vojnoj doktrini” prema kojoj nema preprodaje američkog naoružanja trećim zemljama bez američke dozvole, Krstičević je izjavio:

„Pa, što se tiče mene, ja nisam znao niti je Stručni tim to znao…  Samo, odmah na početku, ja bi želio reći da Vlada Sjedinjenih Američkih Država je dala predodobrenje Državi Izrael, za prodaju aviona F-16 Barak. Država Izrael je imala svu potrebnu dokumentaciju – 3. 10. 2017., kad je predala natječaj, uključujući i to predodobrenje“.

Novinare je potom zanimalo kako je uopće moguće da nitko od ljudi koji su pripremali i provodili natječaj za novi borbeni avion nije znao ništa o američkim pravilima prodaje proizvoda američke vojne industrije. Krstičević ni tu nije bio ni jasan, ni konkretan:

„Pa, bio je međunarodni natječaj. Vi znate da smo mi taj međunarodni natječaj obavili po svim pravilima struke. Vi ste vidjeli, prvi proces u donošenju te odluke je bio odlazak u te države koje su to riješile. Otišli smo u Mađarsku, otišli smo u Češku, otišli smo u Rumunjsku – želili smo čuti koja su iskustva drugih država, koja su prije nas rješavala to pitanje. I, nakon toga smo mi napravili taktičko-tehničku studiju, definirali smo avion, i onda… ja mislim da je ključna odluka ove vlade bila, da upravo zbog složenosti tog projekta… jer to su složene nabave, nisu to lake nabave… upravo smo inzistirali da ide ‘Government-to-Government’ ugovor. Upravo smo inzistirali da radimo država s državom, da se izbjegne bilo kakvi partikularni interesi bilo koga. Odnosno, da države preuzimaju odgovornost. I o ovome procesu, Država Izrael je imala svu potrebnu dokumentaciju, i država je… ako mogu završiti… Znači, država Izrael imala je svu potrebnu dokumentaciju, uključujući i taj papir, i to odobrenje od treće strane – da može nuditi avion Hrvatskoj. Mogu završiti, slobodno? Piše u tom papiru – prodaja – znači, to je taj prvi korak. Znači, cijeli Stručni tim je primio, i iza toga… Iza toga, Država Izrael, kad je dobila odluku da u oni ti – oni, kao prodavatelj, preuzimaju obavezu da ishode odobrenje Vlade Sjedinjenih Američkih Država za transfer aviona u Hrvatsku. I to je isključivo obveza Države Izrael“.

Na pitanje je li Izrael ikada za veliki posao ovakvog razmjera dobio odobrenje od SAD-a, ministar obrane je tek rekao:

„Pa, izrael je dobiva jako puno tih odobrenja, preko 1.000, za prodaju opreme nekim drugim državama, od Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Prema tome, i u ovom dijelu… Znači, očito je da je došlo do nekog nesporazuma. Problema u relacijama…“.

Shvativši da ništa neće postići, novinari su počeli ponavljati pitanja – prije svega, kako to da nitko nije znao, dok američki veleposlanik Kohorst tvrdi da SAD već dvije godine upozoravaju na mogućnost upravo ovakvog problema s kojim se sada MORH suočava. Kao i pitanja, tako su i odgovorili napravili puni krug, pa je Krstičević opet spominjao predodobrenje SAD-a, dodavši da su ga imale i Izrael i Grčka:

Hrvatska i izraelska delegacija u 91. ZB HRZ početkom kolovoza 2018.

„Znači, zašto je Država Izrael na početku procesa… znači, prije nego što je bilo javno otvaranje ponude… a javno otvaranje ponude je bilo 3. 10. 2017. – zašto su dali Državi Izrael papir, u kojem jasno piše da je to odobrenje… predodobrenje za buduću prodaju aviona. Takav papir SAD su dale Državi Izrael. Takav papir su SAD dale državi Grčkoj. Potpuno su isti papiri, osim različit… Onaj drugi ‘attachment’ je različit u konfiguraciji aviona. I, Sjedinjene Američke Države su i same se natjecale u tom procesu. I sada, zamislite da mi, kao država, niti smo koga varali. Bili smo vrlo otvoreni i vrlo srdačni… da mi ne vjerujemo Državi Izrael, ili da mi ne vjerujemo tom papiru… i u tom papiru jasno piše da je to predodobrenje za prodaju aviona“.

