Da će 3. sjednica saborskog Odbora za obranu biti burna, dalo se naslutiti već iz pogleda na dnevni red sjednice sazvane za srijedu, 16. listopada – gdje je među 13 točaka o raznim međunarodnim misijama i aktivnostima Oružanih snaga RH predsjednik Odbora Arsen Bauk (SDP) uvrstio i četrnaestu točku – „Prijedlog zaključka o sazivanju sjednice Vijeća za obranu“. O tome se trebalo raspravljati tik prije zadnje, već tjednima sporne točke – prijedloga o sudjelovanju OS RH u NATO aktivnosti za sigurnost i obučnu potporu Ukrajini (NSATU). No zahvaljujući raznim političkim i proceduralnim smicalicama, o čemu smo već pisali, članovi Odbora – i to isključivo opozicijski – opširno su slušali o razlozima zašto predsjednik Milanović neće odobriti angažman OS RH u ovoj aktivnosti. Ured predsjednika RH predstavljali su predstojnik Ureda Orsat Miljenić, savjetnici za obranu i vanjsku politiku Ivica Olujić i Neven Pelicarić, te glasnogovornik Nikola Jelić. Predstavnici Ministarstva obrane – ministar Ivan Anušić i dvoje njegovih savjetnika, brigadni general Tomislav Galić i brigadir Dražen Jožef, tajnik Ministarstva obrane Petar Barać, šefica kabineta ministra Marina Vujčić i glasnogovornica Iva Puljić-Šego – obrazloženja Milanovićevih ljudi nisu saslušali jer su napustili sjednicu Odbora nezadovoljni zbog tog što načelniku GS-a, generalu Tihomiru Kundidu, nije bilo dozvoljeno sudjelovati.

Na to je ministar obrane Ivan Anušić upozorio još prije sjednice Odbora, a potom i na samoj sjednici, zatraživši mišljenje Odbora jer nema načelnika GS OS RH „koji je bio, naravno, pozvan, koji ovdje treba biti, koji je najrelevantniji za objasniti ove teme o kojima govorimo i koji iz potpuno neutralnog kuta će te teme iskomunicirati“. Anušić je rekao da ne razumije zašto sjednici prisustvuju 4 predstavnika Ureda predsjednika, dok čovjek koji je tu trebao biti, general Kundid „15 minuta prije odlaska na ovaj Odbor, zajedno sa mnom, mene obavještava da mu je Predsjednik zabranio dolazak, da mu je izdao zapovijed i da mora  u 12:30 (za kada je zakazana sjednica Odbor, op.a.)  biti u Uredu predsjednika. Ja predlažem i hoću očitovanje, želim čuti očitovanje, da li uopće ima smisla nastaviti dok ne dođe načelnik Glavnog stožera i molio bih mišljenje ovoga Odbora“. Anušićev zahtjev je, očekivano, podupro potpredsjednik Odbora Ante Deur (HDZ):

„Sve ovo što smo čuli, i nedolazak i zabrana načelniku Hrvatske vojske, nedolazak na sjednicu za obranu je još jedan pokazatelj da Predsjednik države uzurpira svoju ulogu koja nema nikakve veze s ovim Odborom i s Hrvatskim saborom. Druga stvar, poštovani savjetnici koju su došli, što se nas tiče mogao je poslati bilo koga, mogao je iz svojega krda poslati 4 bilo… bilo koje situacije, neovisno o tome ovom Odboru ništa ne znači. Mi tražimo da dok ne dođe načelnik Hrvatske vojske da vi niste relevantni da možete… ovo nije savjetodavno tijelo Predsjednika države nego Hrvatski sabor i Odbor za obranu“.

