Čitajući razgovor s ruskim veleposlanikom u RH Anvarom Azimovim u Večernjem listu od ponedjeljka, 27. travnja, posebno je upao u oči dio u kojem govori o dva velika vojna ugovora sklopljena tijekom njegovog veleposlaničkog mandata. Jedan je, kao što je poznato, onaj o remontu helikoptera Mi-171Sh, a drugi – što i nije poznato – onaj o nabavi motora za raketne topovnjače. Pa tako veleposlanik Azimov kaže:
Veleposlanik Azimov na prezentaciji remontiranih Mi-171Sh
„Još je jedno veliko postignuće to što su sklopljena dva velika ugovora u sferi vojno-tehničke suradnje. To nije bilo jednostavno jer je Hrvatska članica NATO-a, ali zahvaljujući zajedničkim naporima i dobrim financijskim uvjetima ruske strane, sklopili smo ugovor zahvaljujući kojem smo napravili remont na deset transportnih helikoptera MI 171 Sh. U bliskoj budućnosti bit će realiziran i drugi sporazum prema kojem će Rusija u Hrvatsku dostaviti četiri motora za ratne raketne brodove“.
Dakle, prema riječima veleposlanika Azimova, dalo bi se zaključiti da je ugovor već sklopljen, a isporuka samo što nije. Nije tajna da je u svakom zahvatu na plovilu, od početnog dizajna pa nadalje, polazna točka pogon, jer se izborom pogona u mnogome određuje uporaba i spektar zadaća koje će taj brod moći obavljati. Dakle, nije svejedno što će na topovnjačama klase „Kralj“ ostati dosadašnji problematični ruski zvjezdasti motori umjesto kvalitetnijih zapadnih motora „V“ izvedbe.
Otkud sad to?
Sam spomen ovih motora nije baš nešto potpuno novo, budući se o tom poslu moglo čuti i 6. veljače ove godine na prezentaciji Plana nabave Ministarstva obrane za 2020. godinu. Tada je kupovina novih motora za RTOP-ove navedena kao drugi po redu značajni projekt za Hrvatsku ratnu mornaricu – odmah iza nastavka gradnje obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu. Brigadir Ivica Devčić, načelnik Samostalnog sektora za postupke javne nabave Ministarstva obrane tom je prilikom rekao: „Prije dvije godine smo imali nabavu motora za raketne topovnjače. Ove godine očekujemo isporuku, ugradnju, i vjerujemo da će do 5. kolovoza dvije raketne topovnjače zaploviti. Tad smo nabavljali dva lijeva i dva desna, odnosno 4 motora, ove godine provodimo postupak za nabavu dva srednja motora za raketne topovnjače“.
Dio problema na ovu temu jasno je ocrtao i kontraadmiral Predrag Stipanović, nekadašnji zapovjednik HRM-a, u razgovoru za portal Obris.org iz lipnja 2017. godine. On je tada na pitanje o mogućnosti remotorizacije ovih brodova rekao: „Uvažavajući trenutnu ekonomsku situaciju, mišljenja sam da bi to bilo preskupo. Remotorizacija samo jednog broda s motorima zapadne proizvodnje bila bi otprilike u protuvrijednosti novog OOB-a“. Pozitivno je da pojedini stručni izvori spominju kako bi provedbom generalnog remonta s uključenom remotorizacijom na zapadne brodske dizel motore ovi brodovi mogli u službi ostati i dodatnih još 20 do 30 godina. No, MORH i HRM ipak idu u remotorizaciju raketnih topovnjača RTOP-11 i RTOP-12, ali ne na način kupovine kvalitetnijih zapadnih motora bitno dužih resursa, već zamjenom „staro-za-novije“ iste, ruske proizvodnje (Zvezda M504).
Napomenimo da pitanje motora mori ovu klasu plovila još od doba njezinog dizajniranja, kada je i tadašnja SFRJ željela u njima vidjeti njemačke MTU motore, da bi onda ipak motori i topnički sustav za blisku proturaketnu obranu osvanuli iz ruskih izvora zbog kombinacije financijskih i političkih odnosa. Kao što se na portalu Obris.org moglo pročitati, njihovi motori Zvezda M504 predstavljaju najslabiji element na ovom plovilu. Njihova izvedba u obliku zvijezde nije idealna za brodsku uporabu, budući da se radi toga čitav brod onda mora dizajnirati za „jednostavnu i brzu“ zamjenu motora. To je na ovoj klasi raketnih topovnjača i učinjeno, ali se za vađenje motora iz pramčane strojarnice zato mora demontirati i dio nadgrađa broda. Njihovi resursi su mali, a kvarovi koji se ne mogu otkloniti na samome brodu su česti. Viceadmiral u mirovini Zdravko Kardum tada je o razvoju i uporabi brodskih motora M504 za RTOP-ove Hrvatske ratne mornarice zaključio:
„Ugradnja motora M504 bila bi ogromna pogreška i u stvarnosti se ne bi dobilo ništa ili skoro ništa. Ostalo bi i dalje na zastarjeloj doktrini iz vremena SFRJ – ‘Iz zaklona maksimalnom brzinom isplovi, lansiraj rakete, i što prije u zaklon, po mogućnosti u podzemno sklonište’. Pored toga vjerojatno bi nam ‘uvalili’ stare reparirane motore, kao i u slučaju RTOP-12. Tih motora sigurno još uvijek ima u velikom broju po raznim skladištima država bivšeg SSSR i nekadašnjeg Varšavskog ugovora. Možda ne-korištenih ima u Srbiji ili Crnoj Gori, opljačkanih iz pomorske baze Lora, ako ih nisu rasprodali po svijetu, što ne bi čudilo. Mogli bi nam zaobilaznim putem doći i ti motori, pa bi ponovno platili ono što već jednom platismo“.
Za kraj, napomenimo kako se remotorizacija brodova klase „Kralj“ u Republici Hrvatskoj od Domovinskog rata do danas promišlja periodički, a Brodarski institut iz Zagreba do sada je o tome dva puta radio i namjenske studije. Pritom je u oba slučaja bilo preporučeno unapređenje sposobnosti tih brodova ugradnjom MTU dizel motora. Pa ipak, kako izgleda, MORH se opet odlučio ići po starom.
