S početkom ovoga tjedna, Ministarstvo obrane i službeno je srušilo vlastiti rekord kašnjenja javnih prezentacija o javnoj nabavi, kako Izvješća o provedbi lanjskih javnih nabava u obrani, tako i Plana javne nabave za ovu godinu (koji do danas nije ni objavljen na web-stranici MORH-a). Do sada je običaj bio da se planovi nabave objavljuju malo nakon javne prezentacije, pa je tako 2019. Plan nabave objavljen na MORH-ovom webu najkasnije do sada – 22. veljače, i to nakon što je 7. veljače održana javna godišnja prezentacija.

Danas je – uoči sjednice užeg kabineta Vlade RH – ministar obrane Mario Banožić potvrdio da ne samo da neće biti prezentacije plana nabave do kraja veljače (dakle do kraja ovoga tjedna), nego je njegovo ikakvo objavljivanje najavljeno tek za sredinu ožujka.

„Ove godine bi to napravili na malo drugačiji način. Napravili bi to na lokacijama i s dobavljačima po pojedinim grupama proizvoda jer znamo da po prvi puta imamo jedan novi izvor financiranja – to je europski fond za obranu, gdje će Ministarstvo obrane biti ne samo dobavljač, nego će biti jedan od partnera u projektu kojim bi trebali povećati prije svega proizvodnost naših tvrtki na način gdje ćemo kroz prvu komponentu, istraživanje i razvoja, sudjelovati u novim projektima, novim projektnim idejama koje će doći od strane tih tvrtki.

Drugim riječima, osim što će Ministarstvo obrane biti osoba, odnosno pravna osoba  koja izvršava nabavu za potrebe Hrvatske vojske, mi ćemo poslužiti i kao jedan poligon gdje bi izrađivali određene prototipove koji bi se dalje trebali plasirati kroz Fond za obnovu (?!?! Fond za obnovu ili Europski obrambeni fond, EDF, op.a.). Upravo iz tog razloga idemo i u drugo čitanje u Sabor Sveučilišta, vojnog sveučilišta ‘Dr. Franjo Tuđman’,  jer vidimo da znanstvena zajednica ima jednu ozbiljnu komponentu u tim projektima koji će se valorizirati  kroz ocjenjivanje budućih projekata koji će se financirati, i na ovakav jedan koncept ‘triple helix’ modela gdje imamo znanstvenu zajednicu, državu kao  jedna od sastavnica obrambene industrije i isto tako proizvođača stvaramo jedan nukleus na kojem bi se dalje trebale financirati i proizvodnja, ali isto tako i nabava“,

rekao je jutros ministar Banožić. I time je zapravo pomiješao dvije možda donekle povezane, ali temeljito različite stvari.

Prva prezentacija javne nabave održana je na HVU u veljači 2013.

Naime, jedno je “Plan javne nabave” – kao pregled namjera Ministarstva obrane o zadovoljavanju potreba obrambenog sustava, makar ga se nazivalo i “Plan nabave naoružanja za ovu godinu”. O tome se početkom svake godine, od 2013. do danas, objavljivao javni pregled izvršenog u prethodnoj godini i plan za tekuću godinu. Nešto sasvim drugo je, pak, bilo poticanje domaće vojne industrije – među ostalim i kroz potpisivanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi – koje se također već godinama organiziralo početkom godine, a što se ove godine (još) nije dogodilo. I dok je nedvojbeno dobro poticati domaću industriju, istraživanje i razvoj, to su aktivnosti čiji je javni značaj strukturno bitno skromniji od davanja transparentnog uvida u trošenje javnog novca kroz javne nabave u obrane, posebno kad znamo da je područje javnih nabava nedvojbeni nacionalni problem u Hrvatskoj zbog svekolikih sumnji u korupciju. Upravo zato, provedba i planiranje javne nabave u obrani mora biti javno prezentirano na jedinstven i što detaljniji način, bez komadanja po grupama proizvoda, izvorima financiranja ili marketinškim potrebama ikojih pojedinaca. Svako drugačije postupanje predstavljalo bi ozbiljno nazadovanje u transparentnosti obrambenog sustava i provedbi mjera antikorupcije, te bi praktično značilo i povratak u stanje od prije 10 i više godina. Time bi u praksi bio poništen jedan ozbiljni reformski korak kojeg je RH posljednjih godina teškom mukom napravila i održavala.

