Iako je uz obljetnice ustrojavanja Zbora narodne garde kao preteče Oružanih snaga RH do sada bilo uobičajeno skoro tjedan dana dugo obilježavanje, uz razna događanja u vojarnama i bazama diljem RH, ove je godine Dan OS RH i Dan HKoV-a obilježen više nego skromno. Jučer otvaranjem nedovršenog nebodera za smještaj polaznika škola na HVU, danas kratkom ceremonijom uručivanja promaknuća, pohvala i nagrada pripadnicima OS RH, a kasnije predvečer slijedi još prijem i promocija novih generala kod Predsjednika RH te Vrhovnog zapovjednika OS RH. Nedostatak aktivnosti i svečanih obilježavanja ove godine se opravdava epidemiološkim mjerama, iako su one zadnjih tjedana bitno smanjenje, a Nacionalni stožer civilne zaštite dozvolio je ovoga tjedna i vjenčanja te sportske događaje s ukupno do 100 osoba u zatvorenim, odnosno 300 ljudi u vanjskim prostorima. To iz nekog razloga ne vrijedi i za vojsku, pa se ovogodišnja 29. obljetnica obilježava na neuobičajeno tih i samozatajan način.

No, možda je razlog zašto se ove godine ipak nije insistiralo na koliko-toliko većem obilježavanju Dana OS RH i Dana HKoV-a zapravo financijske prirode. Bivši ministar obrane među prvima je priznao kako u njegovom resoru ima dosta prostora za uštede, a smjernice o uštedama koje je izradio MORH izgleda su posljednjih dana počele istinski dolaziti na vidjelo. Naime, iz izjava koje se jučer i danas čulo sa državnog i vojnog vrha povodom Dana OS RH, vidi se da je stezanje remena itekako zahvatilo hrvatske Oružane snage. U tom je smislu šokantna izjava načelnika GS OS RH admirala Hranja o privremenom zaustavljanju praktički svih projekata modernizacije. No krenimo redom!

Plenković jučer…

Kako smo već pisali, jučer je na HVU otvorena novoizgrađena zgrada u koju bi od jeseni trebali biti smješteni polaznici škola i obuka na Hrvatskom vojnom učilištu. Iako je novogradnja formalno otvorena povodom Dana OS RH, bilo je potpuno jasno da je osnovna svrha ceremonije njenog otvorenja – predizborna. To je svojim govorom potvrdio i premijer Andrej Plenković, koji je nabrojio što je sve njegova Vlada postigla u resoru obrane.

„Cilj Vlade je Hrvatsku vojsku učiniti još učinkovitijom i kvalitetnijom, podizati razinu obrambenih sposobnosti i njen međunarodni ugled. Kako bi se taj cilj ispunio, predani smo ulaganju u opremanje, modernizaciju i podizanje standarda hrvatskih vojnika. Stoga je upravo i prepoznato ulaganje u obranu, ulaganje u sigurnost građana i nacionalnu sigurnost. Mi smo stoga nakon šest godina pada, četiri godine zaredom povećali obrambeni proračun. Vi to najbolje znate i osjetite.
Od početka mandata poseban naglasak stavili smo na obranu, na Hrvatsku vojsku i zaštitu dostojanstva hrvatskih branitelja. Vratili smo Hrvatsku vojsku u gradove – u Sinj, Vukovar, Varaždin, Pulu i Ploče, i poslali jasnu poruku da je Hrvatska vojska među svojim narodom i uz svoj narod. U brojnim konkretnim situacijama poput šumskih požara, poplava, epidemije COVID-a 19, ali i potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, vidjelo se da je sustav domovinske sigurnosti itekako aktivan i učinkovit, i da je utjecaj kriza sveden na najmanju moguću mjeru zahvaljujući smjernicama koje ova Vlada postavila. Hrvatska vojska dala je svoj obol u vrlo kratkom roku i vrlo učinkovito na sve navedene krize, na čemu vam još jednom zahvaljujem.
Učinili smo i značajne iskorake kako bi se hrvatskim vojnicima vratila materijalna prava koja su bila oduzeta za vrijeme ranije Vlade“,

naglasio je premijer Plenković pred visokim vojnim dužnosnicima, zaboravivši da je koalicijska „ranija Vlada“ također bila HDZ-ova, na čelu s Tihomirom Oreškovićem (s Tomislavom Karamarkom te Božom Petrovom kao potpredsjednicima). No Plenković se nije dao smesti tom sitnicom, već je nastavio s nabrajanjem projekata, od čega je, smatra on, samo jedan ostao nedovršen:

„Uložili smo mnogo napora i financijskih sredstava kako bi na ravnomjeran način razvijali sve grane Hrvatske vojske. Spomenut ću izgradnju i nastavak izgradnje obalnog ophodnog broda, nabavu višenamjenskih borbenih helikoptera ‘Black Hawk’, uspješan remont transportnih helikoptera, opremanje borbenih vozila, nabavu modernih bezposadnih zrakoplovnih sustava. Kad govorimo o planiranim aktivnostima naše Vlade u području obrane i sigurnosti, mi smo ostvarili naše zadane ciljeve. Ostaje nam jedino još višenamjenski borbeni avion“.

