U moru nedostataka raznoraznih vojnih resursa, jedan je početkom mandata novog čelništva Ministarstva obrane istaknut kao vrlo hitan za rješavanje – adaptacija postojećih i izgradnja novih skladišta za UBS. Prošlogodišnja eksplozija streljiva u Pađenima pokazala je zašto se baš skladišta smatraju problemom koja je neophodno riješiti čim prije. U Strateškom planu MORH-a do 2015., kao i u državnom proračunu za 2013. godinu, predviđena je adaptacija dva kompleksa skladišta – Hrvatskog ždrala i Debele glave. No Ministarstvo obrane već mjesecima pregovara s Međimurskom županijom o obvezi preuzetoj još 2007. godine, kada su u vlasništvo Županije prešla 3 do tada vojna objekta, a Županija je zauzvrat trebala izgraditi skladišne prostore za potrebe Ministarstva obrane. No, do dana današnjeg to se nije dogodilo – štoviše, aktualni međimurski župan Ivan Perhoč smatra da bi se MORH trebao odreći svojih nesuđenih skladišta. MORH, naravno, smatra da ima pravo ili na skladišta ili na povrat nekretnina. I tako je to već mjesecima. A vrijeme ide!
Prema nekim procjenama, svega 5 posto bivših vojnih nekretnina poklonjenih lokalnoj upravi stavljeno je u funkciju. Da bi dobili dojam kako izgleda ostatak od 95 posto, dovoljno je samo prošetati uz nekadašnju vojarnu u Vlaškoj ulici. Ili ne daj bože, još i zaviriti u njenu unutrašnjost. No, Međimurska županija, mora se pošteno priznati, ne spada u ovu sramotnu većinu – oni su bar donekle znali što napraviti s poklonjenim nekretninama, odnosno, kako se kasnije pokazalo, barem s jednim njihovim dijelom.
Svi nazočni na svečanosti potpisivanja Ugovora danas su “bivši”
Sve je počelo u ljeto 2007. godine, kada je 5. lipnja vlasništvo nad cijelim prostorom bivše vojarne „Nikola Šubić Zrinski“ i Časničkog doma u Čakovcu, kao i vojnim poligonom „Gmajna“ na području grada Čakovca i općine Pribislavec, prešlo u ruke Međimurske županije. Ugovor o primopredaji potpisali su tadašnji premijer Ivo Sanader i međimurski župan Josip Posavec. Ugovor je potpisan temeljem Odluke Povjerenstva za imovinu Vlade RH od 2. ožujka 2007., a oba potpisnika izrazila su zadovoljstvo što je uspješno okončano 2 godine dugo rješavanje bivših vojnih nekretnina na području Međimurja. Vrijednost ovih nekretnina procijenjena je na 67 milijuna kuna. Zauzvrat, Međimurska županija trebala je za potrebe Ministarstva obrane do kraja 2011. godine izgraditi 10 skladišta tipa „iglu“, te osigurati 350 četvornih metara prikladnog uredskog prostora (također za potrebe MORH-a).
Poduzetnički duh na međimurskoj zemlji
Nepuna dva tjedna po predaji nekretnina u vlasništvo Međimurske županije, Poglavarstvo je na svojoj 37. sjednici, održanoj 18. lipnja 2007. godine, prihvatilo Prijedlog idejnog rješenja organizacije prostora u bivšim vojnim objektima. Prijedlog je osmislila REDEA – Regionalna razvojna agencija, a odnosio se na sve tri novostečene nekretnine. Tako je prostor bivšeg vojnog vježbališta „Gmajna“ i vojarne „Nikola Šubić Zrinski“ na ukupno 55 hektara zamišljen kroz dva segmenta, koja bi se međusobno upotpunjavala – Centar znanja i Poslovna zona. Prema tom prijedlogu, Centar znanja smjestio bi se u objekte bivše vojarne, za što je u prvoj fazi bila nužna adaptacija zgrade Zapovjedništva, dok bi se postupno ostali objekti prilagodili za Međimursko veleučilište, studentski dom i apartmane za gostujuće predavače. U trenutku potpisivanja Ugovora o primopredaji nekretnina Međimursko veleučilište još nije postojalo – osnovano je tek Uredbom Vlade RH od 2.studenog 2007., a s radom je počelo naredne, 2008. godine.
