Oružane snage Savezne Republike Njemačke će uskoro rasti, po prvi put nakon Hladnoga rata. Odluka je to prvenstveno potaknuta prijetnjama iz Ruske Federacije, terorom radikalnih islamista i valovima migranata koji su posljednje vrijeme zapljuskivali tu zemlju. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen objavila je u utorak, 10. svibnja, da uklanja staro ograničenje od maksimalno 185 tisuća pripadnika u Bundeswehru (uvedeno 2011. godine), ne bi li kroz sklop od 96 pojedinačnih mjera Njemačkoj osigurala kadrovske preduvjete za fleksibilnije oružane snage od dosadašnjih. No, treba napomenuti da su i sa svim dosadašnjim rezovima Oružane snage SR Njemačke druge po veličini u EU – iza Francuske, a ispred onih Ujedinjenog Kraljevstva.
Ovaj potez predstavlja prekid kontinuiranog trenda smanjivanja njemačke vojske koji je trajao preko 25 godina, još tamo od ponovnog ujedinjenja države 1990. godine. Njemačka trenutno troši oko 1,18 posto BDP-a na obranu, a na to će uskoro doći povećanje obrambenog proračuna – s 34,2 na 39,2 milijardi eura (od 38,9 na 44,6 mlrd USD) do 2020. godine. Uz to, von der Leyen je objavila i plan da se tu poveća i brojno stanje ljudstva – još oko 4.400 civila i 7.000 djelatnih vojnika do 2020. godine, ne bi li tijekom nadolazećih 7 godina (do 2023.) u OS Njemačke ukupno bilo pridodano 14.300 djelatnih vojnika. Prema iznosima do kojih je nedavno došao tjednik Der Spiegel, ta će kadrovska ekspanzija tražiti povećanje izdvajanja za vojsku od oko 700 milijuna eura u samo iduće dvije godine.
„Četvrt stoljeća smanjivanja je završilo. Vrijeme je da Bundeswehr krene ponovno rasti“, kazala je Ursula von der Leyen, dodajući još i: „Bundeswehr je pod pritiskom da se mora modernizirati na svim poljima. Moramo se odmaknuti od tog procesa permanentnog smanjivanja“. Naime, broj ljudi u Bundeswehru stalno je padao – od kadrovskog vrhunca sredinom 80-ih, kada se tu brojilo oko 585 tisuća vojnika, pa sve do aktualnog broja od 177.077 u ožujku ove godine. Za to se vrijeme i broj civilnog vojnog osoblja više nego prepolovio – od negdašnjih oko 215 tisuća, na današnjih oko 56.000 ljudi.
Treba još vojnika
Novi plan predstavlja i preokret politike koju su provodila zadnja dva njemačka ministra obrane, Karl-Theodor zu Guttenberg i Thomas de Maiziere, tijekom čijih je mandata došlo do velikih rezova u kadrovima i opremi. Von der Leyen insistira na gledištu da njen plan predstavlja nužnu prilagodbu modernim prijetnjama s naglaskom na nove izazove, kao što je to i migrantska kriza od preko Mediterana (za koju su Oružane snage Njemačke otposlale plovila, ne bi li pomogle zaustavljati trgovce ljudima). Ukupno gledano, Njemačka sudjeluje u 16 međunarodnih misija, uključujući tu i Afganistan, borbu protiv Islamske države u Siriji i Iraku, te pružanje potpore NATO savezu na istoku.
Vojno udruženje, Bundeswehrverband, pozdravilo je ove reformske poteze, ali žali da je do njih došlo tako kasno. „Ne samo da ovo nije u skladu s dosadašnjim trendom, već to zapravo predstavlja zaokret od 180 stupnjeva u kadrovskoj politici“, izjavio je njegov predsjednik André Wüstner novinskoj agenciji DPA, dodavši i: „Što se tiče kadrova, ovo je već odavno bilo potrebno“. Prema Wüstneru, „Jedino je žalosno da sad treba potrošiti mnogo novaca tražeći sve one radne specijalnosti koje su iz Bundeswehra bile izgurane, zbog prijašnjih mjera rezanja troškova“.
Novi plan je također podržan i od manjeg koalicijskog partnera u njemačkoj vladajućoj koaliciji, Socijalno-demokratske stranke. SPD-ov glasnogovornik za obrambenu politiku Rainer Arnold opisao je kadrovsko povećanje kao „neizbježno“.
Opozicijske kritike
Ali politička dobra volja tu nije univerzalna. Glasnogovornica za obrambena pitanja Lijeve stranke Christine Buchholz rekla je da njena stranka odbija ovakve prijedloge, zalažući se za to da Njemačka ne treba novih vojnika. „Za razliku od onoga što bi velika koalicija željela da vjerujemo, Bundeswehr se ne reže“, rekla je ona u izjavi dodajući: „Zapravo je obrambeni proračun povećan za oko trećinu u zadnjih 15 godina“ (kako navode mediji, prema njemačkim službenim statistikama je obrambeni proračun doista porastao, s oko 30,55 milijardi eura u 2000. na 35,52 milijarde eura u 2015. godini – iako te brojke nisu korigirane za inflaciju, koja bi ih otprilike izjednačila). Uz to, Buchholz tvrdi da je razlog nedostatku kadrova u njemačkoj vojsci u tome što von der Leyen sve više i više ljudi šalje na istočne krajeve NATO teritorija, ne bi li oni ondje ojačali frontu prema Rusiji. „To ne doprinosi miru, nego pojačava tenzije“, rekla je Buhholz zaključujući da „Problem nije u veličini vojske, već u njenom fundamentalno krivom fokusu“.
Agnieszka Brugger, glasnogovornica za obranu Zelenih, izjavljivala je slično, opisujući plan ministrice von der Leyen kao „kompletno utopijski“. „Ministar obrane je propustio uhvatiti se u koštac sa strukturnim problemima Bundeswehra“ rekla je Brugger, naglasivši da: „Sad ona očajno pokušava prikriti svoje greške nabacivanjem dodatnih novaca i opreme. Ova otežuća taktika neće raditi, i samo će povećati probleme“. Brugger također kazuje da uopće nije jasno otkud bi oružane snage trebale pribaviti to novo osoblje, imajući u vidu „demografsku promjenu“ u Njemačkoj. Naime, još otkad je Njemačka ukinula ročno služenje vojne obveze 2011. godine, vojska ima problema s pribavljanjem novih vojnika. „Jasni sigurnosni fokusi, manje operacija i korigiranje u procesima planiranja predstavljali bi mnogo primjerenije mjere za nužno smanjivanje pritisaka na Bundeswehr“, rekla je.
Novi vojni koncept ministrice von der Leyen također uključuje produljenje trajanja vojne službe, povećanje kvote dragovoljnih služitelja vojne obveze (od 5.000 na 8.500) i pričuvnika (od 2.500 na 3.000), ali i iznalaženje tehničkih specijalista – kao što su inženjeri i računalni tehničari – će vjerojatno ostati problemom, budući da se tu oružane snage moraju natjecati s privatnim sektorom. Mnogi od novo-pribavljenih profesionalaca trebali bi biti obučavani i za cyber ratovanje, vojnu medicinu, specijalno ratovanje, kao i ostala tehnološki zahtjevna područja potrebna u modernom dobu. Kao dio njenog novog plana, ministrica von der Leyen također je odlučila svake godine obavještavati parlament o stanju navedenih kadrovskih nedostataka u obrambenom sustavu Njemačke.