Takvo temeljito krivo shvaćanje koje sada očigledno vlada već se na prvi pogled može uočiti ako se pogledaju dosadašnje prezentacije plana javne nabave, koje uključuju ne samo nabavu naoružanja, nego i remonte opreme, kupovinu odjeće i obuće, te izgradnju i adaptaciju infrastrukture. Da je Banožić upitao svog prethodnika, Damira Krstičevića, čemu služi plan javne nabave, čuo bi isto ono što je Krstičević rekao javno, prilikom prezentacije plana nabave za 2017. godinu:

„Želim da naši ljudi, u našoj Hrvatskoj, da znaju na što se troši novac njihov. (…) Mi kao domaćini želimo biti u tome odgovorni, želimo biti racionalni u raspolaganju, u planiranju svake kune, tako da obrambeni proračun… naš vojnik, svih nas, to je hrvatski vojnik, pobjednik, da od svih ovih ulaganja, opremanja, dobije najveću korist“.

Detalj s prezentacije plana nabave 2020. godine

Zato se plan javne nabave od 2013. godine prezentira javno, i to pred: (1) Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, zatim (2) Odborom za obranu Hrvatskog sabora i (3) medijima. Time je istaknut antikorupcijski značaj ovih podataka, a ujedno je uvid dan i nadležnom saborskom Odboru koji u obrambenim financijama ima dvojaku ulogu – s jedne strane, odobrava obrambeni proračun, a s druge strane daje i mišljenje pred sve obrambene nabave veće od 5 milijuna eura – te medijima, koji tu osiguravaju širu javnost. Kako Ministarstvo obrane misli (i misli li uopće) osigurati prisutnost Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije te Odbora za obranu na raskomadanim prezentacijama širom „lokacija s dobavljačima po pojedinim grupama proizvoda“, tek će se vidjeti.

Vidović: “Treba zadržati standarde…”

Danas navečer je na svom Facebook profilu reagirao i SDP-ov saborski zastupnik Franko Vidović, inače predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora. Vidović je napisao:

Franko Vidović na prezentaciji plana javne nabave u veljači 2020.

“Bilo bi dobro da se zadrže dosegnuti standardi u MORHu po pitanju prezentacije javne nabave. Još, sad daleke, 2013. je više od 80% javne nabave javno i prezentirano. Slijedećih godina je taj sustav pružao sve više i više podataka prezentirajući na jednom mjestu, početkom godine, cijelu javnu nabavu. Ministar Krstičević je, za vrijeme svog mandata, to prihvatio i još poboljšao. 2019. je cijela javna nabava javno i prezentirana! Pri tom nije zabilježen niti jedan klasificirani natječaj s oznakom tajnosti. Ne vidim istu volju kod sadašnjeg ministra, barem je ne mogu uočiti iz njegovih današnjih izjava. Upravo suprotno, kao da se trudi napraviti korak unazad. A potpuno nepotrebno!“

Značajnije nabave u 2021.

S druge strane, sukladno zakonu, Ministarstvo obrane objavilo je Plan nabave za ovu godinu u Elektroničkom oglasniku Narodnih novina, i to 10. veljače 2021. godine. Većinu dokumenta dugog 18 stranica čine postupci jednostavne nabave, znači male vrijednosti, dok mali dio čine nabave veće vrijednosti. Od tih nabava ističemo:

Nastavlja se izgradnja na HVU

• Metak 30×173 mm, potkalibarni s traserom, APFSDS-T – 2.714.250,00 kn
• Modularna barutna punjenja za streljivo 155 mm – 2.861.500,00 kn
• Snajperske puške 7,62×51 mm s dodatnom opremom – 2.553.600,00 kn
• Borbeno-zaštitne protubalističke kacige BK-ACH i BK-ACH-HC – 1.336.000,00 kn
• Opremanje prostora u potpori projekta ASBE, ZB Pleso – 1.149.600,00 kn
• Izvođenje radova na elektroinstalacijama građevina MORH-a i OSRH – 22.564.000,00 kn
• Dovršetak izgradnje smještajne građevine na HVU “dr. Franjo Tuđman”, Zagreb – 4.469.372,62 kn
• Izgradnja kompleksa delaboračnice na VSK Debela Glava Slunj – 24.800.000,00 kn (trogodišnji ugovor)
• Izgradnja novog hangara s pripadajućom infrastrukturom na letjelištu Lučko – 32.000.000,00 kn (dvogodišnji ugovor)
• Izgradnja hangara na letjelištu Lučko – 8.000.000,00 kn
• Materijal i dijelovi za održavanje radio uređaja RT-1702 SINCGARS – 2.560.000,00 kn (dvogodišnji)
• Održavanje brodova i plovila HRM: DRVENI – 17.160.000,00 kn (četverogodišnji)
• Održavanje brodova i plovila HRM: PLASTIČNI – 13.610.000,00 kn (četverogodišnji)

