Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 11. travnja potpisao Zakon o ratifikaciji Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, ta je susjedna država na dobrome putu okončati svoj postupak prilaska Savezu do sastanka vođa NATO država zakazanog za 25. svibnja ove godine. Dok su SAD bile 26. država članica koja je ratificirala spomenuti Protokol, taj birokratski postupak još ostaje otvoren u Španjolskoj i Nizozemskoj. Uglavnom, ako sve bude po planu, Crna Gora bi mogla ravnopravno sudjelovati na sastanku 25. svibnja – kada se očekuje i rasprava o izdvajanjima zemalja članica za svoje sektore obrane (famoznih 2 posto BDP). To za Crnu Goru i ne bi trebao biti poseban problem s obzirom da trenutno izdvajaju oko 1,62 posto BDP za svoj vrlo mali nacionalni sektor obrane – što bi navodno bilo sedmo po redu NATO izdvajanje u ove svrhe.
Kako se moglo saznati od Srđana Darmanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, gornji dom španjolskog parlamenta (Senat) trebao bi postupak ratifikacije okončati do kraja travnja. Taj postupak je pri kraju i u Nizozemskoj, a iz Crne Gore se nadaju da tu neće biti dodatnih problema. Naime, “Imajući u vidu rezultate posljednjih parlamentarnih izbora u toj zemlji, vrlo je malo vjerojatno da će biti raspisan referendum o Protokolu“, izjavio je Darmanović. Ipak, nije jasno hoće li do 25. svibnja svi Instrumenti o ratifikaciji i zaista biti položeni u Washingtonu, što je uvjet za formalno primanje u puno članstvo Saveza. Taj je problem Darmanović komentirao riječima: “Ali, što god da bude, postoji mogućnost da NATO, jednostavno, Crnu Goru pozove kao punopravnu članicu na taj summit, a da formalna ceremonija našega prijema bude pomaknuta za nekoliko dana. Prema tome, ovdje se radi isključivo o tehničkim detaljima“.
McCain proputovao regijom
John McCain s časnicima Oružanih snaga Crne Gore
O ovim se novostima tijekom srijede, 12. travnja, u Podgorici razgovaralo i s američkim republikanskim političarom Johnom McCainom, koji predvodi senatsku delegaciju na njenom proputovanju regijom. On je turneju započeo u subotu, 8. travnja, u Sloveniji, gdje je sudjelovao u proslavi 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa Slovenije i SAD, te je u društvu ministrice obrane Andreje Katič i načelnika Generalštaba Slovenske vojske Andreja Ostermana posjetio vojarnu u Kranju i tamošnje snage koje se pripremaju za NATO djelovanje u Latviji. Nakon toga, McCain je produžio u Hrvatsku, u kojoj se u nedjelju susreo s Kolindom Grabar Kitarović u Opatiji, te s premijerom Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Stierom u Dubrovniku. Ponedjeljak, 10. travnja, McCain je dočekao u Srbiji, gdje je prvo svjedočio zajedničkoj vježbi srbijanskih pripadnika policijske anti-terorističke jedinice i vojnih specijalaca SAD (USSOCOM) i Slovenije, a onda se u Beogradu sastao i s Aleksandrom Vučićem (koji još uvijek nastupa u ulozi premijera). Onda je McCain 11. travnja osvanuo u Sarajevu, i samo dan kasnije održavao radne sastanke u Crnoj Gori. Nakon boravka u Podgorici, ova se delegacija još zaputila na Kosovo, te u Albaniju – dok je zaobilazak Makedonije već otvorio dodatne priče o stanju u toj državi i pogoršanju odnosa Skopja s Washingtonom.
McCain, inače čelnik senatskog Odbora za oružane snage, na gotovo svim stanicama svoje turneje regijom (osim, kako izgleda, u Hrvatskoj) imao je programske točke vezane uz obranu ili sigurnost. Uz to, on je u svim tim državama izražavao i zabrinutost nad djelatnostima Ruske Federacije u regiji – što je posebno ostalo zabilježeno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, te u Crnoj Gori – gdje je uz poseban osvrt na naznake ruskog utjecaja u pokušaju državnog udara (nakon izbora u Crnoj Gori tijekom listopada prošle godine) istaknuo da “Ponašanje Rusa širom regije i svijeta nije prihvatljivo u ova vremena“.
Crna Gora i RH
No, dok se Ruska Federacija u ovim kontekstima baš i ne spominje često u Hrvatskoj, treba spomenuti da i Lijepa naša aktivno surađuje s Crnom Gorom po pitanju prilaska te susjedne države u okrilje NATO saveza . Ovdje se uklopio i prošlotjedni dvodnevni posjet Predraga Boškovića, ministra obrane Crne Gore, Republici Hrvatskoj. Tom je prilikom gost iz Podgorice u četvrtak, 6. travnja, susreo predsjednicu Grabar Kitarović, da bi u petak, 7. travnja, sa svojim domaćinom Damirom Krstičevićem, potpredsjednikom Vlade te ministrom obrane RH, potpisao i Sporazuma o školovanju kadeta iz Crne Gore na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”. Tijekom ovog sastanka također se višekratno isticalo podršku RH pristupanju Crne Gore u NATO savez, što je ministar Krstičević opisao riječima: “Naša suradnja predstavlja jasnu demonstraciju zajedničke odgovornosti za stabilnost Jugoistočne Europe što će biti još vidljivije i skorašnjim ulaskom Crne Gore u punopravno članstvo u NATO“, a istaknuta je i suradnja u Afganistanu te na nizu drugih obrambenih i vanjskopolitičkih tema.
Ipak, vidljivo je kako se u toj općoj atmosferi suradnje i izražavanja podrške hrvatska strana zapravo suzdržala od otvaranja ikakvih problematičnih tema. Tako ni u jednom od ponešto oskudnih javnih priopćenja tu nije bilo spomena problemu sukcesije vojne imovine bivše JNA – postupka u kojem Republika Hrvatska formalno potražuje novčana sredstva i tek nekoliko specifičnih fizičkih predmeta, Možda najvidljiviji od tih predmeta je školski brod “Jadran” – plovilo koje se nalazi u rukama Crne Gore, i čiji je dugotrajni remont konačno dovršen njegovim jučerašnjim povratkom na vez u Tivtu.
Potražuje li RH i nadalje “Jadran”?
Nakon što je “Jadran” preko tri i pol godine proveo u remontu – tijekom kojeg su u brodogradilištu Bijela ugrađeni novi pogonski te pomoćni motori, obnovljene elektroinstalacije, klimatizacija i sanitarije, sustav za desalinizaciju vode, navigacijska oprema, te drvo palube i elementi snasti – sada je u pripremi i crnogorsko krstarenje ovim spornim plovilom. Naime, “Jadran” bi u organizaciji Pomorskog fakulteta iz Kotora i Mornarice VCG sa studentima kotorskog fakulteta i njihovim profesorima trebao od 24. travnja do 3. svibnja krstariti na ruti Tivat-Venecija-Kopar-Kotor.
Bit će zanimljivo vidjeti da li je takva tura “Jadrana” po Jadranu dovoljna provokacija inače ponešto uškopljenoj birokraciji u Zagrebu, ili će crnogorski studenti mirno izvesti planirane posjete talijanskoj i slovenskoj luci nakon prolaska uzduž čitave obale Republike Hrvatske, države koja navodno aktivno traži povrat ovog povijesnog broda utkanog u noviju hrvatsku pomorsku tradiciju.
