Rebalans i proračun za 2022. godinu – to je tema današnjeg sastanka koalicijskih partnera, uoči sjednice Vlade u četvrtak, na kojoj će glavna točka biti rebalans ovogodišnjeg proračuna. O naznakama rebalansa jutros je uoči početka konferencije „Lider Invest“ govorio ministar financija Zdravko Marić.

„Što se tiče rebalansa za ovu godinu, ključne odrednice, u najkračim crtama… Gospodarski rast viši od onih očekivanja. Dakle, i neki dan sam o tome govorio nešto… Dakle, finaliziramo te makroekonomske projekcije, i prema ovim zadnjim podacima idemo i preko osam posto. Što je… mislim da je, zaista, jako jako dobar rezultat, Mislim da svi skupa možemo biti zadovoljni, jer… ako je tako, a po svemu sudeći idemo u tom smjeru… Dakle, Hrvatska će predrecesijsku razinu BDP-a praktički doseći u manje od dvije godine, što je sjajan rezultat, pogotovo kada usporedimo se sa prošlom krizom… Dakle, onom svjetskom, financijskom i ekonomskom – gdje Hrvatskoj je trebalo gotovo 11 godina. Dakle, ta stopa rasta od preko 8 posto, sigurno da je imala svoje, do sada, a ima i do kraja godine… reperkusije na prihodnu stranu proračuna – tako da će i prihodi biti blago korigirani na više, na bolje. Međutim, ne možemo se sad zadržati samo na dobrim vijestima. Imamo i nešto… ovoga, ne baš tako najboljih vijesti, a to je da rashodna strana proračuna raste nešto i više od prihoda. Međutim, idemo samo u onim najkraćim crtama pobrojati koje su to najvažnije stavke. S jedne strane, imali smo u drugoj polovici godine nešto veću indeksaciju mirovina, u odnosu na ono što smo očekivali, prije svega zbog inflacije. To je, ja bih rekao, svima jasno. Međutim, naravno, mi kao Vlada… Sjećate se, uvijek smo puno puta pričali… od svih rashoda… i poglavito, te mirovine, mirovinska primanja, kao najviši rashod u državnom proračunu, naravno da nam je drago da mirovine rastu. Kamo sreće da imamo prostora još i više, za viši rast. S druge strane, imamo situaciju s mjerama za očuvanje radnih mjesta. U originalnom proračunu one su bile predviđene samo u prva dva mjeseca. Onda smo osigurali nekakva dodatna sredstva u prvom rebalansu proračuna… Međutim, kako smo nastavili plaćati te mjere, za neke sektore još uvijek vrijede te mjere, i do kraja godine ćemo ih plaćati – onda smo osigurali i ta sredstva. Što se tiče plaća, one su znane od početka, u državnoj i javnoj službi, da imamo nedostatna sredstva. Znali smo, naravno… To smo vrlo jasno i transparentno komunicirali… Ali, da ćemo tijekom godine osiguravati sredstva – što se sada i čini. Nešto je, na razini opće države, viši deficit i lokalne samouprave… I, onda dolazimo do one najvažnije stavke – a to je zdravstvo. Znači, zdravstvo je, kako u prvom rebalansu, tako i sada, obzirom na sve okolnosti, obzirom na naš dogovor sa veledrogerijama, obzirom na situaciju ne samo s Covid-om nego i više, u ovom području… prije Covid-a, dakle, dugovi koji se vuku dulji niz godina… i sve ono što, skupa, iziskuje, odnosno, dovodi do onog jednostavnog zaključka o kojem govorim već dulje vremena… a to je, da je neminovno potrebna kvalitetna reforma zdravstva na rashodnoj strani“,

poručio je Marić. Stavku borbenih aviona, koji se izgleda opet ozbiljnije vraćaju u proračun – opet prije sklapanja ugovora o kupoprodaji – Marić je opisao kao element koji korigira državni deficit, i koji je tek nedavno dozorio dovoljno da može barem načelno biti uključen u proračun. Naravno, nije pri tome on ušao ni u objašnjavanje kako time željena kupovina borbenih aviona Rafale upravo ulazi u fazu koja se pokazala posebno opasnom kod kupovine aviona Barak od Izraela, gdje je sve spremno, novci su osigurani, ali se ugovor tek išćekuje (pa onda i isporuka, njegovim temeljem):