Prijedlog iz Plana organizacije prostora bivše vojarne
Prema prostornom planu, na 45 hektara bivšeg vježbališta „Gmajna“ trebala se rasprostrijeti poslovna zona. Da bi sve bilo transparentno, građanima Čakovca i Međimurske županije na uvid je dan „Prijedlog organizacije prostora bivše čakovečke Vojarne“ te su zamoljeni da se, nakon što ga prouče, aktivno uključe u razvojne procese u Županiji svojim prijedlozima i sugestijama za izradu konačnog rješenja. U tom trenutku već je tjedan dana bio na snazi „Javni poziv za iskazivanje interesa za prijenos prava vlasništva, odnosno kupnju nekretnina na području gospodarske zone ‘Poslovni park Međimurje’“. Na prodaju su stavljene dvije nekretnine na „Gmajni“ – zemljište, z.k.ul.br. 4004, k.o. Čakovec, kat.čest.br. 1134/53/1, te pašnjak, z.k.ul.br. 2467, k.o. Pribislavec, kat.čest.br. 805/A/1/1/1/5/1. Iako je Gmajna bila zamišljena kao poslovna i kao stambena zona, prodaja parcela nije išla po planu.
Jučer vojarna, danas veleučilište
Danas, 5 godina kasnije, tek dio bivših vojnih objekata stavljen je u funkciju. Na upit portala Obris.org o svrsi i iskorištenosti prostora, David Vugrinec, pročelnik Upravnog odjela za poslove župana Međimurske županije odgovorio je prilično iscrpno. „U Čakovcu je u dijelu prostora Časničkog doma uređen Dječji odjel Knjižnice i čitaonice “Nikola Zrinski”, te Caffe bar i izložbeni prostor kojim upravlja gradska tvrtka “Ekom”. Veći dio prostora još je prazan, u njega treba uložiti još dosta novca, a cijeli je prostor inače prepušten Gradu Čakovcu. U jednoj zgradi u krugu bivše vojarne uređeni su prostori za potrebe Međimurskog veleučilišta, u druge dvije Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, a u četvrtom prostori za Regionalnu razvojnu agenciju ‘REDEA-u’, Međimursku energetsku agenciju, Obiteljski centar, Međimurje investicije i nekretnine“, piše u odgovoru Davida Vugrinca.
U srpnju ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dalo je 207 tisuća kuna Međimurskoj županiji, ne bi li se time izradila projektna dokumentacija potrebna za rekonstrukciju i prenamjenu dodatnog objekta Međimurskog veleučilišta. Tim će se novcem sufinancirati izrada projekta obnove još jedne zgrade u nekadašnjoj vojarni, u kojoj bi se trebale urediti dodatne predavaonice, kabineti, studentski restoran i kafić, te (kao i prije 5 godina) stambeni prostor za potrebe predavača. Problem je, međutim, nastao u ispunjavanju obveza Međimurske županije prema Ministarstvu obrane.