Upravo o tom neostvarenom projektu pitali smo premijera nakon svečanog otvorenja kamuflažnog nebodera. Na pitanje – „Kada očekuje ponude, ili je nabava borbenog aviona odgođena do daljnjeg?“, Plenković je odgovorio da se od nabave nije odustalo, ali…

„S obzirom na to da su se svi bavili borbom protiv COVID-a 19 mi smo produžili rok za dostavu ponuda. Kada ih dostave onda ćemo se ponovno baviti tom temom. Od toga postupka se naravno ne odustaje“.

Premijer nije htio potvrditi da li je rok za ponude, kako se neslužbeno spekulira, pomaknut na rujan ove godine. Naime, zbog izbora je cijela druga polovica godine neizvjesna – ukoliko se na srpanjskim izborima promijeni Vlada, onda dosadašnje Vladino Međuresorno povjerenstvo više ne postoji, već se mora osnovati novo. To bi značilo da jednostavno nema tko primiti i otvoriti ponude. Ukoliko i nadalje ostane većinska HDZ-ova Vlada, onda je i cijeli ovaj proces ponešto lakši, no ne i automatski nastavljen. Tijekom svih ovih mjeseci sastav Povjerenstva prilično se raspao, a s početkom srpnja ono dodatno ostaje i bez predstavnika Ministarstva financija – budući da dosadašnja predstavnica, Ivana Jakir Bajo, s prvim danom srpnja postaje viceguvernerka HNB-a. Bit će tu još puno pitanja koja treba riješiti prije nego se ponude za borbene avione zaprime i otvore.

A onda i načelnik Hranj…

Premijerov predizborni optimizam (o postupku koji teče) vjerojatno je splasnuo nakon izjava načelnika GS OS RH admirala Roberta Hranja u glavnom Dnevniku Nove TV. Načelnik Hranj je u večernjem razgovoru s Andrijom Jarkom rekao kako je zbog proračunske situacije trenutno – sve odgođeno.

„Zbog poznatih posljedica koje je ova epidemija uzrokovala, posebice kad gledamo proračun za obranu, određeni projekti modernizacije su samo odgođeni, međutim ni od jednog projekta modernizacije i obnove vojske mi nismo odustali. (…) Uključujući i borbeni zrakoplov, borbena oklopna vozila, helikoptere, brodove, itd…“.

No čim se steknu uvjeti, uvjeren je Hranj, procesi će se nastaviti:

„Ja vjerujem da ova ograničenja – u financijskom smislu – koja imamo, da su ipak kratkog vijeka i da ćemo ponovno se vratit u ona vremena prije epidemije. To bi nam omogućilo da nastavimo s programima modernizacije, ali isto tako i s poboljšanjem statusa vojnika, uvjeta rada i života vojnika u vojarnama“.

Ta priča se nastavila i danas, na svečanosti povodom promaknuća i pohvala pripadnika OS RH na Črnomercu. U svom govoru pred Predsjednikom RH i najvišim vojnim zapovjednicima, načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj govorio je i o budućnosti Oružanih snaga, ali bez spomena trenutnih otežavajućih okolnosti.

Photo: MORH/J. Kopi

„Prioritete razvoja Hrvatske vojske u narednom razvoju temeljit ćemo na nabavi i uvođenju u operativnu uporabu nove opreme, i daljnjoj modernizaciji Hrvatske vojske. Pod time mislim nastavak projekata helikopteri, avioni, borbena vozila pješaštva, brodovi, bezposadni sustavi, komunikacijska i druga sredstva, a sve u cilju jačanja sposobnosti Hrvatske vojske. Ipak, u svemu tome najvažniji su ljudi, a mi imamo kvalitetne i sposobne ljude. Svjesni smo da su oni najveća vrijednost Hrvatske vojske. Zbog toga i dalje moramo ulagati u njihovo obrazovanje, obuku, njihove vještine, jer želimo vrhunski osposobljene vojnike koji će se suočavati s novim izazovima budućnosti, te i u najtežim uvjetima biti sposobni za obranu Domovine“.

Što o svemu kaže predsjednik Milanović?

