Buran i nadasve skandalozan petak završio je gotovo istovremeno objavom izjave načelnika GS OS RH admirala Roberta Hranja i intervjuom ministra obrane Marija Banožića u središnjem dnevniku RTL-a. Admiral Hranj se odlučio javnosti obratiti putem Ureda predsjednika RH, izjavom o događanjima na nešto ranije održanoj prisezi ročnika u Požegi. Izjavu koju je načelnik Hranj uputio kako Uredu PRH, tako i Kabinetu ministra obrane, nije objavilo niti Ministarstvo obrane, a niti web-stranica Oružanih snaga, a portal Obris.org prenosi je u cijelosti.
“Prilikom svečanosti prisege postupao sam po zapovijedima koje su u skladu sa zakonskim propisima i naredbom Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OS RH, a čiji sastavni dio je bio i program svečanosti. Ministra obrane upoznao sam s navedenim programom. Netočna je tvrdnja da sam njemu ili bilo kome drugome zabranio obraćanje. Nikada nisam odbio provesti bilo koju odluku ministra obrane niti sam bilo kojim postupkom prekršio zakon. Moja današnja zapovijed za provedbu svečane prisege temelji se na naredbi Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OS RH.
Netočno je da sam ponudio ili podnio ostavku na svoju dužnost. Ministar obrane je prije svečanosti vojne prisege od mene zatražio da podnesem ostavku. Vojnici nemaju pravo na ostavku. Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH ne poznaju institut ostavke, a to nije niti u skladu s kodeksom ponašanja vojnika. Nadležnosti i postupak imenovanja i razrješenja načelnika Glavnog stožera OS RH propisani su Zakonom o obrani”,
piše u izjavi načelnika GS OS RH admiral Roberta Hranja.
Gotovo istodobno s objavom ovog priopćenja, na RTL-u je ministar obrane Mario Banožić iz rodnih Vinkovaca objašnjavao svoj stav. Banožić je tom prilikom ponovio zašto traži ostavku načelnika Glavnog stožera:
“Jednostavno zato što se ne poštuje Zakon o obrani, a osim zakona tu su i Uredba i isto tako odluka ministra koja je rezultat samoga funkcioniranja Zakona. I ovo nije bilo prvi puta, ovo se dogodilo više od stotinu puta u ovih godinu dana, ali danas je to bila kap koja je prelila čašu…”.
Potom je na pitanje novinara što mu je rekao admiral Hranj Banožić odgovorio:
“Rekao je… Prvi dan kad je došao da, eto, ima problem, jer mi prvi sinopsis koji smo imali vezano za samo polaganje prisege gdje je bilo sva 3 govornika, kao što je bila praksa sve ovo vrijeme. Da bi nakon nekoliko sati rekao da ima problem, da Predsjednik Republike Hrvatske traži da bude samo on govornik, odnosno na lijep način da se ja ne smijem obratiti vojsci. Ja sam rekao da odluku ima ministar na koji se način organizira prisega, odnosno u konačnici je Ministarstvo obrane to koje organizira prisegu. (…) Nakon što sam razgovarao s njim nekoliko puta i u dan prije i taj dan, tražio sam zapovijed da vidim kako zapovijed izgleda. Do ujutro je nisam mogao dobiti, nakon ponovnog mog traženja dobio sam zapovijed u kojoj jasno piše da se poštuje odluka ministra, a ako se protokoli ne dogovore da se poštuje protokol Ureda predsjednika. S tim se nisam mogao složiti, došao sam gore u vojarnu, lijepo sam mu rekao da izvoli poštovat zakon, a ako ne može poštovat zakon da ne može obnašati dužnost načelnika. On je časnik, postoje zakoni… Zakon o obrani koji je jasan, njegova je dužnost to poštivati”.
Referirajući se na Hranjevu tvrdnju iz priopćenja da ostavku nije dao, niti je namjerava dati, Banožić tvrdi drugačije:
“Načelnik Glavnog stožera je to učinio pred dvojicom kolega, svojih generala, u toj istoj prostoriji… Isto tako pri postroju, odnosno predavanju prijavka Predsjedniku Republike Hrvatske, tako da najbolje da to potvrde njegovi kolege generali. Isto tako što se tiče ostavke, stvar je jasna – ako ne radiš po zakonu nemoj obnašati dužnost. I to je jasna moja poruka, i ja sam zatražio izvanredni nadzor nad Kabinetom Glavnoga stožera i svim tim zapovijedima koje su donešene i danas i neki dan vezano za zapovjednika Burčula Počasno-zaštitne bojne, koje tvrdim da ne bi došlo do te situacije umirovljenja da se nije isto događalo što i danas”.
