Samo dva tjedna prije početka Olimpijskih igara 2012 u Londonu, i tri dana do otvaranja Olimpijskoga sela u londonskoj četvrti East End, britanske su vlasti otkrile ogroman propust u sustavu osiguranja čitave priredbe. Naime, sustav na kojem se radi već 7 godine, i koji će navodno koštati ukupno oko 2 milijarde USD, uvelike ovisi o uspješnome radu privatne tvrtke G4S, unajmljenoj da osigura i obuči tisuće čuvara.
Izgleda da je privatno poduzeće G4S čest izbor za velike državne poslove oko sigurnosti, a s malo kontrole
Britanski Home Office, zadužen za unutarnje poslove, od G4S u početku je tražio da osigura 2000 čuvara, što je trebalo koštati oko 284 milijuna GBP (438,7 milijuna USD). Onda je čitav ugovor promijenjen, tako da su privatnici bili obvezni obučiti 3300 studenata i 2500 volontera, te dati 10 400 čuvara – sada za oko 553 milijuna GBP (854,2 milijuna USD). Za te se čuvare smatralo da će ujedno biti i čitavo osiguranje Olimpijade 2012, da bi do danas broj osoba zaposlenih u osiguranju ove priredbe bio procjenjivan na više od 23 750 ljudi – i to bez uposlene policije (njih oko 12 tisuća), vojske (sada oko 17 tisuća) i sigurnosnih službi. Zato i ne čudi da se govori kako je Home Office teško pogriješio u ocjeni stanja i potreba oko sigurnosti Olimpijade. Sve se to događa usred još jedne burne rasprave – o planovima za privatizaciju pojedinih dijelova UK-policije i outsourcinga određenih policijskih poslova. Pritom mnogi vide G4S kao glavnog pretendenta za preuzimanje dijelova policije, između ostalog i zato što već vode 6 zatvora u Velikoj Britaniji. Osim toga, upavo je to poduzeće u veljači ove godine potpisalo 200 milijuna funti vrijedan desetgodišnji ugovor o dizajniranju, izgradnji i vođenju policijske stanice u Lincolnshire-u, zbog čega će gotovo polovica od tamo postojećih 900 civilnih službenika iz policijske prijeći u privatnu službu.
Ovaj posljednji, olimpijski problem, izašao je na vidjelo posljednjih dana, kada G4S – usprkos tvrdnjama da je sve u redu i po planu – nije uspio osigurati prve veće kvote zaštitara. Budući da vlasti nisu povjerovale da je G4S na putu ispunjenja svojih ugovornih obveza, u zadnji su čas pozvane britanske Oružane snage da spase situaciju – slanjem dodatnih oko 3500 ljudi, koji bi trebali zakrpati rupe u sustavu osiguranja.
Da ne bude zabune, u sustavu osiguranja Olimpijade u Londonu britanska vojska sudjeluje od početka, i to s oko 13 500 ljudi (njih oko 7500 već radi na osiguranju objekata, dok je daljnjih oko 6000 specijalista za spašavanje, protuzračnu obranu i drugo). S ovim posljednjim povećanjem, broj vojnika zaposlenih na osiguranju infrastrukture popeo se na oko 11 tisuća, dok ukupna vojna prisutnost na Olimpijadi prelazi 17 tisuća ljudi. To je praktično oko 10 posto ukupnih oružanih snaga UK i gotovo duplo više ljudi nego što ta zemlja trenutno ima na bojištu u Afganistanu (oko 9500 vojnika).
Početkom svibnja HMS Ocean prošao je Thames Barrier na prilasku sidrištu Greenwich, nedaleko olimpijskih borilišta.
Vojska na ovim Olimpijskim igrama ima veliku ulogu. Njihov je doprinos najbolje vidljiv na rijeci Temzi, gdje je već nekoliko mjeseci nedaleko olimpijskih borilišta usidren HMS Ocean (L12), desantni nosač helikoptera zadužen za blisku obranu prostora Igara – no tu spadaju i nedaleko stacionirano desantno plovilo HMS Bulwark, četiri zrakoplova Typhoon na dežurstvu u bazi RAF-a Northolt u Middlesexu, te helikopteri Puma u Ilfordu. U samom centru Londona postavljeno je oko 18 kilometara ograda pod električnim naponom, raspoređeni su timovi snajperista i navodno 55 timova stražara s vojnim psima, dok su se na šest točaka na visokim zgradama nedaleko sportskih borilišta počele stacionirati posade za lansere protuzračnih raketa.
Dok mnogi stanovnici nisu zadovoljni općom blokadom u kojoj se posljednjih tjedana nalaze dijelovi Londona, upravo je ova posljednja spomenuta mjera osiguranja naišla na najžešće protivljenje Londončana. Nakon što se krajem travnja ove godine po prvi put počelo spominjati protuzračne projektile tipa Starstreak HVM (High Velocity Missile) i Rapier u centru Londona, do početka srpnja postalo je jasno da vojska misli ozbiljno. Odabrano je 5 lokacija za HVM i još 5 za sustav Rapier, na što su reagirali stanari jedne od tako određenih zgrada HVM sustava – koji su tu mjeru krenuli pobijati i sudskim putem.
Višestruki lanser projektila Starstreak HVM, protiv kakvog su se na svome krovu bunili stanari u Londonu
Nakon sudskoga saslušanja ovog ponedjeljka, 9. srpnja, stanarima sedamnaestkatnog kompleksa Fred Wigg Tower odbijena je žalba – sud, naime, nije našao opravdanom tvrdnju da će njihova zgrada biti pojačano ugrožena terorizmom radi protuzračnih projektila na njenome krovu. Doduše, za pretpostaviti je da stanarima spomenute zgrade ionako više smetaju vojne posade koje će ondje boraviti tjednima, po 24 sata dnevno u smjenama i s raznom opskrbom na položajima, nego nekakvi mogući teroristi, kojima stambene zgrade ionako nisu primarna meta.
Treba spomenuti kako je spomenuto dodatno angažiranje britanske vojske naišlo i na veliko negodovanje u vojnim redovima. Naime, dok najednom iskrsavaju novi poslovi za oružane snage, u tijeku je i novi krug njihova smanjivanja. Za razliku od rezanja iz 2010. godine (kada je proveden Strategic Defence and Security Review – SDSR), ovoga će puta prvenstveno biti pogođena britanska kopnena vojska, koju se navodno odlučilo smanjiti za oko 20 tisuća ljudi (ukida se 17 većih postrojbi, reda pukovnije, bojne i nižih). Uzrok ovih rezova, jednako kao i onih iz 2010. godine, prvenstveno je iznos od 59 milijardi USD – novac potrošen za ratove u Afganistanu i Iraku, koji tada nije bio odgovarajuće prikazan i pokriven u obrambenome proračunu.
Dok im se, s jedne strane, režu radna mjesta, s druge su se pak strane mnogi vojnici našli raspoređeni oko objekata za Olimpijadu – često raspoređeni na poslove fizičke zaštite ili pregleda osobnih stvari beskrajnih mnoštava gostiju, posjetitelja i zaposlenika, a navodno i bez odgovarajućih sanitarnih uvjeta na radnim mjestima. Sve to, u trenutku kad uopće nije jasno kako će za kašnjenje biti kažnjena privatna tvrtka G4S, koja i u svojim inozemnim poslovima ima problema (o čemu smo pisali i na portalu obris.org).
