Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.
Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.
„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,
zaključila je Kaja Kallas.
Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara
Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.
U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.
Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.
„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,
najavila je povjerenica Kallas.
Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.
*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine
