Iako je hrvatsko predsjedanje Europskom unijom započelo 1. siječnja 2020. godine, jasno je da se mnogo stvari vezanih uz ovaj ozbiljan šestomjesečni posao zapravo radi u zadnjem trenutku. Specijalizirana internetska stranica pokrenuta je tek 19. prosinca, a prostori za glavna događanja, smješteni u desetljećima nedovršenom konferencijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice, otvoreni su dan kasnije, 20. prosinca. Ni ostatak prateće medijske te informacijske infrastrukture nije zaživio ranije. Vlada je tek 27. prosinca 2019. godine, na svojoj 199. sjednici po redu (zadnjoj u lanjskoj godini), usvojila dokument „Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 1. siječnja – 30. lipnja 2020.“, da bi tek 31. prosinca Ministarstvo vanjskih poslova priopćenjem postavilo osnove medijskog praćenja ovog sklopa događanja, a 2. siječnja i premijer Andrej Plenković po prvi put održao konferenciju za medije na temu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, čiji je slogan – „Snažna Europa u svijetu punom izazova“.

Dok mediji već naveliko najavljuju početak službenih događanja iz okvira ovog zahtjevnog posla, spominjući zasjedanje Vojnog odbora EU u srijedu 8. siječnja, kao prvi važniji sastanak nakon početka hrvatskog predsjedanja – službeni program na internetskim stranicama predsjedanja ozbiljnije aktivnosti najavljuje tek od 9. siječnja u organizaciji Vlade RH i Ministarstva vanjskih poslova. Riječ je o danu kada Hrvatska očekuje (1) posjet Europske komisije, kojim će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Kolegij povjerenika 9. i 10. siječnja 2020. formalno označiti početak Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, te (2) Neformalni sastanak političkih direktora, na kojem će se identificirati teme o kojima će se raspravljati u Vijeću za vanjske poslove tijekom šest mjeseci predsjedanja.

Upravo u domeni Vijeća za vanjske poslove Vijeća EU (FAC) spada i glavnina aktivnosti vezanih uz područje obrane. Njih je Vlada RH u svom programu obuhvatila na 15. stranici svog programa predsjedanja navodeći kratko:

„Hrvatska će nastaviti promicati stratešku raspravu o daljnjem razvoju EU-a na području sigurnosti i obrane. Predsjedništvo će naglasak staviti na projekciju stabilnosti, jačanje odgovora na vanjske sukobe i krize, izgradnju sposobnosti partnera te zaštitu i sigurnost Unije i njezinih građana. Nastavit će raditi na osiguravanju sadržajne i vjerodostojne europske obrambene suradnje uz poštovanje autonomije, vlasništva i odlučivanja država članica. Predsjedništvo će biti usmjereno na provedbu, konsolidaciju i koherentnost pokrenutih obrambenih inicijativa – Stalna strukturirana suradnja (PESCO), Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD), vojna pokretljivost, Europski fond za obranu (EDF) – te njihovo usklađivanje s procesima obrambenog planiranja država članica. Predsjedništvo će nastaviti snažno podupirati blisku, sadržajnu i komplementarnu suradnju EU-a
i NATO-a, što smatra ključnim ulogom u europsku sigurnost i doprinosom transatlantskim odnosima.

Poseban će se naglasak staviti na ostvarivanje rezultata na područjima vojne pokretljivosti, hibridnih prijetnji te na pružanje potpore partnerima u izgradnji sposobnosti i otpornosti s tim u vezi, i to s naglaskom na jugoistočnu Europu. Predsjedništvo će promicati razvoj partnerstva i suradnje s ostalim ključnim čimbenicima, partnerima i trećim državama, koji imaju ključnu ulogu u održavanju i izgradnji europske sigurnosne arhitekture. Predsjedništvo će podupirati jačanje konkurentnosti obrambene industrije radi smanjivanja postojećih nedostataka u obrambenim sposobnostima u Europi. Naglasak će biti na jačanju malog i srednjeg poduzetništva i obrambeno-istraživačkih sposobnosti radi postizanja ravnomjernog razvoja europske obrambene industrije. Hrvatska će nastojati postići dogovor o Europskom fondu za obranu, koji treba pridonijeti ostvarivanju ovih ciljeva. Hrvatska će nastaviti raditi na daljnjem jačanju civilne dimenzije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), koja treba omogućiti sposobniji, djelotvorniji, brži i integriraniji odgovor na krize“.

Uz ove prilično apstraktne ciljeve u sferi obrane, niz vezanih tema smješten je i u područje Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA) – upravljanje migracijama, zaštita vanjskih granica i Schengen, interoperabilnost informacijskih sustava i unutarnja sigurnost, prevencija i odgovor na katastrofe (rescEU) – te Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE). To je na današnjoj press-konferenciji ponovio i premijer Plenković, ponovno nabrojivši 4 stupa prioriteta tijekom hrvatskoj predsjedanja Europskom unijom. Treći i četvrti prioritet – „Europa koja štiti“ i „Utjecajna Europa“ – djelomično se upravo dotiču obrane i sigurnosti, ili kako je rekao premijer:

„Europa koja štiti je treći prioritet. Riječ je o sigurnosti građana EU, bilo da je riječ o unutarnjoj sigurnosti, bilo da je riječ o vanjskoj sigurnosti, nizu prijetnji koje postoje danas, u ovom globalnom svijetu – od terorističkih prijetnji, kibernetičkih prijetnji, hibridnih prijetnji, različitih aktivnosti, pa i naravno sprječavanja nezakonitih migracija kao jednog od aspekata, a za Hrvatsku je ovo posebno važno, budući da se to odnosi i na naše aktivnosti u kontekstu ispunjavanja, odnosno dobivanja pozitivne odluke na razini Vijeća za članstvo u schengenskom prostoru nakon što je Europska komisija, kao što znate, i to Junckerova Komisija, dala zeleno svjetlo kazavši da smo ispunili kriterije kada je riječ o Komisiji. Naravno, u ovom dijelu je i izgradnja Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde. Pritom želim kazati da će se usvojiti i strateški dokument za vrijeme našega predsjedanja upravo koji se odnosi na područje pravosuđa i unutarnjih poslova za 5 godina. Riječ je o političkim smjernicama na koje ćemo u naše vrijeme se nadovezati na  programe koji su bili iz Tamperea, iz Haaga, iz Stockholma, a odnosit će se na kontrolu migracija, kontrolu granica, migracije, politiku azila, sigurnost, policijsku i pravosudnu suradnju, te na vladavinu prava“.

Četvrti je stup prioriteta, prema Plenkoviću, …

„utjecajna Europa na globalnoj razini, gdje želimo gospodarsku snagu Unije, te činjenicu da sa snagom svojih članica projiciramo utjecaj na globalnoj razini, i to kroz sve politike – kroz vanjsku politiku, sigurnosnu politiku, trgovinsku politiku, razvojnu politiku, politiku dostavljanja i humanitarne pomoći, djelovanje kroz multilateralne organizacije i jačanje globalnoga utjecaja u uniji. Dakle, to su ta temeljna 4 stupa koja će biti okvir našega rada. Ovo se odnosi i na pitanja sigurnosti i obrane, odnosa između EU i NATO-a, i općenito snaženja obrambenih temelja, pa i vojne industrije, odnosno obrambene industrije u članicama Unije“.

Premijer je najavio da će se tijekom narednih 6 mjeseci, koliko će Hrvatska biti na čelu EU, održati 165 događaja u Zagrebu i 52 izvan Zagreba, dok će se ukupno održati oko 1.400 sastanaka na raznim razinama, i to većinom u Bruxellesu. Od događanja u Hrvatskoj, bit će organizirano 8 neformalnih sastanaka Vijeća EU-a u Zagrebu, 3 u Splitu i 1 u Opatiji, a predviđeno je i  9 konferencija na ministarskoj razini (5 u Zagrebu i 4 izvan Zagreba), te 12 neformalnih ministarskih sastanaka.

