Današnja 14. sjednica saborskog Odbora za obranu počela je prilično neuobičajeno – prijedlogom predsjednika Odbora, Tomislava Ivića (HDZ) o skidanju dvije točke dnevnog reda, odnosno o micanju iz rasprave Konačnih prijedloga zakona o obrani i o službi u OS RH s današnjeg sijela Odbora. Razlog za to je dopis koji je stigao iz Ureda Predsjednika RH na adresu Predsjednika Sabora i predsjednika Odbora za obranu, a u kojem se šef države i vrhovni zapovjednik žali na nepoštivanje procedure i njegovih ovlasti proizašlih iz Zakona o obrani. Točnije, kako piše u dopisu iz Ureda Predsjednika,

„Ministarstvo obrane RH zatražilo je prethodno mišljenje dana 22. svibnja 2013. godine. S obzirom da Ministarstvo nije smatralo potrebnim obaviti dodatne konzultacije o pojedinim odredbama, uputilo je zakone u Vladu bez ovog prethodnog mišljenja istog dana, 22. svibnja 2013. godine. Vlada RH potvrdila je Konačni prijedlog Zakona dana 24. svibnja 2013. godine. Zato sukladno čl. 7 st. 2 točke 25 Zakona o obrani ovo prethodno mišljenje podnosim neposredno Saboru RH.“

Pročitavši osnovni dio dopisa, predsjednik Odbora Tomislav Ivić još je citirao i sljedeće Predsjednikovo mišljenje:

„ …premda sadržaj većine predloženih zakonskih odredbi podupire ispunjenje naprijed navedenih ciljeva, smatram da pojedine predložene odredbe nisu dobre, i da se mogu dodatno unaprijediti“.

—————————–

—————————–

Izostanak mišljenja Predsjednika RH Iviću je bio dovoljan razlog da s dnevnog reda sjednice Odbora za obranu skine raspravu o paketu obrambenih zakona, pri čemu bi na snazi ostala tek 3. točka „Prijedlog Zakona o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava s Konačnim prijedlogom zakona“. No glasanje nije prošlo kako je Ivić predvidio – dva zastupnika HDZ-a, Ivić i Zvonko Milas, glasali su ZA izmjenu dnevnog reda, dok se ostatak nazočnih zastupnika (SDP, HNS i HDSSB) pravio da nije u dvorani, ne glasavši ni „za“, ni „protiv“, ni „suzdržano“. Ivić je tu rezignirano ustanovio da nema kvoruma, pa prema tome ni sjednice, te da svi lijepo mogu kući, uz sazivanje sjednice koji drugi dan.

Asa iz rukava izvukao je ministar obrane Ante Kotromanović, najavivši kako je pod točkom Razno mislio prezentirati dosadašnje učinke tri velika postupka nabave (remont MiG-ova i helikoptera Mi-8, te izgradnja prototipa obalnog ophodnog broda), a sve u sklopu najavljenog  jačanja uloge Sabora u velikim vojnim nabavama. Kako se u tom trenutku kvorum naglo pojavio, sjednica Odbora ipak je nastavljena, sa samo dvije točke dnevnog reda – prijedlogom Zakona o prometu roba vojne namjene, i prezentacijom ovogodišnjih velikih nabava u Ministarstvu obrane.

Procedura zakočila Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH

Da odnosi između predsjednika RH Ive Josipovića i njegove bivše stranke SDP, te Vlade Zorana Milanovića nisu dobri – vidljivo je već duže vrijeme. Iako su se i Ministarstvo obrane i sam ministar Kotromanović trudili to demantirati, trzavica na relaciji Sarajevska cesta – Pantovčak bilo je već i ranije, ponajprije prilikom izrade novih obrambenih zakona. Bilo ih je i u nedavnoj prošlosti, prilikom odluke o odlikovanjima povodom 4-godišnjice ulaska Hrvatske u NATO. Tada je s već pripremljenog i od Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja odobrenog popisa Josipović skinuo zamjenicu ministra obrane Višnju Tafru, bivšeg ministra obrane Davora Božinovića i bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Piculu, uz objašnjenje kako je „politika Predsjednika da ne odlikuje osobe na visokim političkim dužnostima“. Istodobno, na popisu su „preživjeli“ Dragan Lozančić, Zoran Drča, Pjer Šimunović i Igor Pokaz, svi odreda na visokim dužnostima (ravnatelj SOA-e, pomoćnik ministra obrane i veleposlanik RH u Izraelu, odnosno Ruskoj federaciji).

I na nedjeljnoj proslavi Dana OS RH na Jarunu moglo se primijetiti zahlađenje odnosa između Ive Josipovića i Ante Kotromanovića. Iako se ministar obrane trudio biti u Predsjednikovoj pratnji, ali i ne pretjerano komunicirati, Josipovićev domaćin na Jarunu bio je zapravo načelnik GS OS RH Drago Lovrić.

