U rano jutro ponedjeljka, 11. srpnja, na grčkome dijelu Cipra došlo je do masivne eksplozije na prostoru mornaričke baze Evangelos Florakis (smještene između naselja Mari i Zygi na južnoj obali zapadne strane otoka). Šumski požar koji je izmakao kontroli, zahvatio je dio prostora mornaričke baze i prouzročio eksploziju ondje uskladištenih brodskih kontejnera punih vojnog materijala i topničkoga streljiva. U eksploziji oko 2000 tona vojnoga materijala poginulo je barem 12 ljudi, dok se mnoge još vodi kao nestale. Većina poginulih bili su vojne osobe uključene u gašenje požara (dva pripadnika Mornarice i četiri iz Nacionalne garde), a izgleda da je među poginulima i zapovjednik baze. Ranjeno je još 62 Ciprana. Zbog toga je na južnome Cipru proglašeno i tri dana žalosti (od 12. do 14. srpnja).
Nažalost, sve to je samo dio problema koje je ova nesreća izazvala na tom mediteranskome otoku.
Otkud eksploziv?
Radi se o vojnome tovaru koji je u siječnju 2009. godine bio zaplijenjen s broda Monchegorsk – navodnog iranskoga plovila pod ciparskom zastavom. Taj je brod bio praćen sve od isplovljavanja iz iranske luke Bandar Abbas, više je puta bio pretraživan u plovidbi, te konačno skrenut s kursa prema sirijskoj luci Latakija i doveden na Cipar. Budući je UN u ožujku 2009. godine donio odluku da teret s ovoga broda krši embargo uveden prema Iranu, dio sankcija uvedenih prema toj državi zbog navodnog razvoja nuklearnoga oružja – došlo je do njegove zapljene. Tovar s Monchegorska je iskrcan na kopno i onda očito na iduće dvije i pol godine neadekvatno ostavljen u lokalnoj mornaričkoj bazi. Nije jasno što je bilo sa svojedobnom navodnom britanskom ponudom pomoći pri uništavanju te zapljenjene vojne robe.
Tijek događaja
Prema lokalnim medijima, u ponedjeljak oko 4.24 ujutro (1.24 GMT) zabilježeno je širenje požara na prostor mornaričke baze (njenog rubnog područja koje je poslužilo za skladištenje kontejnera s zaplijenjenim eksplozivom). Do eksplozije je došlo oko 5.50 ujutro (2.50 GMT). Dijelovi topničkog streljiva su letjeli u krugu od oko 3 kilometra od epicentra eksplozije, izazvavši velike građevinske štete u obližnjim naseljima. Osim nekoliko stotina stabala, uništeno je i više građevina te rezervoara s gorivom elektrane Vassiliko. Ondje su izbili i daljnji požari koje se jedva ugasilo. Promet je zaustavljen i na autoputu koji na samo oko kilometar sjeverno od elektrane povezuje Nicosiju s Limassolom, drugim po veličini gradom na otoku.
Dok još nisu jasne štete koje je eksplozija vjerojatno uzrokovala na ciparskim vojnim plovilima usidrenima u mornaričkoj bazi, nedvojbena su oštećenja brojnih kuće u obližnjim naseljima Mari i Zygi, gdje je preko 150 ljudi moralo biti evakuirano. Uz ljudske žrtve, eksplozija je Cipru priuštila i neke dodatne, životne probleme. Naime, katastrofa koju je tamošnji ministar trgovine nazvao “tragedijom biblijskog razmjera”, osim same vojne baze, pogodila je i obližnju termo-elektranu Vassiliko – glavni otočni izvor električne struje, koji inače snabdjeva oko 60 posto lokalnih potreba (od oko 1430 Mw ukupnog instaliranog proizvodnog kapaciteta električne struje na Cipru, Vassiliko daje oko 770 Mw). Charis Thrassou, čelnik tamošnje elektroprivrede, najavio je dugotrajne popravke elektrane tijekom čijegtrajanja će na grčkome dijelu otoka biti uvedene ozbiljne redukcije struje. Osim toga, problemi su se odmah prelili i na opskrbu grčkoga dijela otoka vodom, budući su zbog posljedica eksplozije iz uporabe ispale i novosagrađene stanice za desalinizaciju vode – pogoni koji su tijekom posljednje dvije godine omogućili postupno ukidanje ljetnih ograničenja dostupnosti pitke vode. Vodoprivreda u Nicosiji obavijestila je građanstvo kako se uvodi režim štednje, tijekom kojega će do daljnjega pitke vode u glavnome gradu biti po samo 12 sati na svakih dva dana.
Zlobnici bi mogli primijetiti kako ovo, uz proteste u Grčkoj, praktično građanski rat u Siriji, NATO intervenciju u Libiji, te kaos u Tunisu i Egiptu – sve nekako ide na ruku “sezoni svih sezona” u Hrvatskoj.
Elektrana Vassiliko osigurava oko 60 posto ciparskih potreba za strujom
Političke posljedice eksplozije
Još istoga dana, a na izvanrednoj sjednici vladina kabineta, zbog eksplozije su ostavke na svoje pozicije dali ciparski Ministar obrane Costas Papacostas i brigadni general Petros Tsaliklides, zapovjednik Nacionalne garde. Njima se na teret stavlja činjenica kako je već nekoliko dana prije eksplozije bilo jasno da eksploziv nije adekvatno pohranjen – Nacionalna garda je upozoravala da se brojni kontejneri nalaze na otvorenom, izloženi temperaturama od oko 40 stupnjeva celzijusa i okruženi lakozapaljivom suhom travom. Iako je početkom srpnja tamošnje ministarstvo obrane donijelo odluku da se po tom pitanju nešto napravi – ta se odluka do trenutka eksplozije nije ni započela provoditi.
Navodno bi trebala uslijediti i temeljita istraga. Za njeno su provođenje vlasti grčkoga dijela Cipra zamolile pomoć Grčke, čije je ministarstvo obrane najavilo slanje tima eksperata.
