Slovenske oružane snage sljedeće godine čeka velika reorganizacija, koja uključuje smanjenje broja vojnika, njihovo usklađivanje sa sve tanjim proračunom za obrambeni sektor, premještaj određenih jedinica unutar Slovenije, ali i jačanje sudjelovanja u NATO-savezu. Taj plan nedavno je obznanio slovenski ministar obrane Aleš Hojs, i to kao uvod u Vladinu odluku o smanjenju broja zaposlenih u Ministarstvu obrane i Slovenskoj vojsci, čime bi se trebalo postići i smanjenje financijskih sredstava za plaće.
Aleš Hojs: koliko vojnika manje?
I u civilnom i u vojnom sektoru broj ljudi smanjit će se za 5 posto, pa će zaposlenih u Ministarstvu obrane Slovenije umjesto 1233 biti 1155, a u Slovenskoj vojsci 7109 umjesto 7485. Sindikat Ministarstva obrane (SMO) uvjeren je da će se smanjivanje broja ljudi najlakše postići neproduženjem ugovora na određeno vrijeme. Većina slovenskih vojnika zaposlena je upravo na takav način, s trajanjem ugovora od 10 godina, dok se na neodređeno vrijeme zapošljavalo samo do sada već daleke 1995. godine.
Na određeno vrijeme zapošljavani su najvećim dijelom „obični“ vojnici, i vrlo malo časnika. No s druge strane, navodno će veliki broj časnika u naredne dvije godine imati uvjete za umirovljenje, pa bi oni trebali biti među prvima na listi za otpis. Upravo se na tzv. prirodni odljev pouzdaje i Glavni stožer Slovenske vojske, koji kao dodatni adut iz rukava vadi podsjećanje na odluku o općem dugoročnom programu razvoja i opremanja Slovenske vojske do 2025. godine. Prema tom dokumentu, slovenske oružane snage bi još narednih 13 godina morale brojati 7 600 vojnika (što ne broje čak ni danas). Utješno bi trebale zvučati Hojsova obećanja da smanjivanja broja zaposlenih neće biti u onim dijelovima koji predstavljaju „borbenu moć Slovenske vojske“, ali će zato ispaštati rezerva kojoj, najavio je ministar, neće biti produženi ugovori. O konkretnom broju „otpisanih rezervista“ nije želio govoriti. U ugovornoj pričuvi OS Republike Slovenije trenutno je oko 1 500 ljudi, uglavnom stručnjaka za područja na kojima je profesionalna vojska prilično slaba, koji za to dobivaju između 2 500 i 2 700 eura godišnje.
Štednja da, ali ne na račun NATO-obveza!
Što se štednje tiče, ona ne smije utjecati na slovenske obaveze prema NATO-savezu. Ovih dana otkriva se kako je Aleš Hojs dobio prilično po nosu na nedavnom neformalnom sastanku ministara obrane Saveza. Na tom je sastanku Hojs najavio da zbog otkazivanja ugovora s Patrijom o nabavi oklopnih vozila Slovenija neće uspjeti ispuniti srednjoročni cilj u skladu s obvezama prema NATO-u. Kao što smo već pisali, raskidanjem ugovora Slovenija nije u mogućnosti uspostaviti mehaniziranu bojnu za potrebe NATO-a. Zbog toga će, sada je to sasvim jasno, Slovenija opet morati pokrenuti proces nabave BOV-ova, a Hojs se nada da će u pregovorima s predstavnicima Saveza uspjeti pomaknuti rok za opremanje s 2020. godine na 2025.
Pomalo licemjerna politika NATO-a: vama štednja, nama oprema
Slovenija je upozorena i da se po investicijama u obranu nalazi na posljednjem mjestu među članicama NATO-a. „Istina je da u sljedećoj godini, kao i 2014., nije predviđena praktično ni jedna nabava“, priznao je Hojs, dodajući kako upravo pregovara s NATO-om da Savez dozvoli Sloveniji određeno odgađanje takve vrste obaveza. Istodobno, za domaću (a vjerojatno i NATO-publiku), Hojs najavljuje da će se, kao obrambeni ministar, zauzimati da se proračun obrane održi na nekoj „odgovarajućoj razini“: „Borit ću se za povećanje obrambenog proračuna, ali to neće biti moguće sve dok ne dođe do gospodarskog rasta!“
Obrambeni proračun Slovenije smanjuje se još od 2009. godine. Prema Hojsovoj računici, udio BDP-a (kojeg država namjenjuje obrani) je sa 1,56% 2008. godine pao na 1,16% u 2009. Upravo ovih dana u susjednoj nam državi traje rasprava o prijedlogu proračuna za 2013. godinu, no sudeći prema prvim naznakama – obrani se i dalje crno piše.