Problemi u odnosima vrha obrambenog sektora u RH bili su jasno vidljivi i prošle nedjelje na Jarunu (Photo by Goran Zorja)

Odnosi između Predsjednika RH i Ministarstva obrane pokvarili su se na pitanjima Predsjednikovih ovlasti predviđenih u Zakonu o obrani. Dok je MORH-u nesporno da Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima veću ulogu u ratu nego u miru, Vrhovnom je zapovjedniku važno da neprestano ima velike ili još i veće ovlasti, bez obzira konzumira li ih ili ne. Najbolje se to vidi na sada već višegodišnjem nesazivanju Vijeća za obranu, koje je predsjednik Josipović u cijelom svom mandatu sazvao samo jednom, i to na zahtjev bivše premijerke Jadranke Kosor. Vijeće za obranu posljednji je put sastančilo 5. listopada 2010. godine, a na naše nedavno pitanje – kada će to činiti opet, predsjednik Josipović odgovorio nam je:

„Kada za to bude potrebe, kada bude na stolu neka od onih tema koje su dio nadležnosti ta dva Vijeća (Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, op.a.),  bit će i sjednice.“

Upravo danas, koristeći ovlasti iz čl. 7 st. 2 točke 25 Zakona o obrani i pozivajući se na narušenu proceduru, Predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH na neko je kraće vrijeme odgodio saborsku proceduru donošenja novog Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH. Pritom, zanimljiva politička igrica odigrala se na samoj sjednici Odbora za obranu. Josipovićevo objašnjenje o pogrešci u proceduri podržali su zastupnici HDZ-a, Tomislav Ivić i Zvonko Milas, smatrajući kako Odbor ne bi trebao presuđivati u razmiricama između Vlade, odnosno Ministarstva obrane i Predsjednika RH. Uz to, nejasno im je i da li se krši nekakva procedura ako prethodno mišljenje Predsjednika na prijedlog akta iz obrane ne dođe na Vladu nego izravno na Sabor. Nejasno je i da li je „prethodno mišljenje Predsjednika“ obvezujuće za Vladu, odnosno podnositelja zakonskog prijedloga, ili nije. Predstavnici Ministarstva obrane tvrde da nije, pozivajući se na praksu bivšeg predsjednika Mesića, koji je davanje prethodnog mišljenja smatrao čistom formalnošću. Osim toga, tvrde kako su do sada u 3 navrata tražili od predsjednika Josipovića da da mišljenje na Konačne prijedloge obrambenih zakona, na što se on, navodno, oglušio. No takva je situacija bila i prošle godine, kada je Predsjednik RH također navodno otezao s davanjem mišljenja na već izrađene prve prijedloge spomenutih obrambenih zakona.

SDP-ov potpredsjednik Odbora za obranu Zdravko Ronko posredovao je u osiguravanju kakvog-takvog nastavka sjednice.

Trenutno je loptica prebačena na Predsjednika Sabora, Josipa Leku, koji mora presuditi može li se dopis Predsjednika RH smatrati „prethodnim mišljenjem“ ili ne, te mora li ono nužno proći kroz Vladu ili je dovoljno poslati ga u Sabor. Ovisno o tome, bit će sazvana i sjednica Odbora za obranu. Možda već sutra, u petak, ili idućeg utorka, nada se Tomislav Ivić. Bez obzira o kojem se danu radi, sada je sasvim izgledno da Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH neće biti doneseni, niti će stupiti na snagu u narednih 6 dana.

Implikacije proceduralnih natezanja

Od Ministarstva obrane zaista je neozbiljno da dva dana prije sjednice Vlade na kojoj se donose konačni prijedlozi Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH – o njima traži prethodno mišljenje od Predsjednika RH. Još je neozbiljniji predsjednik države, koji o mogućoj povredi procedure i nepoštivanju svojih ovlasti od strane Vlade šuti puna dva tjedna, pa o tome obavještava Sabor dan nakon što je paket obrambenih zakona konačno uvršten u raspravu. I sve to u trenutku kada je iz djelatne vojne službe izašlo ili izlazi više od 120 vojnika. Kako smo već pisali, zbog kašnjenja u donošenju Zakona o službi u OS RH i MORH-ovog nesnalaženja u pripremi prijelaznog rješenja, prije mjesec dana iz vojske je izašla prva grupa od 43 vojnika kojima je istekao 8-godišnji ugovor o službi. Novim Zakonom o službi u OS RH predviđeno je da i oni sklope dodatni, 3. ugovor, no Zakon prije treba donijeti. Zbog otezanja s njegovim donošenjem, sada je sasvim izgledno da će i sljedeća grupa vojnika, kojima ugovor ističe 13. lipnja, silom prilika ostati bez posla. Barem privremeno.

Uz igranje s ljudskim životima u ovo ionako nesigurno vrijeme, tu treba uračunati i konkretnu štetu koju trpi proračun Ministarstva obrane – otpremnine koje treba isplatiti vojnicima koji izlaze iz sustava (pa makar se u njega i naknadno vratili). Prosječna otpremnina, koja je prvoj grupi već počela sjedati na račune, iznosi oko 20 tisuća kuna. Ukupan iznos otpremnina za prvu i drugu grupu ugovornih vojnika iznosi minimalno 2 i pol milijuna kuna. U vrijeme općih proračunskih rezova, pitanje je kako si je Ministarstvo obrane moglo dozvoliti ovakvo sasvim bespotrebno curenje novaca. Ako je za gubitak posla prve 43-ojice i krivo Ministarstvo obrane, za sljedećetjedni izlazak iz službe nove, veće grupe vojnika odgovoran je izričito Ivo Josipović kao predsjednik države i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. On je osoba kojoj su papirnate ovlasti važnije od sudbine vojnika kojima je na čelu.