Na pitanje očekuje li zaista da admiral Hranj da ostavku, Banožić je ponovio:
“Onako časno, ako se pokaže, ako to nije osjetio s današnjim primjerom, kao što je to rekao danas u Požegi da će podnijeti ostavku, ja očekujem da se to dogodi nakon inspekcijskog nadzora koji će jasno pokazati što se dogodilo i na primjeru zapovjednika Burčula kada je donio rješenje da je neraspoređen… pa je dva dana kasnije promijenio. Isti slučaj smo imali danas u Požegi, donio je protokol, a onda je iza toga promijenio. (…) Ja neću dopustiti da se to dogodi na trećoj situaciji”.
Sukob je preko posrednika nastavljen i tijekom vikenda. Najprije putem Jutarnjeg lista, gdje je citirana izjava ministra Banožića o trenutku kada je od Hranja zatražio ostavku.
“Rekao sam mu: sad je dosta.Odobravali ste za predsjednikova putovanja razna materijalna sredstva, od helikoptera do brodovax, bez mojeg odobrenja i znanja. Čak ste bez mojeg znanja i odobrenja namjeravali poslati vojsku preko granice u BiH, pa smo skandal izbjegli u posljednji trenutak. Tražim od Vas da podnesete ostavku ako se ne možete oduprijeti pritiscima predsjednika…”.
Izjava o “slanju vojske u BiH” najprije je dobro odjeknula upravo u susjednoj državi, a potom i u hrvatskom medijskom prostoru. No predsjednikov posebni savjetnik za branitelje, Marijan Mareković, ujedno i bivši inspektor obrane, sve je demantirao u razgovoru za Dnevnik Nove TV u nedjelju, 31. listopada. Mareković je najprije rekao kako NIKAD do sada Inspektorat obrane nije ulazio u cabinet načelnika GS:
“Niti jedan glavni inspektor niti inspektorat prije mene, niti u moje vrijeme, nismo vršili nadzor načelnika Glavnog stožera ili njegovog užeg kabineta. Zato što to nije uobičajeno, da se nadzire Glavni stožer. Može se to napraviti, u segmentu koji je propisan zakonom. To su pravni propisi, stanje materijalnih sredstava, stanje infrastrukture i tako dalje”.
Bez obzira na ovu izvanrednu situaciju, Mareković ne očekuje nikakve nalaze inspekcije koji bi bili kobni za admiral Hranja: “Poznavajući admirala Hranja, on je takav vojnik da to njemu uopće nije slično, sve po P.S.-u”. Bivši inspektor obrane smatra da je Inspektorat trebao reagirati već kod ministrovog umirovljenja brigadira Burčula, a kao još jedan negativan primjer postupanja ministra spomenuo je degradaciju brigadnog generala Perice Turalije, koji je nakon smjene s mjesta zapovjednika Zapovjedništva specijalnih snaga još uvijek neraspoređen, ali ministar predlaže njegovo postavljenje na brigadirsko mjesto do 31. listopada 2023.. Potom se Mareković osvrnuo i na slučaj “slanja vojske u BiH”.
“To nije točno i mislim da bi ministar trebao reći hrvatskoj javnosti reći koju je to postrojbu Hrvatske vojske predsjednik želio uputiti u BiH”,
rekao je Mareković, a na odgovor nije dugo čekao.
Već narednog dana, 1. studenog, Ministarstvo obrane poslalo je priopćenje u kojem objašnjava događaj iz ožujka ove godine.
“Ured predsjednika Republike Hrvatske 17. ožujka 2021. izvijestio je načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga admirala Roberta Hranja kako će Marijan Mareković, posebni savjetnik biti izaslanik Predsjednika Republike na obilježavanju 27. obljetnice razmjene bugojanskih logoraša u Bugojnu u Bosni i Hercegovini.
Također, Ured predsjednika Republike Hrvatske izvijestio je da će u skladu s Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske na tom obilježavanju nazočiti pripadnici Počasno-zaštitne bojne.
Polaganje vijenaca u Bugojnu – Gordan Grlić Radman i Marijan Mareković (Photo: MVEP)
Sukladno Zakonu o obrani, članku 69. stavku 5., odluku u tim situacijama odnosno odluku o prelasku granice Republike Hrvatske radi protokolarno – ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane. Prema saznanjima Ministarstva obrane, pripadnici Počasno-zaštitne bojne bili su upućeni prema Bosni i Hercegovini i prije donošenja odluke ministra obrane. Međutim, shvaćeno je da neće moći prijeći granicu Republike Hrvatske bez odluke ministra obrane i bez naloga za službeno putovanje u inozemstvo za čije je izdavanje za međunarodnu aktivnost nadležno Ministarstvo obrane. Takvim postupanjem Ured predsjednika Republike Hrvatske nepotrebno je izložio Hrvatsku vojsku.
