Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost danas je većinom glasova podržao Daniela Markića za novog-starog ravnatelja SOA-e. Prijedlog su zajednički podnijeli predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, a nadležni saborski Odbor na poslijepodnevnoj elektroničkoj sjednici ekspresno je potvrdio novi četverogodišnji mandat dosadašnjem ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije Danielu Markiću.
Već od izbora Zorana Milanovića za predsjednika RH spominjali smo dva bitna kadrovska rješenja kao prioritete na samom početku Milanovićevog mandata. Prvi je bio izbor novog načelnika GS OS RH, budući je dotadašnjem mandat isticao 1. ožujka, a drugi je upravo izbor ravnatelja SOA-e, budući da Markiću mandat ističe početkom svibnja. Milanović je odmah po službenim rezultatima predsjedničkih izbora naglasio da neće raditi probleme:
„Što se tiče SOA-e, tu ću inicijativu prepustiti predsjedniku Vlade da predloži, jer tako je bilo kad sam ja bio premijer i smatram da je to normalno, jer Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Vlada je glavna, i normalno je da, eto, taj segment predloži premijer. A inače u radu SOA-e i tako se ništa značajno ne može dogoditi i ne smije dogoditi bez suradnje premijera i predsjednika. Ono rutinsko, tehničko, svakodnevno – da“.
Tijekom ovih mjeseci, signali iz Vlade davali su naslutiti da neće biti promjene na čelu civilne obavještajne službe, te da je i premijer Plenković sklon Danielu Markiću kao novom-starom ravnatelju. Nakon današnjeg formalne potvrde nadležnog saborskog Odbora, preostao je samo jedan korak – službena odluka Vlade o Markićevom imenovanju, što bi se moglo dogoditi već sutra na zatvorenom dijelu Vladine sjednice.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost današnju je 76. sjednicu sazvao za 16 sati, te je ona po treći put održana u tzv. „elektroničkom obliku“. To, međutim, ne znači da su članovi Odbora sudjelovali na sjednici putem video linka, već su se o kandidatu izjasnili – e-mailom. Ovo je prvi puta da se kandidat za ravnatelja SOA-e nije obratio članovima Odbora, niti su mu oni mogli postavljati pitanja. Već se izbor, koji je doduše formalne naravi, odvio po principu „uzmi ili ostavi“. Dosadašnji kandidati za ravnatelja SOA-e barem su se morali pojaviti na sjednici resornog saborskog odbora, a članovi odbora imali su priliku ponešto i pitati ili barem primijetiti. Iako su ovakve sjednice, na kojima se odlučivalo o čelnim ljudima obavještajnih zajednica (i civilne i vojne) uvijek zatvorene za javnost, do sada je ipak davana mogućnost medijima da slikaju sam početak rada Odbora. Sada svega toga nije bilo.
To je samo jedan u nizu apsurda koji prati rad Hrvatskog sabora od proglašenje epidemije koronavirusa u RH. Osim bizarnih pojava na plenarnim sjednicama Sabora, kao onda kada se o bitnom zakonskom prijedlogu glasalo bez rasprave, sada je u fokus došla činjenica da je zahvaljujući „elektroničkim“ sjednicama u praksi dodatno skraćena procedura i radnim tijelima Sabora, te je javnosti i medijima onemogućeno čak i načelno praćenje tog segmenta saborskoga rada.
Na to je danas upozorio i GONG, zabrinut zbog nedostatka brige o otvorenosti i transparentnosti hrvatskog parlamenta. GONG traži da se umjesto e-maila počinju održavati javne video-konferencije u radu saborskih tijela, po uzoru na praksu odbora Europskog parlamenta, a podsjeća i na pravo građana RH da znaju kako je glasao svaki pojedinačni zastupnik. „Hitne izmjene saborskog Poslovnika trebale bi uključiti i povećanje otvorenosti i javnosti rada Sabora, a u planove za obnovu saborske infrastrukture od potresa treba konačno primjereno uključiti i digitalizaciju. Time bi aktualni saziv Sabora ostavio barem neke iskorake prema kvalitetnom uređenju otvorenosti i transparentnosti te institucije – tek se od idućeg saziva možemo nadati rješavanju velikih izazova, poput donošenja Etičkog kodeksa i omogućavanja građanima da sudjeluju u kreiranju hrvatskih stajališta o europskim politikama“, napominje GONG. No kako su za to, budimo realni, šanse prilično male, Daniel Markić ući će u hrvatsku povijest kao prvi obavještajac koji je na vodeću funkciju bio izglasan e-mailom.
