U Makedoniji već tjednima traju međuetnički sukobi između Makedonaca i Albanaca, čija se kulminacija dogodila ovog vikenda. Od Nove godine pa do petka, 09. ožujka, registrirano je 25 incidenata, najviše u Skopju, 40 osoba je napadnuto, od toga ih je 38 povrijeđeno, od 25 incidenata čak 10 ih se dogodilo u autobusima gradskog prijevoza u Skopju, a 9 u blizini škola. Okosnicu sukoba čine mladi, dijelom srednjoškolci, u većini slučajeva pripadnici makedonskog, odnosno albanskog naroda. U nedjelju, 11. ožujka, MUP je podnio prijave protiv 28 osoba, za koje se sumnja da su izazivali ulične nerede. Prijave su podnesene protiv maloljetnih i punoljetnh osoba, makedonske i albanske nacionalnosti, potvrdila je ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankuloska.
Iskra je zapaljena još u siječnju, spaljivanjem makedonske zastave i postavljanjem zastava Islamske zajednice pred općinom u Strugi. Grupa Albanaca na taj je način iskazala neslaganje s uvredljivim navijanjem na utakmicama makedonske rukometne reprezentacije na Europskom prvenstvu u Srbiji, kao i na, prema njima, antimuslimanske maske i scene na karnevalu u struškom selu Vevčani. Na tom regionalno poznatom karnevalu ljutnju Albanaca izazvala je pojava žene maskirane u burku, koja gura nekakvu metalnu skalameriju s natpisom „Jihad, nuclear washing machine“. Potom su se u selima oko Struge počeli događati incidenti: izbio je požar u pravoslavnoj crkvi Sv. Nikole i uništen je privatni dom zdravlja u Labuništima, uništen je križ na pravoslavnoj crkvi Sv. Bogorodica u Borovcu, kamenovan je autobus s karnevalskom povorkom u selu Velešta. Islamska zajednica pozvala je na smirivanje strasti, ali je i prozvala makedonsku vladu zbog financiranja Vevčanskog karnevala i propagiranja islamofobije.
Dodatno je odmoglo ubojstvo dvojice građana Gostivara u svađi oko parkinga. Iako je ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankulovska tvrdila da motivi ubojstva nisu povezani s međuetničkim odnosima, nikome nije promaknula činjenica da su ubijeni bili Albanci, a ubojica – policajac Makedonac, koji u trenutku ubojstva nije bio na dužnosti.
Sukobi su se prelili na nogometne stadione, kao i na autobuse gradskog prijevoza u Skopju. Samo u noći sa 07. na 08. ožujka dogodila su se tri incidenta na prigradskim linijama – u autobuse su upadale grupe mladih, maltretirale su i tukle putnike, razbijale prozore i davile vozače. Ako je autobus vozio prema kvartu s većinskim albanskim stanovništvom, nasilnici su bili Makedonci, i obrnuto. Napadi u javnom prijevozu toliko su se raširili da je ministrica Jankulovska naredila pripadnicima MUP-a da se na posao i s posla obavezno koriste gradskim prijevozom, ne bi li njihova pojava unijela barem kakvu-takvu sigurnost ostalim putnicima. Pojačane su policijske ophodnje autobusnih stanica, kao i na drugim punktovima u Skopju, Tetovu, Gostivaru, i drugim većim gradovima. U noći s petka na subotu u Skopju je zapaljen drveni viseći most na Vardaru, koji povezuje skopsko naselje „Đorče Petrov“ i selo Laka, većinski nastanjeno Albancima. Most se nalazi u blizini nogometnog stadiona, a zapaljen je sa skopske strane. U Tetovu, gradu s većinskim albanskim stanovništvom, zabilježeni su napadi na građane makedonske narodnosti, a u jednoj od intervencija ranjen je policajac. Za dvojicu napadača na predstavnika snaga reda i sigurnosti utvrđeno je da pripadaju navijačkoj grupi „Balisti“ tamošnjeg nogometnog kluba Škendija. Dvojac je završio u 48-satnom pritvoru, a „Balisti“ su preko Facebooka zaprijetili policiji: „Cijelo Tetovo daje podršku našim članovima. Ne želite znati što možemo napraviti, zato ih puštajte!“ Zbog tih i takvih incidenata, Nogometna federacija Makedonije zabranila je organizirana putovanja na gostujuće utakmice, kako bi se spriječili eventualni incidenti na tribinama, ali i van nogometnih stadiona. Jesu li te mjere imalo pomogle, znat će se već u srijedu, kada se u Tetovu igra utakmica Škendija-Vardar, što je dobra prilika za sraz dvije najveće navijačke grupe u Makedoniji, skopskih „Komita“ i tetovskih „Balista“.