Okvirni raspored događanja

Iz djelokruga aktivnosti koje će se temama iz obrane i nacionalne sigurnosti baviti tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU pokušali smo sastaviti pregled onih vezanih uz područja interesa portala Obris.org. Time smo došli do sljedećeg popisa planiranih događanja iz službenog kalendara:

1. „Dan zaštite podataka 2020“, 16. siječnja 2020. u organizaciji Agencije za zaštitu osobnih podataka, u Koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu,

2. „Neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku“, 22. i 23. siječnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Hilton Garden Inn u Zagrebu,

3. „Neformalni sastanak ministara obrane“, 4. i 5. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Hotel Westin u Zagrebu,

4. „Upravljački odbor EU-LISA“, 5. i 6. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Šubićeva poslovna zgrada u Zagrebu,

5. „1. konferencija treće faze Savjetodavnog foruma za održivu energiju u sigurnosnom sektoru“, 17 i 18. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Hotel Westin u Zagrebu,

6. „Konferencija na visokoj razini ‘Otvaranje potencijala europske obrambene suradnje: Nove prilike za osnaženu europsku obrambenu industriju’“, 24. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Hotel Westin u Zagrebu,

7. „Neformalni sastanak direktora za sigurnosnu politiku“, 25. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

8. „Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU (EUMC WG) i Neformalni sastanak radne skupine Vojnog odbora EU za razvoj sposobnosti (EUMC WG-HTF)“, 25. do 27. ožujka 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Šubićeva poslovna zgrada u Zagrebu,

9. „Neformalni sastanak skupine za političko-vojna pitanja“, 2. i 3. travnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

10. „Sastanak Radne skupine Vijeća EU za terorizam – mađunarodni aspekti – COTER“, 22. travnja 2020. u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u prostorima MVEP na Trgu N.Š. Zrinskog u Zagrebu,

11. „Neformalni sastanak Vojnog odbora EU – EUMC“, 22. do 24. travnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, Split

12. „Sastanak generalnih direktora civilne zaštite Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i država kandidatkinja“, 28. i 29. travnja 2020. u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Šubićeva poslovna zgrada u Zagrebu,

13. „Neformalni sastanak Posebnog odbora ATHENA“, 29. i 30. travnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane, Šubićeva poslovna zgrada u Zagrebu,

14. „14. konferencija Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNNS) Baška“, 17. svibnja 2020. u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, KRK LOKACIJA ABC na Krku,

15. „Konferencija NSA tijela“, 19. svibnja 2020. u organizaciji Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

16. „Summit EU-SAD (ministri pravosuđa i unutarnjih poslova)“, 28. svibnja 2020. u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, Hotel Royal Blue u Dubrovniku,

17. „V. Olimpijada znanja iz područja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike“, 1. do 5. lipnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane i HVU„Dr. Franjo Tuđman“, Dubrovnik

18. „Radni sastanak NIS stručne skupine za suradnju (NIS CG) i CSIRT mreže (CNW)“, 2. do 4. lipnja 2020. u organizaciji Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

19. „Ministarska konferencija ‘EU-NATO suradnja’“, 9. lipnja 2020. u organizaciji Ministarstva obrane RH i Ministarstva obrane SR Njemačke, Split

20. „Sastanak Upravljačkog odbora agencije EU za provedbu zakona (Europol)“, 9. i 10. lipnja 2020. u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

21. „Sastanak šefova ureda SIRENE“, 16. i 17. lipnja 2020. u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Europa koja štiti“ i „Utjecajna Europa“

