Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade, prošloga je tjedna, 22. i 23. lipnja, sudjelovao na sastanku Europskoga vijeća, gotovo pa jubilarnom, 80. po redu. Iako je ta dva dana za domaće medije premijer Plenković komentirao niz tema – od arbitraže sa Slovenijom do domaćinstva nad Europskom agencijom za lijekove – vrlo malo se čulo o samim temama EU-sastanka, među kojima su dominirale obrana i sigurnost, migracije, te rast i zapošljavanje. Većina tema s područja obrane i sigurnosti raspravljala se već prvoga dana, 22. lipnja, kojom prilikom je materija bila podijeljena na par podtema – prva se ticala unutarnje sigurnosti EU, odnosno borbe protiv terorizma i radikalnih islamista, dok je druga bila o vanjskoj sigurnosti i obrani EU, pri čemu se djelomično govorilo i o temama raspravljanim na sastanku EU Vijeća za vanjske poslove (FAC) u formatu ministara obrane, održanom 18. svibnja.
Unutarnja sigurnost i borba protiv terorizma
Sastanak premijera i predsjednika država-članica EU održan je pod vrlo svježim dojmovima nakon nedavnog niza terorističkih napada (uglavnom slabog intenziteta) u Belgiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji. To ih je, prije svega, potaknulo da ponovno potvrde svoju predanost suradnji na razini EU u borbi protiv „online“ radikalizacije, na koordinaciji prevencije i borbe protiv nasilnog ekstremizma, pri detektiranju i sprečavanju financiranja terorizma, te na poboljšanju razmjene informacija i interoperabilnosti baza podataka.
U borbi protiv terorizma i zločina na Internetu, Europljani očekuju veću odgovornost i od same IT i srodnih industrija. Temeljem rada na Internetskom forumu EU, Europsko vijeće očekuje od spomenutih industrija da oforme Industrijski forum, te da razviju nove tehnologije i alate koji će poboljšati automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja koji potiču na teroristička djela. To se prije svega tiče raznih sustava koji omogućavaju teroristima i potencijalnim teroristima da komuniciraju na način kojem nadležna EU tijela ne mogu pristupiti, uključujući tu i tzv. „end-to-end“ enkripciju. No tu se, barem načelno, poziva i na očuvanje nekih prednosti koje takvi sustavi omogućavaju, prvenstveno na zaštitu privatnosti podataka i komunikacije. Pomiriti ove dvije suprotnosti bit će priličan izazov, za kojeg je pitanje jesu li ga u Bruxellesu potpuno svjesni.
Kad je u pitanju jačanje vanjskih granica i unutarnje sigurnosti EU, očekuje se skoro donošenje sporazuma o sustavu „Ulaz/Izlaz“ (Entry-Exit System – EES) i finalizacija Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju („European Travel Information and Authorisation System“ – ETIAS) do kraja ove godine. Sustav „Ulaz/izlaz“ trenutno je u fazi pregovora, koje je u ožujku ove godine Odbor za stalne predstavnike Europskoga vijeća (COREPER) dogovorio s Europskim parlamentom. Riječ je o sustavu koji će registrirati informacije o ulasku, izlasku i nedopuštanje ulaska državljanima stranih zemalja koji dolaze na vanjske granice schengenske zone. S druge strane, ETIAS, o kojem se vrlo ozbiljno razgovaralo i na sastanku Europskog vijeća na Malti početkom lipnja ove godine, trebao bi omogućiti tri osnovne stvari. Kao prvo, preventivne provjere podataka koje unaprijed dostave putem internetske aplikacije sami putnici iz zemalja koji ne trebaju vizu za put u zonu Schengena. Kao drugo, automatiziranu obradu svih prijava podnesenih putem internetske stranice ili mobilne aplikacije, i njihovu usporedbu s podacima iz drugih informacijskih sustava EU. Kao treće, temeljem provjera i provedbu izdavanja odobrenja za putovanje, a u slučaju potrebe i uskraćivanje prava putovanja sumnjivim osobama. Prošloga je tjedna dogovoreno da se pri implementaciji ETIAS-a uzmu u obzir specifične situacije država-članica koje još u potpunosti ne ispunjavaju schengenski acquis (među kojima je i Hrvatska), zbog čega je Europsko vijeće pozvalo Europsku komisiju da u najkraćem mogućem roku pripremi odgovarajući nacrt zakonskih dokumenata.