Deur je potom još jednom zatražio da se sjednica Odbora nastavi nakon što dođe načelnik GS-a, general Kundid. Predsjednik Odbora Bauk je ustvrdio da „nije neobično da na sjednici Odbora budu predstavnici Ureda predsjednika Republike – zadnji put je bilo recimo kod prijedloga za imenovanje načelnika Glavnog stožera, bilo je i u prethodnim mandatima Hrvatskog sabora“. Iako se Bauk nije mogao točno sjetiti kada, treba se vratiti upravo u vrijeme Milanovićeve Vlade i mandata predsjednika RH Ive Josipovića, kada je također zbog neslaganja između Ureda predsjednika i Ministarstva obrane (zbog određenih prijedloga u izmjenama Zakona o obrani) sjednici Odbora prisustvovao Josipovićev savjetnik za obranu Zlatko Gareljić. Ured predsjednika, nastavio je Bauk, za svaku sjednicu saborskog Odbora za obranu dobije obavijest i poziv kojem se najčešće ne odazovu, ali ponekad se predstavnik Ureda zaista i pojavi.

Ranko Ostojić (SDP) ponovno je raspravu vratio na načelnika Kundida, upozorivši da je Vlada u  svojim vlastitim dokumentima navela kako su u njeno ime kao obrazlagatelji prijedloga o međunarodnim misijama navedeni ministar obrane Anušić te državni tajnici Branko Hrg i Drago Matanović, dok se načelnik GS OS RH nigdje ne spominje. „Običaj je na Odborima da se ta lista proširi kako bi mogli dati stručne informacije, ali oni nisu uvjet da se sjednica može održati“, odgovorio mu je Bauk. No Ante Deur je insistirao da se sjednica bez načelnika GS ne može održati:

„Pošto bez načelnika Hrvatske vojske ne možemo relevantno nastupati u  obrazloženje u pojedinim točkama, mi ćemo napustiti ovu sjednicu i do dolaska načelnika Hrvatske vojske… kada ćemo doći u njegovoj prisutnosti“.

Rečeno – učinjeno: HDZ-ovi i partnerski članovi, zajedno s predstavnicima Ministarstva obrane, napustili su sjednicu koja je potom nastavljena uglavnom izlaganjem predstojnika Ureda predsjednika RH Orsata Miljenića i pitanjima opozicije. Prvo je Miljenić objasnio zašto nema načelnika Kundida:

„Pokušaj ovoga što radi HDZ i Vlada Republike Hrvatske je čista politizacija, pokušaj politizacije Hrvatske vojske. Naime, jedini predlagatelj ove odluke je Vlada Republike Hrvatske i resorno ministarstvo. Načelnik Glavnog stožera nije politička osoba i ne smije sudjelovati u odlučivanju i donošenju političkih odluka. Po ovoj logici, kako to kaže ovdje ministar koji je očito svjestan situacije pobjegao s ove sjednice, ispalo bi da je načelnik Glavnog stožera njegov ađutant bez kojeg on ne može ništa obrazložiti. Ministar ima tisuću ljudi pod sobom, hodao je po sjednicama NATO saveza i drugih tijela, dogovarao je sve oko ovoga, i sramotno je da on danas kao ministar i potpredsjednik Vlade kaže da on to ne zna obrazložit bez načelnika Glavnog stožera“.

Načelnika Kundida na sjednicu saborskog Odbora pozvao je ministar kao dio proširene delegacije, što je i ranije bio običaj, no dolazak prvog čovjeka vojske na saborske sjednice do sada je uvijek bila više iznimka nego pravilo.

A, da je Hrvatska lojalna članica NATO saveza, dokazuje i Milanovićeva suglasnost za povećanje prisutnosti hrvatskih vojnika u zemljama NATO-a koje graniče s Rusijom za čak 80%, napomenuo je Miljenić:

„Ali zašto? Oni su u Savezu. Isto tko – da mi imamo problem na granici, mi bi očekivali da oni pošalju nama. Ali! Ukrajina nije u Savezu, i misija koja se tiče Ukrajine – ona nije Savez. I kad netko kaže – ‘Vi morate slijediti saveznike’ – u čemu ih to trebamo slijediti?! Mi smo lojalni, i ako netko napadne Poljsku ili neku drugu zemlju – tu smo!“.