Shvativši da se ne može bez odluke ministra obrane provesti zahtjev iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, pisano se obratio ministru obrane 18. ožujka 2021. i zatražio da se odobri zahtjev predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske za angažiranjem pripadnika Počasno-zaštitne bojne u inozemstvu. U skladu sa svojom zakonskom ovlasti ministar obrane donio je 18. ožujka 2021. Odluku kojom je odobrio prelazak granice Republike Hrvatske pripadnicima Oružanih snaga iz sastava Počasno-zaštitne bojne kako bi s Marijanom Marekovićem sudjelovali na tom obilježavanju u Bosni i Hercegovini.
Ističemo kako za Ministarstvo obrane sudjelovanje Počasno-zaštitine bojne na navedenom obilježavanju nije bilo sporno, međutim Ured predsjednika trebao je poštovati Zakonom o obrani propisanu proceduru. Ministarstvo obrane donošenjem odluke spriječilo je međunarodni skandal”,
stoji u jučerašnjem priopćenju MORH-a, uz objašnjenje: “zahtjev iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske trebao biti upućen ministru obrane koji sukladno Zakonu o obrani donosi odluku i zadužuje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga da svojom zapovjedi provede odluku’. To je jedino moguće i zakonito postupanje”.
Kasno popodne, u kratkom ritmu oglasili su se načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, te Ured predsjednika RH. U neuobičajeno oštrom tonu načelnik Hranj se obratio izravno ministru obrane:
“Prije svega, smatram da je komuniciranje između državnih dužnosnika putem službenih web stranica Ministarstva obrane potpuno neprimjereno. Sporna pitanja, ma koliko teška i složena moraju se rješavati u međusobnoj direktnoj komunikaciji te, ako se ne mogu riješiti tako, trebaju se podići na višu razinu. Dodatno, apsolutno je neprihvatljivo da se na taj ili bilo koji drugi način iznose grube neistine s očiglednim ciljem difamacije drugoga.
Načelnik GS između čekića i nakovnja
Stoga upućujem snažan protest protiv priopćenja objavljenog na službenoj stranici MORH-a od 01.11.2021. (‘MORH o sudjelovanju Počasno-zaštitne bojne u Bosni i Hercegovini’) u kojem se na temelju više grubih neistina u potpunosti iskrivljuje situacija oko opisanog događaja. Priopćenje MORH-a, osim što iznosi brojne neistine, nepotrebno unosi dozu nepovjerenja i baca sjenu na dobre odnose između dviju država, posebno njihovih oružanih snaga.
Podsjećam da sam dana 17.03.2021. (u 16:13 sati) dobio pisani zahtjev iz Ureda Predsjednika RH u kojem se najavljuje odlazak izaslanika PRH 19.03.2021. na ceremoniju polaganja vijenca u Bugojno, BiH. Promptno, u 18:48 sati, dopisom Kabineta NGS (datum 17.03.2021., KLASA: 803-05/21-01/10, URBROJ: 512-06/0103-21-15) upoznao sam Vaš kabinet sa zahtjevom PRH (zahtjev Ureda PRH bio je u privitku mog dopisa) te zamolio da Vi donesete odluku kojom bi odobrili izlazak vojnika preko granice, kao što se i traži u Zakonu o obrani. Nakon što od Vas, a ni od Vašeg Kabineta, nisam dobio odgovor, 18.03.2021. u 12:55 sati poslao sam Vam poruku kojom sam Vas izvijestio o mom dopisu, tražeći Vašu odluku i navodeći da je naš vojni izaslanik već najavio aktivnost bosansko-hercegovačkoj strani te da je planirano da na ceremoniji, pored izaslanika PRH, sudjeluju još i ministar vanjskih poslova RH i veleposlanik RH u BiH.
Kada ste mi odgovorili da želite da Ured PRH treba poslati dopis Vama jer bez toga nećete reagirati, ponovo sam Vam se obratio (13:15) i rekao da sam kontaktirao Ured PRH koji je poručio da neće slati nove dopise. Odgovorili ste da nemate osnove za odluku te da onda postupim kako mislim da treba. Izvijestio sam Vas (13:32) da NGS ne smije uputiti vojnike izvan zemlje bez odgovarajućeg političkog odobrenja, u konkretnom slučaju odluke ministra obrane, jer se radilo o protokolarno-ceremonijalnoj aktivnosti (čl 69. Zakona o obrani). Napominjem da članak 69. Zakona o obrani, osim što određuje tko donosi odluku za konkretni i slične slučajeve, ne propisuje proceduru donošenja odluke. Naša je prepiska završila Vašom porukom da to nije zakonski ispravno te da provedem onda nalog ako sam ga dobio.
