Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid, te zapovjednik HKoV-a general-bojnik Blaž Beretin posjetili su danas Topničko-raketnu pukovniju u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru. Riječ je o redovitim radnim posjetima postrojbama Oružanih snaga, koje ministar Anušić od početka svojeg mandata obilazi s ciljem uočavanja i rješavanja problema s kojima se susreću pripadnici OS RH. “Želim se iz prve ruke uvjeriti kako Oružane snage RH funkcioniraju, osobno razgovarati s pripadnicima Hrvatske vojske i saznati u kakvim uvjetima rade i što je potrebno poboljšati u cilju osiguranja boljih uvjeta rada te infrastrukture koju koriste”, rekao je Anušić, te je potom odgovarao na novinarska pitanja.
Ministra su novinari pitali o uvođenju obaveznog vojnog roka za koji je ranije najavio da počinje od 1. siječnja iduće godine na što je on rekao da je godišnji plan oko 17 do 18 tisuća ročnika, dodavši kako je ipak pitanje hoće li se svi javiti i hoće li ih godišnje toliko prolaziti obuku. Ocijenio je da ne može govoriti o tome koliko će to godišnje državu stajati. Brojka koja se spominje je oko 25 milijuna eura godišnje, a ovisit će i o broju ročnika.
“Konkretno, potencijal je između 17 i 18 tisuća mladića godišnje koji napune 18 godina i koji su naši budući kandidati za služenje u temeljnoj vojnoj izobrazbi. Naravno da ostaje kategorija priziva savjesti i da će se u toj kategoriji svakako naći određeni broj mladića. Služenje civilnog vojnog roka radit će se s MUP-om i jedinicama lokalne samouprave, pod onakvim okvirima kako je to bilo i prije 2008. godine, kada je vojni rok kao takav zamrznut, a nije ukinut”,
poručio je Anušić. Naglasio je da bi troškovi trebali biti ispod 5 milijuna eura po naraštaju te da je taj novac predviđen u proračunu pa neće biti veliko proračunsko opterećenje. Još se ne zna koliko će se mladih ljudi odlučiti za služenje vojnog roka, a koliko za civilno služenje, te da će se tek nakon toga znati točan iznos. U pripremi su 3 lokacije za služenje civilnog vojnog roka te su ili već spremne ili u visokoj fazi pripremljenosti, ali provedba ovisi o političkoj odluci koju će donijeti Hrvatski sabor nakon razgovora s premijerom i Predsjednikom Republike. A “Ako političke odluke nema – nećemo krenuti u to“, dodao je ministar obrane. Anušić tvrdi da predsjednik Zoran Milanović ima sve informacije i sa svime je upoznat: “Sve ću mu objasniti što mu nije jasno“. Ako treba, i na Vijeću za obranu, čije odražavanje Milanović traži već više od godinu dana. Pitanje koje trebate postaviti jest dal’ se on slaže s tim, smatra Anušić.
Zoran Milanović je 30. kolovoza aa svečanoj prisezi 43. naraštaja ročnika u Požegi opširno komentirao ideju o uvođenju vojnog roka.
“Nismo razgovarali o uvođenju obveznog vojnog roka. Sve to saznajem iz medija što pokazuje jednu neozbiljnost i sklonost eksperimentiranju potpuno izvan ustavnih okvira. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik sam bio i bit ću još 5 godina i bez vrhovnog zapovjednika se u ovakve stvari ne smije ići. To je još jedan od pokazatelja kako Plenković vidi hrvatski Ustav i kako ga provodi i tumači. Pozivam Plenkovića da se o tome razgovara. Ja nisam protiv vojnog roka, ali treba donijeti odgovarajuće akte i zapovjedi da se to provede. Mislite donositi zapovjedi bez mene? Kako ste to zamislili? Na silu? Preglasavanjem u Saboru? Tako da se šalju poruke preko medija? Koliko ljudi planiramo mobilizirati? Mobilizacijski planovi i aktivnosti su posao Ministarstva obrane, ali opće stanje vojske je moj posao, za koji ja odgovaram prema Ustavu, ne Plenković, a još manje Anušić”,
rekao je Milnović, dodavši kako će se o tome nužno razgovarati na Vijeću za obranu:
“Ja mu predsjedam po Ustavu i zakonu te ćemo o tome razgovarati, a sazivamo ga Plenković i ja kao vrhovni zapovjednik. To je potpuno jasno. Ja nemam nikakav negativan odnos prema ideji, ali treba razmotriti kroz nekoliko prizmi. Što dobivamo, a što gubimo? Koliko ljudi angažiramo na tom poslu? Koliko nam u ovom trenutnu već kronično nedostaje dočasnika – pokoja tisuća da bismo uopće popunili predviđeni ustroj koji postoji prema planovima. Koliko smo daleko odmakli u formiranju pješačke brigade prema NATO standardima što smo dužni formirati – nismo i daleko smo od toga. To košta puno novaca, a nedostaje nam ljudi koji će sada biti prebačeni na osmotjednu obuku, što je odlučeno iz Kabineta, a ne iz Glavnog stožera”.
Predsjednik Milanović zapitao se i koliko će ljudi biti motivirano za vojni rok.
“Imali smo vojni rok koji smo ukinuli jer se zbog priziva savjesti nitko nije prijavljivao. Hoćemo li mi skupiti 4 000 vojnika godišnje, što je opet nečiji plan, a ne znam čiji? Stoga je valjano pitanje da li imamo mi te ljude? Ili to netko radi da bi se dopao nekom politički? Dakle, prvo Vijeće za obranu, a tek potom se mogu donositi naredbe i druge stvari. Nemojte se igrati s time, a stalno Plenković to radi, mimo Ustava pokušava na silu gurati neke stvari i onda drugima govori da krše Ustav. Ja Ustav branim pet godina i branit ću ga i dalje”, poručio je Predsjednik dodavši kako nema žurbe s uvođenjem vojnog roka, osim “političke agende”: “Jedini motiv je što Primorac ide na izbore. A on o tome nema stav, kao što nema ni o čemu.”
Inače, kako je pisao i portal Obris.org, prošli tjedan u susjednoj Srbiji potpisana je odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka od 75 dana za mladiće između 18 i 29 godina. Odluku je potpisao predsjednik države Aleksandar Vučić. Vlada Srbije ju je usvojila i naložila Ministarstvu obrane da pokrene proceduru pred Skupštinom.
*Photo: MORH/F.Klen, Ured predsjednika RH/Dario Andrišek
