Gotovo 3 mjeseca nakon što je u Saboru održana tematska sjednica Odbora za turizam, pod naslovom „Mogućnosti korištenja neperspektivnih i napuštenih bivših vojnih objekata u funkciji razvoja turizma“, isti je Odbor konačno usuglasio i prihvatio zaključke te sjednice. Iako se nije došlo do nekih revolucionarnih saznanja, skup je potvrdio sve ono što se već godinama zna – neperspektivne vojne nekretnine, predane u vlasništvo države i lokalne uprave, ostale su jednako neperspektivne i kod novog vlasnika. Većina ne samo da nije privedena svrsi, nego je dodatno devastirana i dovedena u stanje daleko odmaklog propadanja. No, uz samo hvale vrijedno nastojanje saborskog Odbora za turizam da se napokon pokrene ova tema, sudionici tematske sjednice nisu uspjeli odgovoriti na neka ključna pitanja – kako su se vojne nekretnine tijekom brojnih godina dijelile „po babi i po stričevima“, zašto nije donesen zakon o gospodarenju bivšom vojnom imovinom, hoće li neodgovorni novi vlasnici snositi odgovarajuće sankcije zbog dodatnog devastiranja, te hoće li MORH biti obeštećen barem u onom dijelu u kojem postoje izravni ugovori s odredbama o tzv. protučinidbi?

Viktor Koprivnjak – unatoč lošim iskustvima, MORH priprema nove primopredaje objekata

Ministarstvo obrane do sada je raznim državnim tijelima i institucijama, kao i jedinicama lokalne te područne samouprave, predalo na korištenje ili u vlasništvo ukupno 399 nekretnina, ukupne površine od oko 48 milijuna četvornih metara, među kojima se nalaze i pojedini objekti ukupne površine od oko 1 milijun četvornih metara. Sudionici tematske sjednice održane 15. studenog prošle godine, a među njima i pomoćnik ministra obrane Viktor Koprivnjak, složili su se da je to iznimno velika imovina, te da se dobar dio tih bivših vojnih nekretnina nalazi na lokacijama vrlo visoke uporabne vrijednosti sa „stanovišta njihovog mogućeg stavljanja u funkciju gospodarskog razvoja, a jednim dijelom i njihove valorizacije u svrhu razvoja turizma“. Zato je od velikog interesa za RH da se toj imovini poveća vrijednost definiranjem nove namjene i da se ona što prije stavi u funkciju gospodarskog i općeg društvenog razvoja.

Unatoč dosadašnjim katastrofalnim rezultatima u gospodarenju bivšim vojnim nekretninama, MORH je spreman u državno vlasništvo predati još nekoliko objekata. Tijekom 2013. godine MORH u turističke svrhe namjerava predati još 20 objekata, među kojima su i kompleks Zvekovica u Cavtatu, dom, hotel i vojarnu Maršal Tito na Lastovu, nekoliko vojarni na splitskom području, neimenovano vojno skladište u Zadru i zemljište od 50 tisuća kvadrata u njegovoj okolici, društveni dom na Lošinju, te ekonomiju Zdenčina. Do 2019., najavio je pomoćnik Koprivnjak, za predaju bi trebalo biti spremno još 38 objekata, za koje se tek trebaju riješiti imovinsko-pravni odnosi. Do bi se svih ovih 58 objekata privelo prvenstveno turističkoj svrsi, država bi do 2020. godine trebala izdvojiti čak 8 milijardi kuna.