„Bit će određene korekcije u deficitu, za godine koje slijede, jer – za razliku od Smjernica ekonomske i fiskalne politike – ključnu odrednicu, koju tada nismo mogli uključiti, a sada je uključujemo… a to je isporuka višenamjenskih borbenih aviona. Znate i sami da ti avioni… znači, bez obzira što će određena plaćanja ići već ove godine, oni se beru prema europskoj metodologiji, koja je jednaka za sve zemlje… Knjiže (se) po obračunskom načelu, dakle, onog časa kada dođe isporuka aviona. A, u ovom srednjoročnom, trogodišnjem razdoblju očekujemo i isporuku“.

Gubitnici su u ovom slučaju – priznao je Marić – resori koji su najviše uštedjeli, i to prije svega Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, što je prilično začuđujuće uzme li se u obzir ogroman posao oko obnove kako Zagreba tako i Banije. Dobitnici su nešto jednostavniji za pobrojati:

„Vi zovete dobitnici, mi zovemo to malo drugačije. Ali, najveća povećanja… Dobro, opet ponavljam… Ministarstvo obrane, zbog, ove godine, u rebalansu, prije svega zbog aviona. Ali, opet ponavljam – oni ove godine ne ulaze u ukupni rezultat – ulaze u javni dug. Zdravstvo već spomenuto, spomenute mirovine, plaće, ministarstvo financija – ipak moramo sve skupa zatvoriti, vezano za kamate i doprinose proračunu Europske unije“.

No sve će biti jasnije nakon današnjeg koalicijskog sastanka, sutrašnjeg sastanka užeg kabineta Vlade, te potom Vladine sjednice u četvrtak, nakon koje će financ-ministar Zdravko Marić ponovno objašnjavati rezon rebalansa ovogodišnjeg proračuna.

A predsjednik i premijer?

Što se pak tiče proračuna za 2022. godinu, predsjednik Milanović najavio je održavanje sjednice Vijeća za obranu prije njegovog donošenja:

„Zbog odgovora na neka… na više pitanja iz područja funkcioniranja i financiranja Oružanih snaga, Kopnene vojske… dakle, onoga što je jednako važno kao i avioni, ali je u stvari važnije. To je nešto gdje treba političko vodstvo, planiranje, novac i oprema. To je nešto za što pretpostavke mora osigurati aktualna politička vlast i izvršna vlast jer vojnici to ne mogu javno govoriti. Oni govore meni. Oni govore meni, a ja to prvom prilikom pokušavam i kažem onima koji odlučuju, međutim reakcija nema. Tako da to moramo dići operativno na jednu višu razinu“.

Jučer je, naime, nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković odgovorio na Milanovićev zahtjev za sazivanjem Vijeća za obranu:

„Ja mislim da je to dobro. Mi svakako pristajemo na sastanak Vijeća za obranu, međutim ja ću njemu uputiti dopis da se izabere u narednom vremenu jedan dan kada bi sazvali i Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost. Ima dosta tema i po jednom i po drugom pitanju pa da prođemo sve te teme u jednom danu i da to stavimo iza nas“.

Ni predsjednik Milanović nije protiv toga da se sazove Vijeće za nacionalnu sigurnost, time više što ima točaka koje državni vrh mora proći prije početka sljedeće godine – budući da se moraju donijeti i određeni godišnji planovi, no prioritet je Vijeće za obranu i pitanje financiranja Oružanih snaga. Kada će Vijeće (ili oba vijeća) biti sazvana još se ne zna, ali kako je jučer rekao Milanovićev savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić – „Ako je Predsjednik rekao da bude, onda bude!“.