U pokušaju dobivanja Vaše odluke obratio sam Vam se i osobno dopisom (18.03.2021. KLASA: 803-05/21-01/10, URBROJ: 512-06-21-17). Vaša odluka ipak stiže 18.03.2021. u 15:14 sati, a na temelju toga ja izdajem pisanu zapovijed KLASA: 023-03/21-08/01 URBROJ: 512-06-21-207, 18.03.2021. (u kojoj se pozivam na Vašu odluku) da 3 vojnika i 2 vozača PZB-a mogu otići na ceremoniju polaganja vijenca u Bugojno. Napominjem da se, paralelno tome, preko nadležnih službi MORH-a i MVP-a zatražilo diplomatsko odobrenje za ulazak naših vojnika u BiH“.
Desetak minuta kasnije, uslijedilo je i priopćenje Ureda predsjednika RH.
“Ured Predsjednika Republike prinuđen je reagirati i danas, na blagdan Svih svetih, na laži ministra obrane Marija Banožića kojemu očito baš ništa nije sveto, pa onda ni istina.
Ministar obrane Mario Banožić svojim lažljivim izjavama, a sada i priopćenjem poslanim iz Ministarstva obrane RH, bez presedana narušava međunarodni ugled Republike Hrvatske i Hrvatske vojske, narušava odnose s Bosnom i Hercegovinom te, poput svog nalogodavca Andreja Plenkovića, uznemirava javnost izmišljotinama.
Tvrdnja koju plasira preko MORH-a, kako je spriječio međunarodni skandal, netočna je i uvredljiva za Hrvatsku vojsku koja – za razliku od ministra – uvijek je postupala i postupa po zakonu i po zakonitim zapovijedima i odlukama. Pripadnici Počasno zaštitne bojne upućeni su u ožujku 2021. na ispraćaj posmrtnih ostataka četvorice pripadnika HVO-a u Bugojno sukladno zakonu: na temelju zahtjeva Ureda Predsjednika Republike, prema zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH i uz pisanu odluku ministra obrane. Jedini koji je, neshvatljivo i nepromišljeno, pokušao opstruirati zakonito slanje pripadnika PZB-a u Bugojno bio je upravo ministar obrane koji odluku o slanju pripadnika PZB-a nije želio potpisati do zadnjeg časa. Iako je od načelnika Glavnog stožera OSRH zakonito, propisno i na vrijeme dobio zahtjev. Umjesto da opet laže, neka ministar Banožić objasni zašto mu je smetalo da pripadnici PZB-a sudjeluju na posljednjem ispraćaju poginulih pripadnika HVO-a u Bugojnu na kojemu je u ime Predsjednika Republike Hrvatske bio posebni savjetnik za veterane umirovljeni general Marijan Mareković, a u ime Vlade RH ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman čiji dolazak u Bugojno ministar Banožić u svom priopćenju smišljeno prešućuje, dakle pokvareno prikriva.
Pokušavajući sakriti svoju nesposobnost i nepoznavanje zakona, ministar obrane zloupotrebljava MORH i njegove stručne službe za svoje političke obračune ne samo s Predsjednikom Republike nego sada i s načelnikom Glavnog stožera OSRH.
Opasno je i neodgovorno preko službenih stranica MORH-a optuživati Predsjednika Republike i načelnika Glavnog stožera OSRH za kršenje zakona, MORH ne može biti privatna ministrova služba za fabriciranje njegovih političkih prljavština“,
zaključuje glasnogovornik Predsjednika Nikola Jelić.
Do 09. studenog, kada bi se trebalo održati Vijeće za obranu, treba očekivati još bombardiranja priopćenjima i izjavama. Nakon burnog produženog vikenda, jutros su se u Lušcu nakratko sreli predsjednik Milanović i ministar Banožić. Milanović mu je pružio ruku, koju je Banožić nakon kraćeg oklijevanja ipak prihvatio, no nakon polaganja vijenaca za poginule u obrani Lušca ministar nije bio raspoložen za izjave. Za razliku od Banožića, predsjednik Milanović je stao pred novinare te objasnio da mu je daljnja suradnja s ovim ministrom obrane nemoguća, i pozvao premijera Plenkovića da to nekako riješi budući da je ministar obrane “spent force – on više ne postoji“. Što se tiče zahtjeva za ostavkom admirala Hranja, Milanović je poručio da ga NIKAD neće razriješiti. Za to su vrijeme sve glasnija šaputanja iz kuloara kako premijer Plenković nije dobro primio Banožićev zahtjev za Hranjevom ostavkom, što bi se u konačnici moglo slomiti upravo na ministru obrane.
