Prošlo je 7 mjeseci od upitne i, čini se, prilično štetne odluke o prizemljenju 5 tzv. ukrajinskih MiG-ova 21 iz sastava HRZ i PZO. Dok se još uvijek ne znaju konkretni razlozi njihovog prizemljenja, osim onih maglovitih izraza tipa „istraga“ i „sigurnost“, neki od njih ponovno su se vinuli u visine. Radi se o 3 zrakoplova, oznaka 131, 134 i 135, dok su 132 i 133 još uvijek, navodno, na zemaljskim testiranjima. Što je presudilo da spomenuta tri MiG-a ponovno uzlete, još je manje poznato od točnih razloga njihovog prizemljenja.

Vrući krumpir postojećih MiG-ova i njihovog remonta, kao i odluka o budućnosti ratnog zrakoplovstva, u nasljeđe je dobio i novi ministar obrane Damir Krstičević. Dok je proteklih dana nastupao gotovo isključivo kao potpredsjednik Vlade, objašnjavajući da mu je glavni cilj implementacija koncepta domovinske sigurnosti, Krstičevića je u ponedjeljak ujutro konačno dočekalo i neizostavno pitanje – što je s MiG-ovima?! To je bila tema svih pitanja postavljenih ministru obrane od slušatelja Hrvatskog radija u emisiji „U mreži Prvog“, u kojoj je Krstičević gostovao u ponedjeljak, 24. listopada. Naravno, i ovu temu novi ministar obrane promatra kao dio nacionalne te domovinske sigurnosti:

„Pa, evo – mislim da su naši gledatelji postavili dobra pitanja. Ono što ja želim raditi u svom mandatu – prva i osnovna stvar što se tiče mene – to je ovaj strateški dokumenat, to je Strategija nacionalne sigurnosti. Mislim da je to najvažniji strateški dokumenat koji nam je potreban. Mi moramo reći: ovo su naši strategijski ciljevi i interesi koje želimo ostvariti. Drugo, mi moramo reći: ovo su ugroze i rizici sa kojima hrvatsko društvo je suočeno, i te rangirati stalno, periodično; i treće – ove nam sposobnosti trebaju u obrani, u policiji, u sigurnosno-obavještajnom sustavu, u vatrogastvu, u Gorskoj službi spašavanja, da se mi možemo kvalitetno nositi sa svim ovim ugrozama i rizicima. Idemo izgraditi sustav – to je sustav domovinske sigurnosti. I to mi je fokus – znači, fokus mi je budućnost, fokus mi je spremnost našeg Ministarstva obrane i drugih sastavnica sustava da mogu izvršiti sve one zadaće koje se postavljaju pred njih. Druga stvar, što se tiče znači ovih sposobnosti, sposobnosti u našem Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu – evo tu smo, da sve ono… da se istraži, institucije koje su odgovorne za to, tako da se vidi tko, što, kako, na koji način i da sutra znamo istinu u korist Hrvatske oko toga svega.“

MiG oznake 135 prije nedavnog polaska za Zadar (Photo: Petar Mežnarek)

Za sada se, priznao je Krstičević, ravna prema saznanjima koja je dobio prilikom primopredaje dužnosti u MORH-u:

„Pa koliko sam ja dobio informacije od mog prethodnika Buljevića – da policija, državno odvjetništvo radi izvidne radnje. I, evo – sada je na tim institucijama da profesionalno odrade svoj posao u toj priči.“

Do sada je, prema priopćenju samog Državnog odvjetništva, taj rad odgovornih institucija rezultirao tek okončanjem dijela predistražnih radnji i pokretanjem istrage protiv dvije osobe.

Ono što je novi ministar također naslijedio od svog prethodnika Buljevića je i rok donošenja već više od desetljeća potrebne, skupe i politički nepopularne konačne odluke o budućnosti nadzvučne komponente ratnog zrakoplovstva. Bivši ministar obrane jasno je pokazivao koliko je nesretan s tom užarenom temom, pa ju je i odgađao sve dok njegov kratkotrajni mandat nije završio. Novi ministar poziva na konsenzus, ali se i jasno izjašnjava – „ta sposobnost nam je potrebna“.

