Na jučerašnjoj prezentaciji Plana nabave Ministarstva obrane u 2020. godini, među projektima za Hrvatsku ratnu mornaricu naveden je i „nastavak gradnje obalnog ophodnog broda“. Ista je stavka pisala i u prošlogodišnjem Planu nabave, no 2019. – osim ispitivanja prototipa OOB-31 „Omiš“ – ništa se nije pomaklo u smjeru početka ugovaranja i izgradnje daljnjih OOB-ova.

Zato smo jučer iskoristili priliku i izričito pitali ministra obrane Damira Krstičevića zašto se odugovlači s nastavkom gradnje daljnjih OOB-ova.

„Što se tiče OOB-a… Vidite, to su isto projekti… ’14. je počet, ’14. je počet, ’15. ugovor, znači u mandatu prošle Vlade, kod nas nastavljen i konačno je jedan brod primljen, predan HRM-u. Reko sam, to je prototip i, evo, sada smo u fazi pregovora i ja se nadam do 17.02. da ćemo to potpisat sa firmom koja je to napravila, da bi ona napravila drugi brod, sa svim naučenim lekcijama, sa svim poboljšanjima koja je potrebno napraviti za taj drugi brod. A onda kasnije, u perspektivi, i 3., 4. i 5. Da li će struka još reć’ da nam je potrebno tih brodova, HRM, Hrvatska vojska, i to je taj jedan put, cilj koji mi želimo napraviti sa svim naučenim lekcijama – učimo, analiziramo, da bi priča bila još bolja i da bi priča bila još kvalitetnija“,

odgovorio je ministar obrane Krstičević, najavivši time da bi kroz 10 dana, prilikom potpisivanja ugovora između MORH-a i predstavnika domaće vojne te obrambene industrije, trebao biti potpisan i ugovor s Brodosplitom o daljnjoj gradnji još jednog obalnog ophodnog broda. Projekt izgradnje ukupno 5 OOB-ova, potpisan još u vrijeme ministra Ante Kotromanovića, kasni van svake mjere. Prema Krstičevićevim riječima, odužilo se i testiranje prototipa, što je uvelike utjecalo na nastavak ovog projekta.

„Mi smo željeli i prošle godine ugovorit, međutim mi smo ga morali ispitati, u potpunosti ga ispitati. Struka ga je pitala… ispitivanje je jako dugo trajalo po svim mogućim segmentima da bi bili uvjereni da taj brod može pratiti tehničke zahtjeve HRM-a. I nakon toga, sada kad smo se uvjerili, idemo znači u taj postupak na osnovu prototipa, na osnovu naučenih lekcija, na osnovi iskustva i s jedne i s druge strane, da ugovorimo drugi brod. Imali smo sredstva iz prošle godine, ali ja smatram da je opravdano da ta sredstva nismo… nego želimo da kad ulažemo – vodimo računa o svakoj kuni, i da itekako puno puta izanaliziramo i da odgovorno ulažemo sredstva. Ako sve bude kako treba, 17. ćemo potpisati dodatak i idemo raditi drugi brod, u tom brodogradilištu“.

Plan je, dakle, potpisati ugovor za još jedan brod za 10 dana, no samo ako trenutni razgovori između MORH-a, HRM-a i Brodosplita budu konstruktivni.

Time je dodatno zanimljiv istup državnog tajnika u Ministarstvu obrane Tomislava Ivića, koji se još 9. listopada prošle godine, prilikom saborske rasprave o prijedlogu novog Zakona o Obalnoj straži, osvrnuo na modernizaciju Obalne straže i izgradnju novih ophodnih brodova.

„Ono što ovdje, poslije svih ovih rasprava treba, mislim, posebno naglasiti je činjenica da će se nastaviti trend daljnjeg ulaganja u modernizaciju Obalne straže, kako bi ona uistinu mogla obavljati posao zbog kojeg je i osnovana. Tu prije svega mislim na Obalne ophodne brodove, kao ključni element cjelokupnog sustava za uspješno obavljanje posla – jer bez, naravno, alata nema ni zanata. I, moram odgovoriti na neke stvari koje su saborski zastupnici i postavili pitanje, i izrekli kroz neke tvrdnje… Dakle, taj trend jednostavno… Odnosno, ulaganje u daljnju modernizaciju se nastavlja. Isporučen je prototip broda. On je zadovoljio sve taktičko-tehničke osobine koje smo tražili u natječaju. Dakle, nema razloga da se ne naruči drugi… odnosno, prvi, jel tako, brod iz serije… s obzirom da je prototip, kao što sam rekao, zadovoljio sve taktičko-tehničke zahtjeve, koje smo postavili u natječaju“.