Time se, dodao je Miljenić, Hrvatska i NATO direktno svrstavaju na jednu od zaraćenih strana, što u drugim misijama nije slučaj, budući da u njima NATO, EU i UN snage pokušavaju uspostaviti ili održati mir. No bez obzira što OS RH neće, temeljem blokiranja od strane predsjednika Milanovića, poslati ljude u NSATU, Hrvatska će tu NATO aktivnosti podržati financijski, sukladno udjelu koji joj je određen. Na sjednici su se mogle čuti i druge stvari – ponovno o tome da je Predsjednik RH tek „ceduljom“ obaviješten o hrvatskom preuzimanju obveza prema NSATU, i to puno prije NATO summita u Washingtonu, bez ikakve koordinacije između Predsjednika i Vlade. Ministar obrane je bio obaviješten da Predsjednik neće dati suglasnost, no ipak je, tvrdi Miljenić, potvrdio hrvatsko sudjelovanje. Također se pokrenulo i pitanje klasificirane informacije s kojom Predsjednik navodno raspolaže i koja se ne smije iznijeti u javnost, ali bi mogla itekako utjecati na razmišljanje saborskih zastupnika. Zbog toga je opozicija tražila održavanje i Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, kako bi se na tim konzultativnim skupovima najviše državne razine raspravile osjetljive informacije prije dolaska te teme na saborsku raspravu. No zbog odbijanja premijera Plenkovića, ni jedno od ova dva Vijeća neće se održati.

„Mi sljedeći tjedan moramo glasati o pitanju o kojem dvije državne instance, nadležna i za pitanja sigurnosti i za pitanja vanjske politike, dakle predsjednik Vlade i predsjednik države, imaju oprečna mišljenja i interpretaciju toga što je opseg misije NATO-ve potpore Ukrajini“,

rekla je Sandra Benčić (Možemo!), naglasivši kako je upravo zbog nedostatka odgovora o eventualnim sigurnosnim ugrozama za Republiku Hrvatsku na saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost (održanom dan ranije) zatraženo ono što bi Vijeće za nacionalnu sigurnost trebalo nedvojbeno utvrditi:

„Mi tražimo da Vijeće za nacionalnu sigurnost kao prvo traži svu dokumentaciju o ovoj misiji – i onu koja je deklasificirana i onu koja je klasificirana, da prođu sve i da na osnovu toga procijene postoji li bilo kakav rizik i može li se interpretirati na bilo koji način da je to naše sudjelovanje… mi tražimo i dalje da Vijeće za nacionalnu sigurnost utvrdi apsolutno sve činjenice da ih mi kao saborski zastupnici dobijemo i da na temelju toga onda možemo donijeti svoju odluku. Odbijanje sazivanja sjednice za nacionalnu sigurnost od saborskih zastupnika traži upravo to da glasaju, ne na temelju onog što znaju, ne na temelju vrijednosti koje zastupaju politički u odnosu na činjenice o misiji, nego na osnovi svrstavanja – na to da li će dati povjerenje Plenkoviću ili Milanoviću“.

