Samo 72 dana prije definitivnog kraja svog predsjedničkog mandata, Donald Trump je danas napravio još jednu u nizu smjena na čelu američkog obrambenog resora. Oko 19 sati po hrvatskom vremenu on je s dvije poruke na društvenoj mreži Twitter javnosti priopćio kako na mjesto ministra obrane umjesto Marka Espera postavlja Christophera C. Millera – kao još jednog u nizu privremenih obnašatelja ministarske dužnosti u Pentagonu, ali bez odgovarajuće potvrde Senata.
Riječ je o još jednoj od niza osoba kojima Trump popunjava vodeće mjesto u Pentagonu, koje je neprekidno u igri sve od siječnja 2019. kada je ostavku na to mjesto podnio Jim Mattis, umirovljeni general i jedna od rijetkih osoba koja je snašla snage odgovoriti na predsjedničko širenje kaosa u resoru koji je vodio. Kako smo već pisali – Mattisa, koji je imao propisnu Senatsku potvrdu, na toj je poziciji naslijedio Patrick Shanahan (šest i pol mjeseci, do kraja lipnja 2019. godine). I tu u priču ulazi Mark Esper, u to doba državni sekretar zadužen za kopnene snage (od 20. studenog 2017. godine) – koji je od 24. lipnja do 15. srpnja 2019. privremeno “čuvao” mjesto ministra obrane SAD bez potvrde Senata, da bi onda tu poziciju na svega osam dana preuzeo državni sekretar zadužen za mornaricu Richard Spencer, budući da američki propisi priječe da kandidat za ministra ujedno bude i privremeni obnašatelj dužnosti tijekom postupka izbora stalnog obnašatelja dužnosti. Senatska potvrda za Marka Espera obavljena je 22. srpnja 2019. i on je od 23. srpnja 2019. do danas postao 27. ministar obrane SAD. Bio je to nastavak njegove karijere u obrani, koja je od aktivne službe u Kopnenim snagama SAD pa preko političkih radnih mjesta u Pentagonu i Kongresu vodila i do konzervativnih think tankova (Heritage Foundation) te visokih lobističkih poslova za obrambeni koncern Raytheon.
No, prije nekoliko mjeseci, kada su širom SAD izbili veliki rasni nemiri, koje je Trump itekako iskoristio u prvim fazama kampanje za ovogodišnje predsjedničke izbore, Esper je napravio jedinu neoprostivu grešku u današnjim Sjedinjenim Državama – usprotivio se gazdi Bijele kuće po pitanju korištenja vojske u suzbijanju građanskih nemira i demonstracija, kako u Washingtonu tako i širom SAD. Na to se onda ljetos direktno nadovezala i diskusija o “Konfederaciji” – (1) službenom korištenju zastave poražene strane u američkom Građanskom ratu i (2) mijenjanju pojedinih do danas postojećih imena vojnih objekata, nazvanih prema konfederalnim generalima. Ovo su opet bile teme na kojima je Esper bio spreman na kompromis i izmjenu, dok je to za Donalda Trumpa ispalo nezamislivo. Već svime time, a prema iskustvima niza dosadašnjih ministara u administraciji Donalda Trumpa, postalo je jasno kako njegova pozicija na čelu Pentagona visi o niti.
U svjetlu dosadašnjih rezultata američkih predsjedničkih izbora održanih u utorak 3. studenog, ne čudi da se opet na djelu našla popularna strategija Donalda Trumpa koja kaže: “Loše je vijesti najbolje zakriliti nekim nevezanim spektakularnim potezima, koji će pomaknuti fokus javnosti s onoga što je neugodno“.
Iako se još prije dva tjedna u medijima moglo čitati kako Trump nakon izbora planira brojne kadrovske promjene, ne bi li administraciju čvršće potčinio osobnoj kontroli, ime ministra obrane Espera ipak nije bilo na vrhu “liste za odstrijel”. Ta je “čast” pripala direktoru FBI Christopheru Wrayu i direktorici CIA Gini Haspel. Dok se Wrayu zamjeralo izostanak suradnje u pravosudnoj istrazi stranih poslovnih veza Huntera Bidena, sina izbornog pobjednika Joea Bidena, problem oko Haspel bio je u njenom štićenju obavještajnih izvora te odbijanju deklasifikacije dokumenata za istrage protiv Demokrata i Joea Bidena. Pa ipak, i Mark Esper je još ljetos jasno pokazivao kako je svjestan da mu je “glava na panju”. Od srpnja nije održavao brifinge u Pentagonu, izbjegavao je intervjue, i zapravo samo čekao kada će doći ta prilično izvjesna otpusnica s dužnosti.
Esperovo vrijeme na čelu Pentagona koincidiralo je s velikome promjenom fokusa obrambenog sektora SAD, s terorizma prema “eri natjecanja velikih sila” – u kojoj su se, kao u nekom novom Hladnom ratu, SAD našle suprotstavljene Sjevernoj Koreji, Rusiji, Kini, ali i Europskoj uniji. U svemu tome, bilo je iznimno teško pomiriti želje i poteze Predsjednika s američkim strateškim interesima, te vojnim i političkim saveznicima. U svom oproštajnom pismu, koje je na odlasku uputio ljudstvu svog resora, Esper je još istaknuo i moderniziranje snaga, uspostavu zasebne grane “Space Force” i tome pripadajuće strukture, jačanje sposobnosti za kibernetičko ratovanje, te vođenje vojnoga odgovora na globalne izazove koje je pred SAD postavila pandemija bolesti Covid-19 – kako sustavno i logistički, tako i operativno na poprištima aktivnosti širom svijeta.
I tako, dok se američka javnost bavi raspravljanjem situacije kako Trump i Republikanci ne priznaju sada prilično izvjesnu pobjedu Joe Bidena (kojem se danas onemogućilo i uspostavu mehanizma za tranziciju vlasti) – prvo smo dobili kratku predsjedničku Twitter objavu koja kaže “Drago mi je da mogu objaviti kako će Christopher C. Miller, iznimno cijenjeni direktor Nacionalnog protuterorističkog centra (National Counterterrorism Center), kojeg je na to mjesto jednoglasno potvrdio Senat, biti novi obnašatelj dužnosti ministra obrane, što na snagu stupa odmah“. S obzirom da se Esper početkom lipnja ove godine jasno suprotstavio američkom wannabe diktatoru Trumpu, zapravo je jedino čudno kako je sada već bivši ministar ipak na odlasku onda dobio i još jednu vezanu predsjedničku poruku: “Chris će obaviti SJAJAN posao! Mark Esper je terminiran. Želio bih mu zahvaliti za njegovu dosadašnju službu“. Time se od svih spominjanih smjena najednom dogodila samo ona spomenutog Marka Espera, nesretnog ministra obrane koji se pridružio nizu osoba sa zajedničkim iskustvom – da ih tijekom proteklih godina s najviših dužnosti u SAD smijenje putem predsjedničke objave na mreži Twitter, često i bez ikakve prethodne obavijesti ili konkretne najave.