ECI je promovirana kao direktan oblik građanske demokracije
Gotovo 5 mjeseci nakon što je stupila na snagu kao „direktan oblik građanske demokracije“, Europska građanska inicijativa („European Citizens Initiative“ – ECI) zapela je na birokraciji i tehničkim problemima. Devet prilično različitih inicijativa trenutno je u fazi prikupljanja potpisa, nadajući se da će milijun građana u barem 7 država-članica EU (koliko je minimalno potrebno da bi neki prijedlog ušao u kompliciranu proceduru predlaganje Europskoj komisiji) prepoznati opću dobrobit bar u jednoj od njih. Većini tih inicijativa rok za prikupljanje potpisa je svibanj 2013. – a jednoj, trenutno posljednjoj registriranoj, kolovoz iduće godine.
Teme kojima se bave prilično su uopćene – od odgovornog gospodarenja otpadom i zajedničkih ciljeva obrazovanja, preko ukidanja testiranja proizvoda na životinjama i zaštite ljudskih embrija u istraživanjima, do prava na pristup vodi, naknada za roaming i povećanja mobilnosti. Dvije inicijative odnose se na konkretno zakonodavstvo – jedna se tiče jačanja glasačkih prava za državljane EU koji žive u nekoj drugoj državi-članici, a druga – suspenzije EU-klimatskog i energetskog paketa politika te propisa.
Komisijino prvo „Ne“ i nedorečenost propisa o ECI
Sredinom lipnja, Europska komisija odbila je inicijativu o zabrani korištenja nuklearne energije unutar Europske unije. Komisija se u obrazloženju pozvala na Euroatomov Ugovor o promicanju nuklearne energije koji, među ostalim, zabranjuje građanske inicijative usmjerene protiv nuklearne energije. Pokretači inicijative o zabrani korištenja nuklearne energije, Njemački savez za zaštitu okoliša i prirode (BUND), zajedno sa srodnim udrugama iz 11 država-članica EU, najavili su zahtjev za pravnim preispitivanjem utemeljenosti Komisijinog „ne“, pozivajući se pritom na odredbe iz Lisabonskog ugovora. Ovom inicijativom, tvrde europski Zeleni, traži se od Komisije da razradi scenarije i kriterije za zatvaranje europskih nuklearnih postrojenja, čime je sama inicijativa usmjerena na očuvanje jednog od temelja zaštite okoliša – načela predostrožnosti – i time povezanih osnovnih ljudska prava, što je također dio Lisabonskog ugovora.
Krumpiri ili nuklearna energija? Europska komisija ne radi razliku
S druge strane, pravila o Europskoj građanskoj inicijativi kažu da neki prijedlog može biti odbijen (1) ako je protivan vrijednostima EU, (2) ako nije u nadležnosti Europske komisije, ili (3) ako je „očito uvredljiv, neozbiljan i uznemirujući“ prema EU-kriterijima. Po mišljenju europskih Zelenih, ovakva uopćena i nejasna pravila omogućuju Europskoj komisiji blokiranje inicijativa već u najranijoj fazi. Osim toga, time je inicijativa o zabrani nuklearne energije jednim potezom svrstana uz bok još dva bizarna prijedloga – jednog o obavezi pjevanja europske himne na esperantu, i drugog o proglašenju u presjeku četverokutnog pommes fritesa belgijskim autohtonim jelom.
Tehnika narodu, a ne Europskoj komisiji!
Ništa bolje nije prošla ni prva registrirana inicijativa pod nazivom „Fraternité 2020“, kojom se nastoji poboljšati EU programe razmjene, poput Erasmusa (studentske razmjene) ili EVS – Europske volonterske službe. Ova inicijativa je, za razliku od ranije spomenute, odobrena i registrirana 09. svibnja ove godine, ali zbog „određenih tehničkih problema“ kasni s prikupljanjem potpisa. A rok za prikupljanje barem milijun potpisa je 08. svibnja 2013. godine.
Mobilnost zapela u inkompatibilnosti
Pobornici jačanja mobilnosti odlučili su prikupljati potpise samo „online“, za što im je nužan tzv. „online sustav za prikupljanje“ (“Online collection system” – OCS), koji se sastoji od dva dijela – od softvera za prikupljanje potpisa, i servera koji to pokreću. Europska komisija dala je besplatan softver, ali ga postojeći server nije uspio pokrenuti. Zato je austrijska informatička tvrtka „More-onion“ ponudila organizatorima inicijative svoj certificirani sustav za online prikupljanje, uz naknadu od 7 200 eura. Ponuda je vrijedila tek par tjedana, jer je nakon toga Austrijancima trebao server za neke druge projekte i nije uspjela biti realizirana. Organizatori sada prikupljaju novac za iznajmljivanje nekog drugog servera, ali upozoravaju kako bi isti problem mogao zadesiti i ostale organizatore do sada registriranih inicijativa.
„Napravili smo propise 18 mjeseci prije travnja ove godine, kada su se oni počeli i primjenjivati. Kada smo rekli: „Naša vrata otvorena su za vaše prijedloge“, građani su počeli djelovati. I sada to ne radi… To je ludost“, ogorčeno je situaciju komentirao njemački zastupnik u Europskom parlamentu, Gerald Häfner. Komisija je problem za sada riješila tek produženjem roka za prikupljanje potpisa, pa će rok od 12 mjeseci početi teći tek kada se riješi problem sa serverima. A kad će to biti – nitko ne zna.
