Hrvatska je Vlada iznimno danas održala redovitu tjednu sjednicu, budući da od sutra pa do kraja tjedna premijer Andrej Plenković boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, a posjet SAD-u iskoristit će i za susrete s hrvatskim iseljenicima, ali i da održi predavanje na sveučilištu Harvard. Tako se na 150. sjednici održanoj ranoj poslijepodne, među ostalim, našlo i nekoliko točaka dnevnog reda koje se tiču sudjelovanja OS RH u međunarodnim misijama te operacijama tijekom 2023. i 2024. godine. Ukupno 4 prijedloga objedinjeno je obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je u uvodnom dijelu najprije rekao par općih konstatacija:
„Republika Hrvatska kao odgovorna članica međunarodne zajednice pridaje važnost sudjelovanju u operacijama i misijama u inozemstvu kao aktivnom doprinosu izgradnje međunarodnog mira i sigurnosti. To je važan instrument vanjske i sigurnosne politike koji osigurava ispunjenje nacionalnih i vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske. Sudjelovanje u operacijama i aktivnostima u inozemstvu jedna je od 3 temeljne misije Oružanih snaga RH. Hrvatska vojska sudjelovanjem u operacijama i aktivnostima dodatno razvija sposobnosti i podiže razinu interoperabilnosti s oružanim snagama drugih država“.
Potom je ministar Banožić vrlo kratko objavio prijedloge za misije i operacije UN-a, NATO-a i Europske unije:
„Što se tiče operacije potpore miru KFOR na Kosovu, Republika Hrvatska u toj operaciji sudjeluje od 2009. godine. Do sada je u njoj sudjelovalo 1.358 pripadnika Hrvatske vojske. U 2023. i 2024. godini u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu predlaže se sudjelovanje do 160 pripadnika Hrvatske vojske i do 2 helikoptera HRZ-a, uz mogućnost rotacije.
Po pitanju aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavit sudjelovanje u ovoj aktivnosti s do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije. Radi se o sudjelovanju protuminskih ronitelja HRM koji se ukrcavaju na bordove talijanske Ratne mornarice i obavljaju zadaću u području Sredozemlja i Crnog mora.
Operacija potpore miru Europske unije EU NAVFOR Somalia-ATALANTA u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavak sudjelovanja s do 25 pripadnika Hrvatske vojske uz mogućnost rotacije. Riječ je o operaciji potpore miru kojom Europska unija u području Somalije i Roga Afrike provodi zadaće borbe protiv piratstva i zaštite humanitarnog brodovlja Svjetskog programa za hranu.
U 2023. i 2024. godini predlažemo i nastavak sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, i to u Libanonu do 3 pripadnika, u Zapadnoj Sahari do 5 pripadnika i u Indiji i Pakistanu do 9 pripadnika, uz mogućnost rotacije“.
Tu je primjetno novo jačanje hrvatskog kontingenta u KFOR-u: u studenom 2020. hrvatsko prisustvo na Kosovu pojačano je na čak do 150 pripadnika OS RH, da bi po novom prijedlogu kontingent sjedeće godine narastao za još 10 ljudi, pa bi maksimalni broj pripadnika hrvatskog kontingenta trebao biti 160 ljudi. Od veljače ove godine u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Albanije.
Peti hrvatski AVPD tim još nije otišao put Somalije (Photo: OSRH / I. Hržić)
S EU-operacijom ATALANTA trenutno ima određenih problema, zbog čega put Afrike nije otišao već pripreman hrvatski AVPD-tim. Naime, kako je objašnjeno u današnjim Vladinim dokumentima koji prate ovu točku dnevnog reda, „početkom 2022. godine provedene su pripreme za upućivanje petog AVPD tima, no u konačnici upućivanje nije provedeno jer u ožujku 2022. godine nije postignut dogovor o produljenju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja daje pravnu osnovu za provođenje mandata operacije u somalijskim teritorijalnim vodama. U tijeku su pregovori između nadležnih tijela Europske unije i novoizabranih somalijskih vlasti o uspostavi bilateralnog sporazuma između Europske unije i Somalije, kojim bi se omogućilo provođenje operacije i angažman AVPD timova u somalijskim teritorijalnim vodama“. Zato se vjerojatno i ne spominje izričito koje bi bile dužnosti najviše 25 hrvatskih vojnika koji bi se uputili u operaciju EU NAVFOR Somalia-ATALANTA, budući je hrvatska do sada u tu operaciju davala ponešto stožernog osoblja, dok je većinu kontingenta činio AVPD tim.
Načelnik GS OS RH u posjetu 8. HRVCON-u u Poljskoj – zadnjem sa SVLR Vulkan u svom sastavu (Photo: PAO team eFP BGP)
Ovo, međutim, nisu sve misije i operacije u kojima će narednih godinu ili dvije sudjelovati pripadnici hrvatskih Oružanih snaga. Naime, prošle godine Vlada je dala zeleno svjetlo za nekoliko misija tijekom 2022. i 2023., pa će tako sljedeće godine do 90 hrvatskih vojnika otići i u Poljsku u NATO aktivnost ojačane Prednje prisutnosti (eFP). Do sada je Hrvatska u toj aktivnosti sudjelovala s atraktivnim i u Poljskoj prilično popularnim višecijevnim bacačima SVLR „Vulkan“ M-92 kalibra 122 mm, a sljedeće godine bi po prvi puta do sada u Poljsku trebala otići bitnica samohodnh haubica PzH-2000. Nakon višegodišnje pauze, sljedeće godine hrvatski vojnici vraćaju se i u Litvu, također u NATO aktivnost eFP, i to s prilično brojnim kontingentom od najviše 200 pripadnika.
Sljedeće godine na rasporedu je i operacija potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju, kamo će se uputiti do 35 pripadnika OS RH i brod HRM-a, kao i EU-operacija „EU NAVFOR MED IRINI“ s maksimalno 3 pripadnika OS RH. Nastavit će se i sudjelovanje u operaciji koalicijskih snaga „Inherent Resolve“ u Kuvajtu i Iraku, sa simboličkom prisutnošću do najviše 3 pripadnika OS RH, te „NATO Mission Iraq“ s najviše 10 hrvatskih vojnika.
Za danas predložene misije i operacije odobrenje treba – kao i do sada – dati Hrvatski sabor, što zasigurno neće biti problem, iako mu je MORH uskratio mogućnost da po završetku svake ove misije i operacije dobije i odvojeno izviješće o konkretnim rezultatima svakog pojedinog međunarodnog sudjelovanja hrvatskih vojnika.