Nastavak odborskog sučeljavanja

Sjednica saborskog Odbora za obranu o Vladinom prijedlogu sudjelovanja pripadnika OS RH i međunarodnim misijama nastavljena je u ponedjeljak, 21. listopada. Iako ni ovoga puta nije bilo načelnika GS – generala Kundida koji je ponovno morao biti kod Predsjednika – HDZ-ovi članovi Odbora vratili su se na sjednicu, ovoga puta potpomognuti i kolegama koji inače nisu članovi Odbora za obranu, ali znaju biti glasni u raspravi. Vratili su se i predstavnici Ministarstva obrane na čelu s ministrom Anušićem, koji je ukratko prošao sve predložene misije i njihove eventualne promjene, i opet zapeo na NATO aktivnosti podrške Ukrajini. No ovoga puta Anušić se pripremio i usred rasprave on je izvadio pisano očitovanje načelnika GS OS RH generala Tihomira Kundida o „NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini“ (NSATU). U ovom kratkom dokumentu načelnik Kundid napominje kako je „posebno naglašeno da NATO nije niti će postati strana u oružanom sukobu kao posljedica ove aktivnosti“, te da se provodi „isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a“. Glavne zadaće ove aktivnosti su: (1) razvoj snaga, (2) koordinacija opremanja, (3) koordinacija obuke, te (4) logistika opremanja. Hrvatski časnici bi trebali raditi u samom Zapovjedništvu NSATU, i to na ustrojbenim mjestima stožernog časnika iz područja logistike (razina čina bojnika) i iz područja planiranja (također razina bojnika). Kao dodatna sigurnost da hrvatski časnici ne mogu biti upućeni na teritorij Ukrajine, napominje general Kundid, stavljeno je izričito ograničenje (tzv. caveat) koje priječi njihovo upućivanje izvan teritorija Saveza, te angažiranje na teritoriju Ukrajine. Iako je ovim očitovanjem načelnika GS-a donekle odagnana sumnja o upućivanju hrvatskih vojnika u samu Ukrajinu – što je  predsjednik Milanović danas izričito demantirao kao svoje izjave proteklih tjedana – ostalo je pitanje važnosti klasificirane informacije od 23. rujna koja bi, prema tvrdnjama predstavnika Ureda predsjednika – mogla bitno utjecati na odluku  saborskih zastupnika. Tu je i Orsat Miljenić, predstojnik Ureda, reterirao u odnosu na prošlotjednu sjednicu, zaboravljajući na prošlotjedne teze o pokušaju politizacije načelnika GS-a, te je sada predložio da se general Kundid pozove na zatvorenu sjednicu kako bi u takvom kontroliranom okolišu zastupnicima iznio povjerljive informacije. HDZ-ovi zastupnici izjasnili su se protiv ovog prijedloga, tvrdeći da zatvorena sjednica nije potrebna jer se ništa ne krije (5 zastupnika „ZA“ a 7 protiv, koliko je u Odboru zastupnika vladajućeg bloka). Nakon što se tako osiguralo da rasprava ostane općenita te nadalje opterećena spomnutim klasificiranim elementom, još se dugo nastavio politički vatromet. Dakle, velika većina od ukupno oko 5,5 sati sjednice prošlo je u relativno općenitom političkom prepucavanju između pozicije i opozicije, s obaveznim spominjanjem Zorana Milanovića, njegova davnog premijerskog mandata i aktualne predsjedničke kampanje.

Dok je trajala sjednica saborskog Odbora za obranu, Vlada je objavila da je načelnik GS OS RH o NSATU razgovarao s premijerom Plenkovićem

Nakon tako provedene rasprave, Vladini prijedlozi o sudjelovanju u međunarodnim misijama stavljeni su na glasanje, iako se zapravo ni o jednoj misiji nije raspravljalo osim o onoj „ukrajinskoj“. Sve su misije izglasane s omjerom 11 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“ (Josip Jurčević, koji je time protestirao protiv ovakvog ekspresnog prelaženja preko misija). Što se NSATU tiče, 7 zastupnika bilo je „ZA“, 1 „PROTIV“, dok su 2 (SDP-ovci Arsen Bauk i Ranko Ostojić) bili suzdržani. Sličnom je većinom na kraju odbijen i prijedlog predsjednika Odbora da se i Predsjenika RH i predsjenika Vlade RH pozove na zajedničko sazivanje sjednice Vijeća za obranu. Ujedno, zatvarajući sjednicu, predsjednik Bauk je najavio da će od predsjednika Sabora zatražiti očitovanje i oko toga tko koga može pozivati na sjednice Odbora, kako se ubuduće  ne bi ponovio „slučaj Kundid“.