Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman izjavio je tijekom boravka u Crnoj Gori 01. i 02. listopada da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju potražuje od Crne Gore. Riječ je o vojnim brodovima, podmornici te vojnoj bolnici, a povezujući potraživanja s neriješenom sukcesijom nakon raspada Jugoslavije. To je, prema Grlić Radmanu, jedan od uvjeta ulaska Crne Gore u Europsku uniju.
Jedna od točaka spoticanja – školski brod Jadran
Prije sastanka hrvatskog i crnogorskog povjerenstva o školskom brodu “Jadran” i drugoj vojnoj imovini, zakazanog za petak 9. listopada u Zagrebu, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović poručio je da njegova vlada ne mijenja stav o vlasništvu nad brodom. Odbacio je i postojanje duga prema Hrvatskoj, navodeći da Podgorica nije službeno primila zahtjev o kojem je ranije javno govorio hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Krapović je ocijenio da je Crna Gora spremna na suradnju i zajedničke obuke, ali ne prihvaća rješenje prema kojem bi “Jadran” plovio pod hrvatskom i crnogorskom zastavom, o čemu se razgovara već više od 10 godina. Riječ je o jedrenjaku čije je vlasništvo predmet višedesetljetnog spora, a o čemu smo i pisali na portalu Obris.org. Brod je služio za obuku Jugoslavenske ratne mornarice, a 1990. godine iz Splita je upućen na remont u Tivat. Ondje je ostao i nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska svoj zahtjev uza povrat broda temelji na činjenici da je Split bio njegova matična luka.
Crnogorska strana – zahtjev je nerealan
I crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je danas da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan. Milatović tvrdi kako bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da se dvije države trebaju usredotočiti na zajedničku budućnost u okviru Europske unije. “Hrvatska je naš partner i prijatelj. Usredotočimo se više na ono što nas povezuje, a mnogo manje na ono što nas je razdvajalo u prošlosti. Završimo zajedno ovaj naš europski put i nađimo se zajedno u EU-u“, rekao je Milatović. On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.
Ministar obrane Dragan Krapović i predsjednik CG Jakov Milatović
“O tako ozbiljnim iznosima treba razgovarati uz odgovarajuću dokumentaciju”, rekao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, komentirajući izjavu svog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana. „Drago mi je što pregovori o otvorenim pitanjima s Hrvatskom traju već više od dvije godine. Najvažnije je reći da se pregovori odvijaju prilično dobro. Ako smo prije tri ili četiri godine imali pitanja koja nisu bila ni otvorena, a sada su aktualizirana, mogu reći da smo o tome počeli razgovarati kao država, kao dvije susjedne i savezničke države”, rekao je Ibrahimović.
Inače, vlade dviju država formirale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenog statusu školskog broda “Jadran” i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošlog tjedna u Kotoru rekao da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod “Jadran”, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te je naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, prema njegovim riječima, odnos bio obrnut.
EU put Crne Gore na hrvatskom jeziku?
Na putu Crne Gore u EU nedavno se pojavila i jedna bizarna informacija koja, doduše, pokazuje koliko je Hrvatska potrebna toj zemlji. Naime, Crna Gora možda neće uspjeti točno prevesti sve EU-propise prije ulaska u Uniju. Europska komisija razmatra nekoliko opcija za privremeno izuzeće, uključujući mogućnost da se zemlja u međuvremenu koristi jednim od postojećih jezika Unije, piše Euronews. Crna Gora ima za cilj postati 28. članica EU-a do 2028. godine. No, prije toga mora usvojiti i prevesti takozvanu pravnu stečevinu (acquis) – desetke tisuća propisa EU-a koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu raste zabrinutost da Crna Gora neće dovršiti taj posao na vrijeme. „Crna Gora morat će osigurati prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik prije pristupanja te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja”, navodi se u pregovaračkom okviru te zemlje s EU-om. Podgorica je znatno uložila u svoje administrativne kapacitete i uvjerava da će posao biti dovršen na vrijeme. Ipak, Europska komisija već razmatra rezervne planove, rekli su europski dužnosnici za Euronews.
