Vlada je na svojoj prošlotjednoj 24. sjednici odlučila stati na kraj dosadašnjoj nepisanoj suradnji između Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) i OS RH, prije svega HRZ, ali i ostalih dijelova Oružanih snaga. Družina u Banskim dvorima suglasila se s Prijedlogom ugovora o uslugama koje HKZP d.o.o. pruža za potrebe OS RH, koji je MORH na Markov trg dostavilo još 11. svibnja, a uskoro bi trebao biti i službeno potpisan. O čemu se tu zapravo radi, na sjednici Vlade održanoj u srijedu, 25. svibnja, pojasnio je ministar obrane Josip Buljević:
„Predloženim ugovorom o uslugama koje Hrvatska kontrola zračne plovidbe pruža za potrebe OS RH utvrđuju se uvjeti, načini i opseg usluga u zračnoj plovidbi, te specifičnosti u pružanju usluga na području komunikacije, navigacije, operativnih usluga u zračnom prometu, uređuje se naknada troškova pružanja tih usluga, te nadzor pružanja tih usluga. Hrvatska kontrola zračne plovidbe ima pravo na naknadu troškova za usluge koje pruža u letovima koji su izuzeti od plaćanja putnih i terminalnih naknada, te se stoga takvi troškovi podmiruju sa stavke ministarstva nadležnog za državni zračni promet u državnom proračunu RH. Budući da je zakonom o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Zakonom o zračnom prometu propisano da je za ovaj ugovor potrebna prethodna suglasnost Vlade RH, predlažem da donesemo zaključak kojim se daje prethodna suglasnost na prijedlog ugovora koji će potpisati ministar obrane i direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe.“
Iako suradnja između Kontrole zračne plovidbe i OS RH nije baš od jučer, pomalo je neobično da se njihovi međusobni odnosi i pružanje usluga nikada do sada nisu uredili nekim ugovornim odnosom. Na konačno, makar formalno rješavanje ovog pitanja možda je potaknulo i privođenje kraju radova na novom zagrebačkom aerodromu, nakon čijeg se puštanja u rad očekuje i veći opseg civilnog zračnog prometa. Tu će, prije svega, kontrola leta morati itekako balansirati između civilnih i vojnih potreba, naročito ako se do kraja godine, za kada se planira završetak radova i puštanje u rad nove aerodromske zgrade, skine i zabrana letova za tzv. ukrajinske MiG-ove koji su iz prilično nejasnih razloga prizemljeni još prije više od 2 mjeseca.
Dok traju radovi na Plesu, i civilni i vojni korisnici donekle su limitirani i međusobno se uvažavaju, što nam je prošloga ljeta, prilikom predstavljanja nove, obnovljene Eskadrile borbene eskadrile, potvrdio i njen zapovjednik, pukovnik Željko Ninić:
„Zračna luka Zagreb je trenutno degradirana u smislu broja zračnih operacija polijetanja i slijetanja, tako da koristimo manji broj spojnica i staza za voženje. Ali kako mi, tako i ostali civilni zrakoplovi. Znači, nismo ni u boljoj ni u goroj situaciji, osim što su toranjski kontrolori ipak blagonakloni prema nama, pa izlaze nam u susret maksimalno koliko mogu“.
No jednom, kada nova zračna luka proradi u 100-postotnom izdanju, hoće li to biti problem za neposredne vojne susjede? Pukovnik Ninić uvjeren je da neće:
„Nama osobno ne. Ako nekom može biti problem – može biti kontroli leta, toranjskoj, prilaznoj i radarskoj. Međutim, uzimajući u obzir broj raspoloživih aviona i broj raspoloživih pilota, strukturu letačke obuke – u pravilu ćemo letjeti sa 2 do 4 aviona u izlazu, a to za bilo koju kontrolu leta ne može biti problem na bilo kojem aerodromu, pa čak ni u Frankfurtu“.
Međutim, ni dva mjeseca nakon što je predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović 23. ožujka izjavila kako su „MiG-ovi prizemljeni dok se ne utvrde činjenice u kakvom su oni doista stanju“, a potom ministar obrane Buljević podebljao da će biti „prizemljeni sve dok traje istrage“, malo je novosti o daljem tijeku te nesretne epizode. Time ni kontrola leta nema baš previše posla sa svojim vojnim korisnicima. Treba se samo nadati da je ugovor priprema ili za puno osposobljavanje kompletne eskadrile ili čak, ne daj Bože, za neke nove borbene zrakoplove koje bi MORH i OS RH trebale nabaviti u narednih nekoliko godina.
———————-
———————-