Napadači na redakciju “Charlie Hebdo”
Posljednji usvojeni zaključak odnosi se na ubrzanje kolektivnih napora oko razmjene saznanja o stranim terorističkim borcima, kao i o radikaliziranim individualcima u samim zemljama EU, kako bi se poduzele političke i pravne mjere za rješavanje ovih prijetnji. Upravo se nakon terorističkih napada u EU tijekom posljednjih godinu do godinu i pol pokazalo da su počinitelji često domaći radikalni islamisti, punopravni građani zemalja-članica EU, koji uglavnom do sada nisu registrirani kao potencijalno iznimno opasni teroristi.
Vanjska sigurnost i obrana
Potpisivanje Memoranduma o osnivanju Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji
Čelnici-članovi Europskog vijeća izuzetno su zadovoljni napretkom u implementiranju Globalne strategije EU na području obrane i sigurnosti, te Zajedničkom deklaracijom potpisanom u Varšavi od strane EU i NATO čelnika. Pritom je posebno izdvojeno zadovoljstvo uspostavom Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji (European Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats) sa sjedištem u Helsinkiju, u travnju ove godine. Devet je zemalja osnivačica ovog centra: Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina, Latvija, Litva, Poljska, Francuska, Njemačka i SAD, dok će se u srpnju ove godine, nakon što se okonča nacionalni proces donošenja odluke o pristupanju, Centru pridružiti još nekoliko zemalja. Godišnji proračun Centra u ovoj incijalnoj fazi je oko 1,5 milijuna eura, od čega će se oko 700.000 eura namaknuti iz članarine zemalja-članica, a ostatak će dati zemlja-domaćin, tj. Finska.
Pohvaljeni su i napori Europske komisije oko formiranja Europskog obrambenog fonda, te je zatražen i brzi dogovor o prijedlogu te implementaciji Europskog programa razvoja obrambene industrije (European Defence Industrial Development Programme), kako bi se u određenom srednjoročnom razdoblju predvidjeli željeni sveobuhvatni programi. Zato Europsko vijeće poziva države-članice da identificiraju prikladne projekte za Europski obrambeni fond i za Europski program razvoja obrambene industrije, kao i na daljnji razvoj opcija za zajedničku nabavu sposobnosti unutar Europskog obrambenog fonda. Cilj je osiguranje sposobnosti, ali i osiguranje konkurentne, inovativne i uravnotežene osnove europske obrambene industrije, uključujući i prekograničnu suradnju, te jače sudjelovanje malih i srednjih poduzeća. Europski razvoj obrambene industrije će također zahtijevati i EU-podršku za mala i srednja poduzeća, kao i za srednje velika ulaganja na području obrane i sigurnosti. U tom kontekstu, Europsko vijeće zatražilo je od Europske investicijske banke da poduzme potrebne korake za podršku investicijama na području obrambenih istraživanja i razvojnih aktivnosti.
Prošloga se tjedna ponovno razgovaralo i o uspostavi Stalne strukturirane suradnje (PESCO). Tijekom naredna 3 mjeseca zemlje-članice EU trebale bi dogovoriti zajednički popis kriterija i obvezujućih obveza, s preciznim rokovima i specifičnim mehanizmima ocjenjivanja, kako bi se omogućilo zainteresiranim zemljama-članicama da izjasne svoju namjeru sudjelovanja bez odgode. Sudjelovanje i rad u PESCO mora biti u skladu s planovima nacionalne obrane pojedinih zemalja-članica, i obvezama dogovorenim u okviru NATO i UN.
Za kraj, ponovno je dotaknuto i neugodno pitanje budućnosti borbenih skupina EU. Nakon što su u svibnju ove godine EU-čelnici donijeli odluku o zajedničkom financiranju aktivnosti borbenih skupina, prošloga su se tjedna složili da se troškovi raspoređivanja borbenih skupina trebaju financirati na trajnoj osnovi kao zajednički trošak kroz tzv. „Atenski mehanizam“ (putem kojeg se financiraju EU vojne operacije utemeljene na EU Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, kao što je npr. EUFOR ALTHEA u BiH, ili EU NAVFOR Somalia – ATALANTA na Rogu Afrike).