Sukobe su dodatno začinili i političari. Dok su čelnici albanske Demokratske unije za integraciju, stranke-članice vladajuće koalicije, pričali o tome da još puno treba raditi na njegovanju međuetničkih i međuvjerskih odnosa u Makedoniji, političari iz opozicijske Demokratske partije Albanaca tvrdili su da iza incidenta stoje političke strukture vlasti. „Na žalost, uvijek kada je u Makedoniji bilo problema iz političkog ili ekonomskog aspekta, netko je podsticao međuetničke probleme. Sada vlasti ovim tenzijama, koje su veoma opasne, stvaraju sebi alibi da bi pokrili neuspjeh koji će doživjeti na Summitu NATO-a u Chicagu“, izjavio je Ziadin Sela, član Glavnog odbora DPA. U sličnom su tonu predstavnici DPA nastavili i na izvanredno sazvanoj sjednici parlamentarnog Komiteta za odnose među zajednicama. „Pitate tko je scenarist, tko je odgovoran?! Glavni konstruktor, scenarist je tu ispred vas, to je vlada VMRO-DPMNE i DUI. Vlast ima odgovornost i odgovornost ne treba tražiti van nje“, rekao je na sjednici Orhan Ibrahimi iz DPA, stranke koja se očito teško miri s činjenicom da već nekoliko godina nije dio vladajuće koalicije. Prozvanim se našao premijer Nikola Gruevski, koji je u veljači zatražio da se na svibanjskom NATO summitu u Chicagu ponovno raspravlja o prijemu Makedonije u taj savez: „Do sada još nisam čuo tako idiotsku tezu da je vlada angažirala ljude albanske i makedonske pripadnosti da se tuku kako bi Makedonija bila primljena u NATO!“ Gruevski je upozorio političke stranke da prestanu svojim istupima raspirivati strasti: „Ne koristite govor mržnje, ili govor koji na direktan ili indirektan način ohrabruje izvjesne grupe da na ovakav način prazne svoju negativnu energiju. To im nikako neće pomoći da dođu na vlast, to će samo doprinijeti da se o njima kao političkim grupama stvori loša slika.“ Upozorenjima se priključio i Savjet za radiodifuziju, pozvavši medije da ne podižu tenzije nabrajanjem isključivo „svojih“ žrtava.
Sukobi u Makedoniji odražavaju se i u susjedstvu – u noći s 11. na 12. ožujka razbijeni su prozori na makedonskom veleposlanstvu u Prištini, a za utorak, 13. ožujka, albanska stranka Unikomb, koja zagovara ujedinjenje svih Albanaca, organizira prosvjed ispred veleposlanstva Makedonije u Tirani. Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov spreman je u svakom trenutku sazvati Savjet za nacionalnu sigurnost, ali za sada je procjena da će se sa sazivanjem sjednice još malo pričekati. U četvrtak, 15. ožujka, u Skopje dolazi europski povjerenik za proširenje, Stefan Fűle, ne bi li se osobno uvjerio u sigurnosnu situaciju u Makedoniji. Od Fűlea se očekuje da će se izjasniti za očuvanje i primjenu Ohridskog sporazuma iz 2001. godine, kao okosnice demokracije i vladavine zakone u Makedoniji. No upravo se posljednjih godina određene grupe i političke stranke zalažu za izmjenu Ohridskog sporazuma – one makedonske provinijencije tvrde da su Albanci Ohridskim sporazumom dobili previše i neravnomjerno svojoj etničkoj zastupljenosti, dok albanske grupacije smatraju da se Ohridski sporazum provodi loše ili nikako, uz diskriminaciju u zapošljavanju makedonskih Albanaca, bez ravnopravne upotrebe albanskog jezika u državnim službama, a da naročito ne pridonosi izgradnji povjerenja između Makedonaca i Albanaca.