O budućnosti Oružanih snaga RH jutros je govorio i predsjednik RH Zoran Milanović. On je najprije održao do sada najbizarniji prigodni govor uz Dan OS RH:

„Gospođe i gospođi, čestitam! Nastavite raditi! Govorancija neće biti jer je izborno vrijeme pa se olako kaže kriva riječ. To je to! Do sljedećeg viđenja na kojem će vam vjerojatno na promociji čestitati neki drugi predsjednik ili predsjednica. Hvala vam!“.

No nakon što je sišao s pozornice, Milanović je pred novinarima bio rječitiji. Tako je podsjetio da se jučer otvoreni neboder počeo graditi „tamo negdje 2013., 2014. godine“, te da je jučer premijer Plenković vjerojatno imao potrebu „održati politički govor o rezultatima svoje Vlade“. Milanović je demantirao i to da je on jučer izbjegao pojaviti se zajedno s premijerom na HVU tako što je održao sastanak s načelnikom GS OS RH i zapovjednicima grana. „A kad bih ja to trebao razgovarati s vojnim vrhom nego na Dan Oružanih snaga ili dan prije?!“, uzvratio je Milanović novinarima, nastavivši: „To su ljudi koji su tamo gdje Vrhovni zapovjednik kaže, i to je dogovoreno bilo, i taj je razgovor trajao satima. I na njemu nije bilo kamera“. Milanović je još dodao da ovo nije njegov prvi susret s vojnim zapovjednicima, te da se često nalazi i s načelniko GS, i s bivšim ministrom i državnim tajnikom, kao i sa zapovjednicima grana.

Milanović se 2015. u Petrinji uvjerio u uvjete smještaja vojnika

„Ovo je bila prilika da se napravi jedno pretresanje svih mogućih tema, materijalnog stanja u vojsci, u skladu s onim kako je rekao načelnik Glavnog stožera da vojska dijeli sudbinu društva, sudbinu proračuna, onoga što vojsci treba, zašto joj treba. Dakle, to su teme razgovora. Trebate, ne znam, svemirski brod. Zašto? Ne trebate svemirski brod? U redu! Trebamo korvetu? Trebamo još toliko i toliko ophodnih brodova, to toliko i toliko košta. To na kraju ne odlučujem ja. Trebamo tu i tu vrstu streljiva. Kupujemo to i to streljivo, tu i tu – jeftino, ali loše kvalitete. Bi li Hrvatska to trebala sama proizvoditi? To je tema za razgovor koji može trajati 4 sata bez da se voda popije“,

natuknuo je Milanović neke moguće teme jučerašnjeg višesatnog razgovora s vrhom OS RH. O detaljima nije htio ništa reći, pozivajući se na ono što je već rekao admiral Hranj, ali se Predsjednik ipak dotaknuo i sudbine nabave borbenih aviona:

„Ne mogu vam sad reći da će Hrvatska kupiti vojne zrakoplove, borbene, i od kog će ih kupiti. Ali da će ih vjerojatno nabavljati – to mislim da sa sigurnošću mogu reći. Kad se sad situacija malo smiri… Ali učinit ću sve da to ne bude na način na koji je to rađeno prije dvije godine, prije tri godine, nego puno jasnije. Dakle, da se odgovornost preuzme u jednom trenutku – to mora napraviti čak premijer… premijer ili premijerka, tko bude sljedeći, da to bude šef izvršne vlasti, a ne cijeli proces odugovlačiti godinama, imati favorite, i na kraju gledati kako se to sve raspada. Dakle, realno govoreći, nema tu puno izbora – to su Amerikanci (to sam već govorio), američka država, SAD, ili netko sa Zapada tko da nemoralnu ponudu. Financijski nemoralnu ponudu koju je teško odbiti! To se rijetko događa, ali nije isključeno“,

rekao je jutros predsjednik Milanović. Indirektno se osvrnuo i na aktualni „postupak koji je u tijeku“, izjavivši kako je priča s povjerenstvom samo način beskonačnog odgađanja preuzimanja odgovornosti:

„A ne kada dođe vlast da kaže: ‘Ajmo sad komisija za prava žaba ili za – ne znam – nacionalnu pomirbu’, pa to traje 3 godine i na kraju nemaš ništa. Dakle, u proces se mora ući s relativno jasnim idejama što se želi i odmah, isto tako, tko to može dati. Dakle, želiš vrhunski auto i onda odeš tražiti taj auto u Bangladeš. Ne ideš! Dakle, zna se tko radi… Može koštati manje ili više…“.

No, da bude jasno: „Ne uspoređujem Izrael s Bangladešom,“ ogradio se predsjednik Milanović.