Tzv. treći stup prioriteta, sažet pod nazivom „Europa koja štiti (svoje građane)“, predstavljen je na konferenciji u Splitu, 12. studenog prošle godine, na kojoj su, među ostalima, sudjelovali i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov. Tada je Božinović najavio da će se u sklopu ove teme naglasak staviti na pet ključnih prioriteta: (1) učinkovito i humano upravljanje migracijama, (2) bolju zaštitu granica EU i povratak Schengenu, (3) interoperabilnost informacijskih sustava i jačanje unutarnje sigurnosti EU-a, (4) dovršetak pregovora o fondovima za unutarnje poslove, te (5) uspostavu svih sastavnica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Što se ovog posljednjeg tiče – sustava civilne zaštite – tijekom predsjedanja Hrvatska planira staviti naglasak na jačanje kapaciteta u području prevencije definiranjem inovativnih mjera smanjenja rizika od katastrofa, te će se u tom smislu potaknuti razvoj nacionalnih strategija s konkretnim planovima financiranja temeljenima na procjenama rizika. Tijekom predsjedanja Vijećem EU-a Hrvatska će se zalagati za uspostavu Mreže znanja Unije za civilnu zaštitu, kao i veću prepoznatljivost uloge Europske unije u spašavanju života svojih građana, najavio je Božinović.

Načelnik GS OS RH, general Mirko Šundov, istaknuo je tada da je i jedan od ključnih ciljeva osnaživanje suradnje EU i NATO-a, te unapređenje istraživačke industrije u sklopu vojske i obrane. Ove je teme koji tjedan kasnije spomenuo i ministar obrane Damir Krstičević, na osječkoj konferenciji o „utjecajnoj Europi“ (26. studenog 2019. godine).

Krstičević u Osijeku predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja (Photo: MORH/M. Čobanović)

„Teme u području obrane na koje ćemo staviti naglasak bit će nastavak implementacije, konsolidacije i osiguravanje koherentnosti pokrenutih obrambenih inicijativa s naglaskom na izgradnji sposobnosti, zatim jačanje suradnje Europske unije i NATO-a, razvijanje istraživačke i industrijske dimenzije te jačanje napora Europske unije na prostoru jugoistoka Europe u području sigurnosti i obrane“,

nabrojio je Krstičević neke općenite teme koje bi trebale biti na dnevnome redu hrvatskog predsjedanja, podsjetivši na neke EU-projekte koji su već u tijeku, poput Stalne strukturirane suradnje (PESCO), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (CARD), Europskog obrambenog fonda (EDF) te vojne pokretljivosti – kako je i navedeno u hrvatskome Programu za predsjedanje. Glavni je cilj ovih inicijativa, prema Krstičeviću, razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnih trošenja kako materijalnih, tako i ljudskih resursa.

Vojna industrija i javna nabava

Tu će biti zanimljivo promatrati kako će se ovi postojeći projekti i ciljevi uklopiti u agendu nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je kao jedan od svojih glavnih projekata najavila uspostavu Generalnog direktorata za obrambenu industriju i svemir (Directorate general for defence industry and space). To bi tijelo trebalo ubrzati rad na oformljavanju zajedničkog vojno-industrijskog kompleksa na razini EU, kao i na razvoju tehnološki visoko sofisticiranih alata, poput dronova i proizvoda baziranih na umjetnog inteligenciji, najavila je von der Leyen u pismima očekivanja svojim izabranim povjerenicima za obranu, vanjske poslove i unutarnje tržište. Ovo svojevrsno nadtijelo bi u budućnosti, prema zamisli Ursule von der Leyen, trebalo koordinirati i zajedničku nabavu opreme te naoružanja za oružane snage zemalja-članica EU. Postavljanje temelja je cilj koji si je nova predsjednica Komisija postavila u svom petogodišnjem mandatu, a konferencija o obrambenoj industriji, koja je zakazana kao jedno odvelikih događanja tijekom hrvatskoj predsjedanja europskom unijom (24. ožujka 2020. godine), trebala bi otvoriti i ovo, po nekim stručnjacima prilično utopijsko pitanje.

 

*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.