Novoizabrani njemački kancelar Friedrich Merz održao je u srijedu, 14. svibnja,  prvi govor u Bundestagu, predstavivši svoj plan reformi s naglaskom na ekonomske poticaje, strožu migracijsku politiku, jačanje stanogradnje i vojnu sigurnost zemlje, posebice njemačkih Oružanih snaga. Najavio je i da će njegov kabinet učiniti sve kako bi Bundeswehr postao “konvencionalno najjača vojska u Europi”, poručivši: “Moramo se moći braniti kako se ne bismo morali braniti. Snaga odvraća agresore. Slabost poziva agresore“. “Rusija je prekršila sva pravila koja su vrijedila za naš suživot u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i, prije svega, od pada Berlinskog zida”, dodao je Merz. Stoga je, kako je naglasio, jačanje Bundeswehra za njegovu vladu “na prvom mjestu”. Osim toga, Merz se zalaže za transatlantsku usklađenost u pregovorima s Rusijom o prekidu vatre u Ukrajini. “Od iznimne je važnosti da se politički Zapad ne podijeli“, rekao je šef CDU-a, dodavši:  “Stoga ću nastaviti ulagati sve napore kako bih osigurao što veće jedinstvo između europskih i američkih partnera.”

Što se Ukrajine tiče, Merz je naglasio da ne smije doći do “diktiranog mira” niti do pokoravanja vojnim činjenicama stvorenim protiv volje Ukrajinaca. “Nadamo se i naporno radimo na tome da ovaj jasan stav ne zastupa samo cijela Europa, već i naši američki partneri.” Također, novi njemački Kancelar obećao je da će nova njemačka vlada nastaviti snažno podržavati Ukrajinu. Istovremeno je istaknuo da Njemačka ne želi ratovati, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Ministar obrane i u novoj vladi je dosadašnji Boris Pistorus koji se susreo s brojnim izazovima zbog lošeg stanja u kojem se nalazi Bundeswehr. Prema pisanju portala DW, još u travnju ove godine objavljeno je kako je Njemačka vojska usred duboke transformacije i suočava se s brojnim izazovima – od zastarjele infrastrukture i nedostatka osoblja do političkih rasprava o mogućem povratku obveznog vojnog roka. Jedan od glavnih problema je manjak vojnog osoblja. Unatoč povećanju broja prijava za vojnu službu u 2024.  – zabilježeno je oko 51.200 prijava, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu – stvarni broj novih vojnika i dalje stagnira ili čak opada. Trenutno Bundeswehr ima oko 181.500 vojnika, dok je cilj dostići brojku od 203.000 do 2031. godine. Dodatni izazov predstavlja i visoka stopa odustajanja: velik broj kandidata odustaje tijekom šestomjesečnog probnog roka, najčešće na vlastiti zahtjev. 2023. je to bilo čak 5100 od ukupno 18.810 novaka. A i broj onih koji napuštaju vojsku ostaje visok – oko 20.000 godišnje. I portal Obris.org u nekoliko tekstova je pisao kako je njemačka oružana sila kao i vojna industrija u procesu duboke transformacije.

Kako bi se osigurala kadrovska popunjenost vojske, savezna vlada pod tadašnjim vodstvom ministra obrane Borisa Pistoriusa razmišljala o uvođenju novog modela vojne službe po uzoru na švedski sustav. Riječ je o dobrovoljnom vojnom roku u kojem bi svi muškarci stariji od 18 godina ispunjavali upitnik na temelju kojeg bi se identificirali potencijalni kandidati za služenje vojnog roka. Bundeswehr bi zatim izravno kontaktirao one koji zadovoljavaju kriterije. U Švedskoj se taj model pokazao učinkovitim jer omogućava ciljanu regrutaciju i bolju prilagodbu vojne obuke aktualnim sigurnosnim potrebama. Njemačka vlada se nada da će primjena sličnog sustava rezultirati većim i stabilnijim brojem regruta, a da će se izbjeći društvena polarizacija koja bi mogla proizaći iz potpune obnove opće obvezne vojne službe.

Taj sustav omogućava selekciju, ali i fleksibilnost, s naglaskom na motiviranost i sposobnosti kandidata. No postavlja se pitanje hoće li to biti dovoljno za dugoročnu popunu postrojbi, osobito u svjetlu ruskih prijetnji. Međutim, ukoliko se pokaže da broj dobrovoljaca nije dovoljan, otvorena je mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka. Iako trenutno nije na snazi, rasprave o povratku obveznog vojnog roka sve su glasnije, osobito iz redova konzervativnijih političkih stranaka. Problem ne leži samo u ljudstvu – tu su i veliki infrastruturni nedostaci. Brojne bivše vojarne su zatvorene ili prenamijenjene, a mnoge lokacije su u lošem stanju. Od 2011. godine zatvorena je 31 vojarna diljem Njemačke, dok su druge smanjile kapacitete. Mnoge nekretnine su prodane, prenamijenjene za gospodarsku djelatnost ili prilagođene za smještaj izbjeglica. Ukupan broj vojnih lokacija trenutno iznosi 275 u usporedbi s nekadašnjih 400.

Preostaje da pratimo daljnje poteze nove njemačke vlade, posebice u svijetlu projekta EU – ReArm Europe.