U petak u ponoć istekao je rok do kada je Vladi RH trebao biti prezentiran način i model uspostave višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja (ZIS). Temeljem podataka dobivenih iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), kao nositelja projekta, i Vlade RH, kao naručitelja projekta, zaključujemo da projekt nije ni izrađen ni prezentiran u zadanom roku – do 30. studenog.
DUZS - nositelj projekta koji kasni
Da podsjetimo – odlukom Vlade RH od 02. kolovoza ove godine osnovano je Povjerenstvo za izradu nacrta projekta uspostave višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Vlada je zadužila Povjerenstvo da joj do 30. studenog ove godine predloži način i model organiziranja ovakve službe. Nositelj izrade nacrta projekta je, temeljem iste te Vladine odluke, već spomenuta Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema Vladi, u Povjerenstvu trebaju sjediti članovi 12 institucija: DUZS-a, MORH-a, GS OS RH, MUP-a, Ministarstva financija, Gospodarstva, Pomorstva i Zdravlja, Agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatske vatrogasne zajednice, i HGSS-a.
Nekoliko dana prije isteka roka zanimalo nas je kako „napreduje“ cijeli projekt, pa smo gotovo istovjetna pitanja uputili i Vladi RH i DUZS. Obje institucije potvrdile su nam da je Povjerenstvo formirano tek u – listopadu. Dakle, dva mjeseca nakon odluke o njegovom osnivanju. Već bi i laik tu pomislio da je, ako mu je samo za formiranje trebalo dva mjeseca, sasvim iluzorno očekivati da u roku od mjesec ili mjesec i pol ono predloži projekt oko kojeg se više od desetljeća lome koplja u Lijepoj našoj.
Sastav Povjerenstva – javan ili tajan?
Pokazalo se i da je Povjerenstvo bilo teško formirati jer je njegov sastav u hodu dodatno proširen – pa umjesto početnih 12 predstavnika raznih institucija, u njemu sada dodatno participiraju još 3 institucije (Fakultet prometnih znanosti, HAK i Ministarstvo turizma). No, DUZS, kao nositelj projekta, sastav Povjerenstva krije kao zmija noge, priopćivši nam tek nakon našeg opetovanog upita da je DUZS-ov „predstavnik“ u Povjerenstvu Nikola Gaće, zamjenik ravnatelja DUZS-a. Vlada je tu, pak, bila puno otvorenija, kazavši da je spomenuti Gaće ne samo član Povjerenstva, već i njegov predsjednik, a osim njega, DUZS u Povjerenstvu zastupaju još dva njegova zaposlenika – Robert Mikac i Mario Selnik, kao pridruženi članovi.
Načelnik HRZ-a, general Dražen Šćuri, jedan je od ukupno 19 članova Povjerenstva
Vlada nadalje obavještava da su, osim te trojice, članovi Povjerenstva još i: Viktor Koprivnjak (MORH, pomoćnik ministra), general Dražen Šćuri (GS OS RH), Davorin Kajfeš (glavni tajnik Ministarstva financija), Bernard Topić (Ministarstvo gospodarstva, voditelj Službe za sigurnosno-tehničke poslove), Dan Simonić (pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture), Sanja Predavec (Ministarstvo zdravlja, voditeljica Službe za primarnu zdravstvenu zaštitu), Siniša Nakani (MUP, pomoćnik zapovjednika za pilote), Marin Puh (zamjenik direktora Agencije za civilno zrakoplovstvo), Maja Grba Bujević (ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu), Željko Popović (načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice), i Vinko Prizmić (pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja). Kao pridruženi članovi u Povjerenstvo su, osim već spomenutih DUZS-ovaca, pozvani još i Sanja Steiner (Fakultet prometnih znanosti), Srđan Vrsalović (HGSS), Ivo Bašić (savjetnik ministra turizma), Zvonko Šmuk (glavni tajnik HAK-a), te Georg Davor Lisičin (savjetnik u HAK-u).
“Zadani rok” – najbolji rok!
Povjerenstvo, dakle, broji 19 članova, a uspješnost njegovog rada, čini se, jednaka je onoj narodnoj „puno babica – kilavo dijete“. Još u utorak, 27. studenog, iz DUZS-a nam je odgovoreno da će „povjerenstvo u zadanom roku predložiti Vladi RH način i modele organizacije ove službe“. Kao razlog što to još nisu učinili 3 dana prije isteka zadanog roka, DUZS navodi da „za sada još nisu doneseni zaključci svih ekspertnih skupina“. Istu ovu priču DUZS je „prodao“ i Vladi RH, jer u njenom pismenom odgovoru, dostavljenom portalu Obris.org 30. studenog predvečer, doslovce stoji: „Povjerenstvo će u zadanom roku predložiti Vladi RH način i modele organizacije ove službe. Od predsjednika Povjerenstva izvješteni smo da će u zadanom roku Vladi RH predložiti način i modele organizacije ove službe“. No, Vladin nam je odgovor stigao u petak, 30 studenog, malo iza 19 sati, u vrijeme kada je do isteka „zadanog roka“ (tj. do 30. u ponoć) ostalo još nepunih pet sati. Temeljem toga, možemo zaključiti da: (1) niti je Povjerenstvo „u zadanom roku predložilo Vladi RH način i modele organizacije ove službe“, (2) niti je Vlada „u zadanom roku“ dobila na stol nacrt prijedloga projekta.
Do sada se neslužbeno čulo da je najveći problem – izdvajanje dijela letjelica HRZ-a i PZO-a u novu službu zaštite i spašavanja. Štoviše, iz Vladinog obrazloženja Odluke o osnivanju Povjerenstva za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe dalo se naslutiti da projekt uključuje i formiranje posebne civilne Agencije za zrakoplovne snage za zaštitu i spašavanje, u koju bi se izdvojile i letjelice Canadair i Air Tractor, kao i dio helikoptera OS RH. MORH i Glavni stožer tome se oštro protive, a o nekim lošim implikacijama takvog čina i sami smo pisali.
Na dan kada je trebao prezentirati projekt, DUZS je HRZ-u i Protupožarnoj eskadrili iz Zemunika uručio zahvalnicu za "promicanje sustava zaštite i spašavanja"
“Nije zbog EU”, ali je zbog EU-novca
Nakon što smo naznačili zašto rješenja ni ovoga puta, kao ni u nekoliko dosadašnjih navrata – vjerojatno nema, recimo još i zašto bi jednu takvu službu trebalo uspostaviti. I DUZS i Vlada kažu:
„to nije bilo predmetom pregovora s Europskom unijom, već se organizira iz razloga javne sigurnosti, osiguranja veće raspoloživosti javnih servisa i usluga svojim građanima i turistima, unapređenje turizma i gospodarstva, bolje iskoristivosti raspodijeljenih resursa, smanjenja proračunskih sredstava i korištenja alternativnih izvora financiranja“ (ili u prijevodu – fondova EU).
No, dok se Povjerenstvo ne dogovori ili, kao što je već i prije napravljeno, zaključi da je dogovor nemoguć zbog nepremostive razlike u stajalištima, helikopteri HRZ-a će se i dalje kao jedini drndati za svaki opravdani i neopravdani razlog (po navodnih više od 50 tisuća kuna bez PDV-a, odnosno više od 62 tisuće kuna s PDV-om, za sat takvoga leta). I zato je sva sreća da će se sljedeće godine barem dio njih remontirati i osvježiti, kako bi bili spremni za „nove radne pobjede“.
