Europska komisija (EK) u utorak je, sukladno najavama, predložila prvu Europsku strategiju za obrambenu industriju (EDIS), u kojoj se ističe da države članice EU-a moraju u području obrane ulagati više, bolje i zajedno. Također, EK ističe da jačanje suradnje među članicama u području obrane ni u kojem slučaju ne znači da EU preuzima ovlasti država članica, koje su i dalje isključivo nadležne za pitanja obrane
Kao prvi korak u provedbi Strategije, Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno 1.5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. , te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni. “Snažna, otporna i konkurentna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. On je dodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da je sada nužno investirati “više, bolje i zajedno”. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji predstavlja povratak konvencionalnog rata visokog intenziteta na europskom tlu, Komisija naglašava da Europska unija i njezine države članice moraju pojačati svoju pripravnost, što znači osigurati svojim oružanim snagama potrebne količine obrambene opreme i sustava. Analize EK pokazuju da su zemlje članice u proteklom razdoblju trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu, što je cilj koji su sebi postavile države članice NATO-a. U slučaju da su doista u zadnjih 15 godina ulagali tih dva posto, to bi danas iznosilo dodatnih trilijun eura. “To je red veličine onoga što sada trebamo nadoknaditi“, tvrde u Komisiji.
Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager kaže da je strategija odgovor na promjenu sigurnosne paradigme u Europi. Ona ističe da su države članice do sada trošile na obranu kupujući različite sustave oružja, uglavnom izvan EU i da je sada – kada njihovi obrambeni proračuni snažno rastu – potrebno ulagati bolje, što znači zajedno kao Europljani. To znači da je potrebno smanjiti fragmentaciju i povećati suradnju kako bi se ostvario puni potencijal sve većeg ulaganja država članica u obranu. Komisija poziva države članice da do 2030. godine najmanje 40 posto obrambene opreme nabavljaju zajednički i da do 2030. godine europska industrija osigura najmanje 50 posto vojne opreme u EU-u.
Na stranicama EK navodi se kako je prije dvije godine ruski neopravdani agresorski rat koji je u tijeku protiv Ukrajine označio povratak sukoba visokog intenziteta na našem kontinentu. Europska obrambena industrijska strategija (EDIS) postavlja jasnu, dugoročnu viziju za postizanje spremnosti obrambene industrije u Europskoj uniji. Kao prvo neposredno i središnje sredstvo za provedbu Strategije, Europska komisija danas je predstavila zakonodavni prijedlog za Program europske obrambene industrije (EDIP) i okvir mjera za osiguranje pravovremene dostupnosti i opskrbe obrambenih proizvoda. Strategija ujedno ocrtava izazove s kojima se trenutačno suočava Europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB), ali i priliku da se iskoristi njezin puni potencijal i postavlja smjer za sljedeće desetljeće.
Program europske obrambene industrije (EDIP) nova je zakonodavna inicijativa koja će premostiti kratkoročne hitne mjere, usvojene 2023. i završavajući 2025., na strukturniji i dugoročniji pristup postizanju spremnosti obrambene industrije. Time će se osigurati kontinuitet u podršci europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi, kako bi se popratila njezina brza prilagodba novoj stvarnosti. EDIP uključuje i financijske i regulatorne aspekte. EDIP će mobilizirati 1,5 milijardi eura iz proračuna EU-a u razdoblju od 2025. do 2027. kako bi nastavio s jačanjem konkurentnosti EDTIB-a. Financijska potpora EDIP-a posebno će proširiti intervencijsku logiku EDIRPA-e (financijska potpora iz proračuna EU-a za nadoknadu složenosti suradnje između država članica u fazi nabave) i ASAP-a (financijska potpora obrambenim industrijama koje povećavaju svoje proizvodne kapacitete), kako bi se dodatno potaknula ulaganja putem EDTIB. EDIP će također podržati industrijalizaciju proizvoda koji proizlaze iz kooperativnih aktivnosti istraživanja i razvoja koje podupire Europski fond za obranu.
Proračun EDIP-a također se može koristiti za uspostavu Fonda za ubrzanje transformacije opskrbnih lanaca obrane (FAST). Taj će novi fond imati za cilj olakšati pristup zaduživanju i/ili vlasničkom financiranju za mala i srednja poduzeća i mala poduzeća srednje kapitalizacije koja industrijaliziraju obrambene tehnologije i/ili proizvode obrambene proizvode. Proračun EDIP-a također će poboljšati suradnju obrambene industrije EU-a s Ukrajinom i podržati razvoj njezine obrambene industrijske i tehnološke baze. Da bi to učinio, EDIP bi eventualno mogao izvući dodatna sredstva iz neočekivane dobiti koja proizlazi iz imobilizirane ruske državne imovine (ovisno o odluci Vijeća na prijedlog visokog predstavnika). Što se tiče regulatornih aspekata, EDIP dolazi s novim rješenjima. Njime će se omogućiti novi pravni okvir, Struktura za europski program naoružanja (SEAP), kako bi se olakšala i povećala suradnja država članica u pogledu obrambene opreme, u potpunosti komplementarno s okvirom PESCO. Također podrazumijeva režim sigurnosti opskrbe obrambenom opremom na razini cijele EU, koji će osigurati stalni pristup svim potrebnim obrambenim proizvodima u Europi i osigurati okvir za učinkovito reagiranje na moguće buduće krize opskrbe obrambenim proizvodima. Osim toga, EDIP će omogućiti pokretanje europskih obrambenih projekata od zajedničkog interesa, uz potencijalnu financijsku potporu EU-a. Konačno, EDIP predlaže uspostavu strukture upravljanja, u koju su u potpunosti uključene države članice, kako bi se osigurala ukupna dosljednost djelovanja EU-a u području obrambene industrije (Odbor za spremnost obrambene industrije). Jača i osjetljivija europska obrambena industrija donijet će koristi državama članicama i na kraju građanima EU-a. Također će koristiti ključnim partnerima EU-a, uključujući NATO i Ukrajinu, objasnila je EK na svojim mrežnim stranicama.