No taj dokument, iako su ga tražile neke hrvatske medijske kuće, ne može se vidjeti, jer su ga klasificirale i SAD i Izrael, tvrdi Krstičević.

Novinari su najuporniji bili postavljajući pitanje osjeća li ministar Krstičević političku odgovornost i hoće li podnijeti ostavku ukoliko najavljeni posao, otjelotvoren kroz aktualni međunarodni natječaj – propadne. Ukupno je postavljeno 13 takvih pitanja, a formulacija je varirala – od „hoćete li dati ostavku ako posao propadne“, preko „hoćete li dati mandat na raspolaganje“, pa do „uživate li povjerenje premijera Plenkovića“. Jasnog „da“ ili „ne“ odgovora nije bilo. Ministar obrane Damir Krstičević najprije je pokušao objasniti da nitko nije kriv jer nema nikakve štete po proračun, ni bilo kakve druge štete:

„Izgubljeno je 15 godina… vrijeme. Prema tome, apsolutno nitko nije ništa loše napravia. Ja smatram… ni ja, ni cijeli tim u Ministarstvu – apsolutno, niti jednim svojim postupanjem nismo ugrozili interes Republike Hrvatske, ni njenih građana. Čak, naprotiv – kažem, vrlo sustavno, profesionalno, odgovorno, transparentno smo vodili cijeli proces. I stojim iza toga kao ministar obrane, i drago mi je da sam učinio sve, uz Vladu, da konačno ova Vlada osigura ta sredstva, i da konačno Hrvatska krene u proces izbora višenamjenskog borbenog aviona“.

Potom je pokušao odgovornost prebaciti na stranu nesuđenog strateškog partnera:

„… u ovom slučaju Država Izrael ima odgovornost da osigura tu dozvolu, konačnu, da mi možemo potpisati ugovor… Otkud sam ja znao, ako su oni stavili, u papirima… ako su oni stavili u svim dokumentima, da je to njihova odgovornost. I, sada bi ja treba biti odgovoran za postupak treće strane. A, što se tiče cijele odgovornosti – ja sam tu. Ja sam već jednom odlazija sa mjesta zamjenika Načelnika glavnog stožera, prema tome… Ja sam ratni zapovjednik. Ja sam pripadnik gardijske brigade. Ja sam uvijek…“

I tek je na kraju Krstičević uspio odgovoriti nekako konkretnije:

„Kažem, već sam odlazio jednom, ja sam uvijek spreman otići bilo kada ako će bilo koji moj odlazak pomoći procesu, Hrvatskoj, bilo što. (…) Pa ja uvijek… Pogledaj… Pa nije funkcija… Ima i drugih stvari u životu…“.

Kraj današnjeg dana označio je opet premijer Andrej Plenković u razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a. Novinarka Katarina Periša Čakarun intervju je otvorila pitanjem o sudbini nabave F-16 Barak:

“U ovom trenutku čekamo očitovanje Države Izrael. S obzirom da je Vlada na temelju procjene Stručnog tima Ministarstva obrane od 4 ponuđene opcije koje smo imali, izabrala upravo ovu izraelsku ponudu. Sada postoje problemi u takozvanom davanju suglasnosti SAD na transfer tehnologije trećoj strani. A treća strana je ovdje Hrvatska. Mi do zadnjih nekoliko tjedana nismo imali takva saznanja, da će SAD se usprotiviti transferu F-16 Barak aviona, koji bi u sebi imali ugrađenu i određenu tehnologiju koju je izraelska vojna industrija ugradila u te avione. Kada se dobije to očitovanje, kada još jednom provjerimo stvari s SAD-om, ako stvari ostanu ovakve kakve su danas, visoki je stupanj vjerojatnosti da će Vlada poništiti tu odluku o odabiru”,

odgovorio je premijer Plenković, ponavljajući i ono što se do sada već čulo u nekoliko navrata: “S obzirom da smo odabrali jedno, a da bi eventualno mogli u konačnoj verziji dobiti nešto drugo, nemamo nikakvih dilema da Vlada treba tu odluku u tom trenutku poništiti, a nakon toga ćemo vidjeti što će biti dalje“.