Dio bivšeg vojnog kompleksa Kupari

Zaključci o dosadašnjem gospodarenju bivšim vojnim nekretninama

Prema procjeni koju je ministar obrane Kotromanović dao u razgovoru za Obris.org, svega 5 posto bivših vojnih nekretnina predanih civilnim strukturama iskorišteno je i zbilja stavljeno u funkciju. Ostatak od 95 posto, uglavnom je zapušten, neograđen, nezaštićen i izložen neprestanoj devastaciji. Razlozi za to su brojni, a većina se svodi, kako stoji u zaključcima tematske sjednice, na „(1) nejasno razgraničenje ovlasti i slabu koordiniranost većega broja nadležnih državnih institucija, (2) nesposobnost i podkapacitiranost nekih od novih korisnika da uopće učinkovito upravljaju dodijeljenom imovinom, (3) nedostatak financijskih sredstava da se nekretnine privedu planiranoj svrsi za koju su bile i dodijeljene novim vlasnicima ili korisnicima, (4) neriješeni imovinsko-pravni odnosi, (5) prostorno-planska nedefiniranost nekretnina, te (6) brojne administrativne prepreke koje onemogućavaju brže i učinkovitije raspolaganje tom imovinom“. Osim toga, u većem broju slučajeva utvrđeno je da se bivše vojne nekretnine u zemljišnim knjigama još uvijek vode kao općenarodna imovina ili društveno vlasništvo, te da brojni objekti uopće nisu evidentirani u katastarskim operatima. Također, nije izvršena ni parcelizacija čestica koje su jednim dijelom unutar kompleksa bivših vojnih nekretnina, a drugim dijelom van njih.

Bivša vojarna Kuline u Šibeniku – srušena 2012. upravo zbog turističke namjene

Kod većine bivših vojnih nekretnina koje se nalaze na morskoj obali nisu utvrđene granice pomorskoga dobra, što onemogućava njihovo stavljanje u funkciju razvoja gospodarstva, posebice turizma. U prostorno-planskim dokumentima većega dijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave uopće nisu definirane nove namjene bivših i neperspektivnih vojnih nekretnina. Nadležni uredi državne uprave do sada su zaprimili nekoliko tisuća zahtjeva građana za povrat imovine, odnosno zemljišnih čestica koje u naravi predstavljaju dijelove bivših vojnih nekretnina. Ti se zahtjevi uopće ne rješavaju, što dodatno otežava bilo kakvu moguću učinkovitu prenamjenu nekretnina, odnosno trajnije raspolaganje tom imovinom. U dosadašnjemu postupanju nadležnih državnih tijela po ovome pitanju uočava se sporost, nekoordiniranost i nekonzistentnost ali i neodgovarajući odnos prema državnoj imovini. To se, između ostalih, ogleda i u slučajevima u kojima su jedinice lokalne samouprave ali i druge pravne osobe u svrhu odvijanja posebnih programa, festivala i sličnih događanja od nadležnih državnih tijela tražile pravo služnosti odnosno pravo privremenoga ili povremenoga korištenja nekih napuštenih vojnih nekretnina, ali su postupci odobravanja zahtjeva trajali i po nekoliko godina. Nekonzistentnost se posebice ogleda u slučajevima u kojima je MORH neke nekretnine najprije proglasio neperspektivnima, potom ih predao AUDIO-u na upravljanje, da bi onda – nakon što je AUDIO nekretnine dodijelio jedinicama lokalne samouprave – MORH je promijenio svoj prvotni stav.

Prijedlozi i preporuke za poboljšanje stanja

Bivša vojarna u Sušačkoj Dragi

Devet preporuka s tematske sjednice Odbora za turizam odnosi se prvenstveno na tijela državne uprave. Tako se Državnom uredu za upravljanje državnom  imovinom (tzv. DUDIO) preporučuje da što prije okonča nacrt prijedloga Strategije upravljanja državnom imovinom, kojom će se obuhvatiti i upravljanje bivšim vojnim nekretninama – što je inače projekt s kojim se DUDIO neuspješno bavi već godinama. Istom tom Uredu, kao i Vladi, preporučuje se da u definiranju modela raspolaganja bivšim i neperspektivnim vojnim nekretninama vode računa da se 70% imovine prenamijeni u korist potreba koje definiraju i zahtijevaju jedinice lokalne samouprave. Uz to, predlaže se postrožavanje uvjeta za dodjelu, kako bi se osiguralo da se dodijeljena imovina u razumnome roku doista i privede novoj svrsi, imajući u vidu održivost planova razvoja na temelju kojih se podnose zahtjevi, zatim financijsku kapacitiranost podnositelja zahtjeva, adekvatnost predloženih projekata za angažiranje sredstava iz EU fondova, te slične kriterije.

Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) preporučuje se da, što je prije moguće, izradi detaljnu analizu korištenja do sada prenesenih vojnih objekata odnosno nekretnina prenesenim u vlasništvo jedinicama lokalne samouprave. Analiza bi trebala odgovoriti na pitanja jesu li dosadašnji modeli prijenosa prava vlasništva jedinicama lokalne samouprave bili uspješni, jesu li ih novi vlasnici priveli svrsi koja je bila predviđena i koliko jedinica lokalne samouprave, koje to nisu do sada bile u stanju učiniti, uopće ima financijskih kapaciteta i mogućnosti da to osiguraju u narednom razdoblju od ne više od dvije godine. Ta bi analiza morala poslužiti i za moguću reviziju prijenosa dijela bivših vojnih nekretnina, odnosno za njihovo eventualno izuzeće i vraćanje u vlasnički portfelj države radi daljnjega postupanja u prenamjeni i određivanju novih vlasnika ili korisnika. Začuđujuće je da Agencija i ranije spomenuti Državni ured za upravljanje državnom imovinom takvo što do sada već nisu napravili.

AUDIO-u se predlaže i da, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, napravi novu katalogizaciju bivših vojnih nekretnina, kojom će definirati i razvrstati bivše vojne nekretnine prema najpogodnijoj novoj namjeni i to u svrhu razvoja gospodarstva putem ulaganja na projektima koji koriste čiste i visokosofisticirane tehnologije, razvoja uslužnih i visokozaposlivih djelatnosti poput turizma i ugostiteljstva, razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane, komunalnog razvoja, razvoja kulturnih i obrazovnih sadržaja, sadržaja namijenjenih djeci i mladima kao i sadržaja kojima je cilj razvoj aktivnoga građanstva, razvoja lokalnih zajednica i zaštite okoliša. Jednom kada to Agencija napravi, Ministarstvo turizma trebalo bi iskoordinirati i provesti aktivnosti koje će te nekretnine staviti u funkciju, definiranjem nove namjene i načina budućeg raspolaganja od strane novih korisnika ili vlasnika.

Bivša vojarna “Maršal Tito” na Lastovu

AUDIO i DUDIO trebali bi u najkraćemu mogućem roku izraditi poseban protokol po kojemu će usklađeno i brzo donositi rješenja u slučajevima postavljanja zahtjeva za pravom služnosti, odnosno zahtjeva za privremeno ili povremeno korištenje bivših vojnih nekretnina kojima raspolažu i upravljaju. Preporuča se prioritetnim odrediti korištenje u svrhu održavanja kulturnih, zabavnih i sličnih manifestacija koje doprinose obogaćivanju turističke ponude, održavanja radnih kampova, radionica, edukacija i sličnih programa neprofitnih organizacija te programa u svrhu razvoja lokalne i mjesne samouprave.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture trebalo bi ubrzati postupak izrade nacrta prijedloga novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, dok bi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja trebalo što prije izraditi Prostorni plan Republike Hrvatske, kako bi se ubrzala prostorno-planska definicija bivših i neperspektivnih vojnih nekretnina. Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave trebali bi u najkraćemu roku svim uredima državne uprave nadležnima za poslove provođenja postupaka povrata imovine dati naputak o žurnosti rješavanja zaprimljenih zahtjeva za povrat imovine, koji se odnosi na zemljišta obuhvaćena bivšim i neperspektivnim vojnim nekretninama.