„To je najveća odluka koju svi skupa zajedno u našoj Hrvatskoj moramo donijeti. Ja kao ministar obrane, ja smatram da ta sposobnost nam je potrebna, ali to nije odluka ministra obrane, to je odluka cijele hrvatske Vlade, to je odluka svih parlamentarnih stranaka, to je jedna odgovorna odluka koju moramo pripremiti i svi skupa zajedno odlučiti ono što je najbolje za našu Hrvatsku,“

MiG-ovi oznaka 132 i 133 još uvijek čekaju svoj red za polijetanje

rekao je Krstičević na Hrvatskom radiju, dodavši kako je to ne samo pitanje novaca, već cijelog sklopa raznih aspekata:

„(…) Treba povezati priču sposobnosti, sigurnosti, ekonomije, gospodarstva, sve je to složena priča. Ja vjerujem da je Hrvatska u stanju donijeti ispravnu odluku za budućnost.“

Zaista nije nikakva tajna da postojeći proračun, a vjerojatno i onaj koji slijedi, nosi niz ograničenja. No Krstičević je uvjeren da u razgovoru sa svim faktorima na području obrane i sigurnosti, uključujući i predsjednika Vlade i predsjednicu RH, može postići optimalno rješenje:

„Naš brend je Hrvatska vojska, to je pobjednička Hrvatska vojska… Ja se želim maksimalno fokusirati na čovjeka, na uvjete života i rada naših ljudi u vojarnama, na standard vojnika, dočasnika i časnika. Mislim da su oni dokazali do sada da su uvijek spremni izvršiti bilo koju zadaću koju postavi pred njih hrvatska Vlada, hrvatski narod… Ja im želim da i dalje oni budu spremni izvršiti bilo koju zadaću s tim da, opet kažem, svaki dan je novi dan, svaki dan je novo dokazivanje, prema tome mi moramo biti proaktivni… Vidimo da imamo novih zahtjeva, da trebamo neke nove sposobnosti i mi moramo razvijati te sposobnosti, možda nam neke sposobnosti koje sada imamo ne trebaju više. Prema tome, mi se moramo prilagođavati, mi se moramo mijenjati, tako da uvijek budemo na razini ponosa, dostojanstva Hrvatske vojske.“

MiG-ovi na zagrebačkom nebu, svečani mimohod 2015. godine (Photo: Goran Zorja)

Iako „institucije rade svoj posao“, novi bi se ministar obrane trebao odmaknuti od prakse svog neslavnog prethodnika te otvorenije progovoriti i o trenutnoj situaciji „poluprizemljenih“ zrakoplova, kao i o svim aspektima buduće zrakoplovne odluke koja je neminovna. Dok je jasno da ne može govoriti o detaljima same istrage i o „radu institucija“, zasigurno bi, zbog javnosti i transparentnosti odnosa u Ministarstvu obrane i HRZ-u, odnosno čitavih OS RH, trebao objasniti ponešto o uvjetima u kojima su letjelice MiG-21 brojeva 131, 134 i 135 poletjele, te znači li to da su oni sada ispravni i sigurni kako za pilote i tehničare, tako i za građane RH. Svakako je potrebno preispitati stvari i oko famoznog, proljetos ustrojenog povjerenstva – čiji su neki članovi opterećeni sukobima interesa, te suradnjom s tvrtkama koje i same imaju ponešto interesa po pitanju utjecaja na moguću nabavu novih borbenih zrakoplova za HRZ. Također, novi ministar bi trebao barem naznačiti i rezultate njihovog dosadašnjeg rada u Povjerenstvu, o kojima je ponešto natuknuo i bivši ministar obrane, spomenuvši formiranje „radne verzije“ nekakvih „5 mogućih rješenja“ ovoga problema. I na kraju svega, za razliku od prethodnika, Krstičević ne smije pobjeći od donošenja ozbiljnog odgovora na pitanje dugoročnog čuvanja nacionalnog zračnog prostora – što je odluka do koje se mora doći na razini obrambenog sustava, a onda još i više na strateškoj razini državnog vrha RH.