Međimurci k’o Eskimi
Prema Ugovoru, Međimurska županija trebala je Ministarstvu obrane do prošle, 2011. godine, izgraditi 10 skladišta tipa „iglu“, i osigurati 350 četvornih metara uredskog prostora. U protivnom, Republika Hrvatska svoje objekte preuzima natrag. I tu nema spora – to priznaje čak i Vugrinec. No, ništa se od toga nije ostvarilo. Kao razlog se, s jedne strane, navode troškovi obnove i uređenja bivših vojnih objekata, a s druge strane – nepreciznost Ugovora. David Vugrinec, naime, tvrdi kako su Međimurska županija i Grad Čakovec u uređenje prostora uložili vlastita sredstva u visini od oko 30 milijuna kuna. Osim toga, prvobitni ugovor potpisala je prethodna županijska vlast s Posavcem na čelu, a ova nova, sa županom Ivanom Perhočem, od početka svog mandata 2009. godine pregovara s Vladom RH i Ministarstvom obrane o redefiniranju Ugovora, i to na način da se „Međimurska županija u cijelosti ili djelomično oslobodi plaćanja naknade za vojne objekte“. Međimurci, naime, smatraju da bi Županija
„plaćanjem izgradnje vojnih skladišta (dakle, obveze iz Ugovora) bila dovedena u neravnopravan položaj prema ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, od kojih je velika većina vojne objekte dobila bez naknade, a određeni broj njih je te prostore ili površine komercijalizirao“
(za razliku od Mađimurja, koje te prostore koriste za institucije od javnog značaja). Dodatni im je problem – nepreciznost Ugovora i šlampavost MORH-a.
„U Ugovoru nije bila specificirana cijena izgradnje skladišta, a vezano uz lokaciju, namjenu, izgradnju i predaju u upotrebu MORH-u, pa su se procjene kretale od 10 do 25 milijuna kuna za svih 10 objekata. MORH je tek prošle godine, temeljem javnog natječaja, utvrdio jediničnu cijenu skladišta“,
tvrdi Vugrinec. Zato se Županija čvrsto drži svoga stava o prepuštanju bivšeg vojnog prostora bez ikakve naknade, temeljem Vladinog priznanja ulaganja Međimurske županije u javne sadržaje, i uz uvjet da se na tom prostoru i dalje razvijaju takvi i slični sadržaji. Tome je, prema pisanju međimurskih županijskih novina, uvelike doprinio i bivši ministar obrane Branko Vukelić, koji je još u ljeto 2010., prilikom posjete Međimurju, najavio kako će se „uskoro raspisati natječaj za skladišta“, nakon čega će se znati koliko su Međimurci zapravo dužni za poklonjene nekretnine. Županija je u nekoliko navrata Vukeliću slala i požurnice, no do kraja njegovog mandata i mandata njegovog nasljednika Božinovića ama baš ništa nije se dogodilo. Vukelić je, dapače, još i pogoršao situaciju priznajući MORH-ov dug na ime komunalne naknade za bivšu vojarnu u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Dug je oko 700 tisuća kuna, nastao nakon što je MORH prestao plaćati komunalnu naknadu, tvrdeći da neperspektivna vojarna nije u funkciji Ministarstva. U Županiji su očekivali da će MORH tih 700 tisuća uzeti u obzir kod konačnog obračuna.
Branko Vukelić (HDZ) i Ivan Perhoč (SDP) – obojica ne priznaju postupanja svojih prethodnika
Tafra: Ili izgradite skladišta ili vratite vojarnu
MORH, pak, neslužbeno poručuje da ovo „odustajanje od obveza neće ići“, iako je za to ministarstvo sam Ugovor službeno „poslovna tajna“. MORH-ova Služba za odnose s javnošću potvrdila nam je tek da je Ministarstvo zaprimilo dopis Međimurske županije, „te je u tijeku njegovo razmatranje s tijelima javne vlasti, a koje će biti osnova odluke MORH-a o daljnjem postupanju“. No činjenica je da je MORH Međimurcima u nekoliko navrata do sada nudio nagodbu, pokušavajući iskamčiti barem par nužno potrebnih skladišta. Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra još je u rujnu izjavila da MORH nudi Međimurskoj županiji odustajanje od izgradnje ugovornih 10 i gradnju barem 6 skladišta. No, međimurski župan Perhoč insistira na tome da ih Vlada RH oslobodi cjelokupne obveze iz Ugovora, zbog čega Tafra smatra da je ponovno knjiženje Republike Hrvatske na bivše vojne nekretnine u Čakovcu – najizglednije rješenje.