Za Ivića, dakle, još u listopadu nije bilo razloga da se ne potpiše novi ugovor za gradnju OOB-a. U izlaganju državni se tajnik osvrnuo i na istup zastupnika Živog zida, Damjana Vucelića, koji već neko vrijeme vodi rat s Brodosplitom, prozivajući ovo brodogradilište za brojne nezakonitosti, a u ovom slučaju je konkretno spomenuo i „katastrofalan“ projekt Brodosplita i Ministarstva obrane.

„Gospodine Vuceliću, ako govorite o nekim stvarima, bilo bi dobro da se prije toga informirate, kakvo je stanje o tim stvarima. Morate znati da ovaj proces narudžbe Obalnih ophodnih brodova je započet u Vladi SDP-a. Dakle, ministar Kotromanović je tada bio osoba nadležna, jel tako, za vođenje cijelog posla, za potpisivanje ugovora, što je i učinio. I to, nema sumnje, treba pohvaliti – to nastojanje Vlade SDP-a da se krene u ozbiljnu modernizaciju Obalne straže.

Međutim, treba znati to – da nije isključiva odgovornost na kašnjenju isporuke prototipa samo na Brodosplitu, kao firmi koja izrađuje brod. Nego, morate znati i činjenicu da dokumentacija za izradu broda uopće nije bila kompletna. Da ne kažem da je nedostajao glavni izvedbeni projekt. I razumljivo je da je došlo do kašnjenja u isporuci… u isporuci prototipa broda. Kada se takvi poslovi rade, uvijek se prvo naručuje prototip… pa ako prototip zadovolji traženim uvjetima, onda se ide u narudžbu brodova iz serije. S obzirom da prototip broda zadovoljava sve taktičko-tehničke zahtjeve, ići će se, naravno, u ugovaranje izgradnje i slijedećih brodova iz serije – tako da će se ispuniti, dakle, taj ključni uvjet da Obalna straža može uspješno raditi svoj posao“.

Nepunih tjedan dana prije ovog Ivićevog izlaganja u Hrvatskom saboru, obalnog ophodnog broda dotaknuo se i vlasnik Brodosplita, Tomislav Debeljak. On je u intervjuu za Privredni vjesnik od 3. listopada 2019. najavio da projekt gradnje OOB-a ide dalje:

„Naravno, nakon što je završen prvi iz serije, a sva ispitivanja pokazala da je taj ophodni brod među najboljim u svijetu, nema nikakvog razloga da se ne nastavi. Naravno, kao što je tipično u Hrvata, bilo je govora da ne valja ovo, ne valja ono, ali stvarnost i maritimne sposobnosti broda pokazuju da je najbolji u svojoj klasi. Nismo samo mi u Brodosplitu za to zaslužni, već su zaslužni i stručnjaci MORH-a i cijela ekipa koja je radila na projektu. Gradila su naša brodogradilišta odlične brodove poput raketnih topovnjača i razarača, ali nisu bili bolji od ostalih brodova u svijetu u toj klasi. Naš obalno ophodni brod najbolji je u svojoj klasi, a zato su zaslužni MORH-ovi i Brodosplitovi stručnjaci“.

Na pitanje novinara ide li dalje opcija gradnje 2+2, Debeljak je bio nešto manje samouvjeren:

„Ugovor je potpisan na pet brodova i on ide dalje. To znači da trebamo izgraditi još četiri ophodna broda. No, uz to, pregovaramo za još neke kupce izvan Hrvatske“.

Još prilikom predaje prototipa Hrvatskoj ratnoj mornarici, u prosincu 2018. godine, Debeljak je najavio spremnost da Brodosplit odmah nastavi s gradnjom ne jednog, nego dva OOB-a. Iz jučerašnje izjave ministra Krstičevića, očito je da će ove godine početi gradnja samo jednog broda, a što će biti s ostatkom klase (dakle, još 3 broda, prema inicijalnoj ideji) – nije poznato. Poznato je tek da je, kako je rekao Tomislav Debeljak Privrednom vjesniku, to jedan od neprofitabilnih projekata splitskog brodogradilišta:

„Most kopno – Čiovo i ophodni brod naša su dva negativna projekta, ali isključivo iz patriotske želje da za svoju državu napravimo najbolje. No, iznimno smo ponosni na ta dva projekta. Na Čiovskom mostu napravili smo čudo jer smo sve izgurali u pet puta kraćim rokovima od realnih, a projekt ophodnog broda uspješan je s jedne druge strane, jer se pokazao daleko najboljim brodom u svojoj konkurenciji. Te su nam pohvale vrlo važne za pozitivan radni elan, a u nastavku izgradnje serije od još četiri broda očekujemo da ćemo pokriti barem dio gubitaka“.