ABG 40 na BOV Patria CRO

• Modifikacija DUOS 12,7 mm automatskim bacačem ABG 40 mm, na BOV PATRIA CRO 12,7 – 2.725.900,00 kn
• Simulator UT30MK2 DUOS 30L za BOV Patria – 15.912.000,00 kn (trogodišnji)
• DUOS 30mm s protuoklopnim sustavom, UT30MK2 CRO na vozilu BOV Patria CRO – 12.000.000,00 kn (dvogodišnji)
• Usluga generalne revizije tenkova M-84 i zamjene radio uređaja – 5.280.000,00 kn
• Puškostrojnice kal. 5,56×45 mm NATO i 7,62×51 mm NATO – 46.187.625,00 kn (sedmogodišnji)
•  Održavanje ključnih borbenih platformi kopnene vojske – 7.800.000,00 kn
• Usluga održavanja brodskog topničkog naoružanja – 17.200.000,00 kn (četverogodišnji)
• Održavanje brodova i plovila HRM: METALNI – 47.470.000,00 kn (četverogodišnji)
• Održavanje elektroničkih i navigacijskih uređaja na brodovima, stacionarnih radara i MOL – 13.320.000,00 kn (četverogodišnji)
• Usluga održavanja propulzijskih sustava na brodovima i plovilima – 9.413.600,00 kn
• Održavanje oklopnih vozila MRAP – 4.861.000,00 kn
• Održavanje brodova i plovila HRM: RTOP – 36.000.000,00 kn (četverogodišnji)
• Usluga održavanja prijevoznih sredstava – 44.057.231,20 kn (trogodišnji)
• Održavanje radarskog sustava FPS-117 – 18.400.000,00 kn (trogodišnji)
• Održavanje aviona AT-802A/F – 5.760.000,00 kn (trogodišnji)
• Jurišne puške VHS-D2 i pištolji HS – 5.248.000,00 kn
• Ronilački aparat poluzatvorenog kruga disanja – 4.800.000,00 kn (trogodišnji)

Zanimljivo je istaknuti da se ove godine namjerava potrošiti i 272.000 kuna za održavanje metalnog broda OB-93 Šokadija, još 200.000 kn za održavanja radara GIRAFFE 40 i njihove opreme, te 400.000 kn za održavanje BVP M80. Nabava dva aviona ZLIN, koju je najavio ministar obrane u studenom prošle godine, nije vidljiva u postojećem Planu nabave za 2021. godinu.

Odluka o avionima – „vrlo uskoro“

Posljednjih je godina kao jedan od najvažnijih projekata u planu nabave bila isticana nabava višenamjenskog borbenog aviona. Danas je ministar Banožić o tome rekao:

„Ovo je jedna od nabavki koju imamo kao jedan od značajnih projekata za koji će vrlo uskoro, u nekoliko tjedana, Vlada donijeti odluku. Nervoza možda je prisutna kod nekih, ja je nisam osjetio. Želim samo naglasiti da je Međuresorno povjerenstvo, koje je bilo uistinu profesionalno od prvoga trenutka, u tri mjeseca perioda koji se sastoji iz vrednovanja ponuda i evaluiranja onoga što su u konačnici ponuđači objasnili kao krajnju i najbolju ponudu, sastavili studiju koja je podloga u biti za političku odluku Vlade i u tom procesu sudjelovat će i ostala tijela poput saborskog odbora gdje će dati svoje mišljenje i na taj način mi idemo prema onome što čvrsto vodimo od početka… Vidite da mnogi su pokušavali kontaminirati taj teren nabave višenamjenskih borbenih aviona u medijima, to im nije pošlo za rukom i mi imamo jednu sasvim kontroliranu situaciju. U tako kontroliranoj situaciji Vlada će i  donijeti jednu zrelu odluku na koji način će se dinamika nabavki i pod kojim uvjetima višenamjenskih borbenih aviona i događati“.

Podsjetimo da je predsjednik Vlade Andrej Plenković prije nepuna dva tjedna izjavio da odluka o VBA nije odgođena, nego samo „nije donesena u mjesecu koji je iza nas“. Početkom sljedećeg tjedna Plenković bi komotno mogao ponoviti tu svoju izjavu: „Nema odgode, nego samo razumno nedonošenje takve odluke u mjesecu koji je iza nas!“ I tako već dvaput!