Dok je Hrvatska uživala u proslavi Dana državnosti, jutros je u Luxemburgu održan sastanak EU Vijeća za vanjske poslove (FAC) u formatu ministara obrane i vanjskih poslova. Skup pod predsjedavanjem Federice Mogherini, visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, bavio se s dvije glavne teme – (1) pregledom EU inicijativa na polju sigurnosti i obrane, te (2) EU-NATO suradnjom. U prvome bloku sagledalo se provedbu EUGS – Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike EU-a u području sigurnosti i obrane (razvoj situacije u Jemenu, kod Roga Afrike, u Jordanu), te stanje pokrenutih EU obrambenih inicijativa. Usvojena je i Odluka Vijeća o zajedničkim pravilima za PESCO projekte, kojom je postavljen okvir za provedbu pojedinačnih PESCO projekata. Zajedničkim pravilim je usuglašena uloga PESCO tajništva i izvještavanje Vijeća (putem PESCO tajništva, najmanje jednom godišnje), kao i preporuke za izradu individualnih projektnih pravila, te elementi koje ona trebaju obuhvatiti (među ostalim uključivanje/izlazak iz projekta, način donošenja odluka, strategiju nabave).
U drugom bloku raspravljalo se o EU-NATO suradnji u kontekstu nadolazećeg NATO summita (zakazanog za 11. i 12. srpnja), pa je zato tu sudjelovao i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO saveza. Poseban je naglasak stavljen na područje vojne pokretljivosti, borbe protiv terorizma, te pripremu za donošenje zajedničkih izjava o EU-NATO suradnji.
Glavna stvar na margini skupa
Na marginama ovog skupa 7 zemalja-članica EU potpisale su Deklaraciju namjere (Declaration of Intent) o uspostavi snaga EU za brzo djelovanje kod kibernetičkih prijetnji (Cyber Rapid Response Teams) te sustava za međusobno pomaganje u slučajevima cyber-incidenata. Riječ je o početku jednog od ukupno 17 projekata iz sustava PESCO (Permanent Structured Cooperation), uspostavljenog na incijativu Litve, koja je posljednjih godina bila izložena brojnim cyber napadima. Ovu Deklaraciju jutros su potpisale Litva, Estonija, Hrvatska, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska, dok se iz službenih litvanskih izvora čuje o još četiri države koje bi se ovoj skupini pridružile do kraja tekuće godine. Budući je Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane, u Hrvatskoj, na proslavi Dana državnosti – ovu Deklaraciju je u ime Hrvatske potpisao Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane zadužen za obrambenu politiku.
Kako se čulo od Pedra Serrana, visokog dužnosnika Službe za vanjske poslove EU (EU External Action Service):
“Ovo je vrlo važno iz tri razloga. Koa prvo, time prenosite u stvarnost PESCO. Ovo je najnapredniji PESCO projekt,i on pokazuje da PESCO može davati rezultate, da počinje davati rezultate. Kao drugo, on daje rezultate u ključnome cyber-području, a svi smo svjesni, i bit će to dio jutrošnjih razgovora – koliko je cyber-područje ono u kojem treba poduzeti dodatne aktivnosti, ne bi li branili interese EU, njenih država članica, njenih građana – da bi ih se zaštitilo od napada koji postaju sve kompleksniji. Treća poruka je da ovom inicijativom pokazujete istinsku solidarnost. A solidarnost, na način kako okupljate timove eksperata iz svih država sudionica – što stavljate na raspolaganje svim državama članicama, u slučaju napada, to je vrlo važno, Također, i na raspolaganje Europskoj uniji… To je projekt koji stvarno pokazuje što pojedine države-članice EU rade za sve članice EU, na ovom ključnome području“.
Ministar obrane Republike Litve, Raimundas Karoblis, predsjedao je ovim događanjem, i tom je prilikom istaknuo: “Cyber-napadi ne poštuju nacionalne granice, no do sada ove potpisnice nisu imale metodu kombiniranja snaga za odgovor na prijetnje iz te dimenzije. Litva je prva predložila konkretno i praktično rješenje za jačanje kolektivne obrane u cyber-prostoru, te borbu protiv ugroza u ovoj novoj dimenziji“. No, potpisivanje Deklaracije namjere je samo prvi korak do postizanja uže suradnje među državama-partnerima.
Ideja bi bila ustanoviti EU skupinu za brzi cyber odgovor, sastavljenu od specijalista za istraživanje cyber-incidenata iz država potpisnica – kako je pojasnio ministar Karoblis: “U stvarnosti bi to radilo ovako: svaka država sudionica ima stalnu postrojbu za cyber-sigurnost, a u slučaju većeg kibernetičkog napada te bi se skupine uključile u suzbijanje i istraživanje incidenta – virtualno, a ako treba i fizički“. Prva takva Skupina za brzi odgovor trebala bi svoje vještine oprobati na specijaliziranoj vježbi u Litvi ove jeseni.
Ukupno gledano, u prvoj fazi ovog PESCO projekta kojem je na čelu Litva, članice će zajedno s EU institucijama sagledati tehničke i pravne aspekte funkcioniranja postojećih EU cyber-timova, te analizirati mogućnost financiranja ovog projekta iz sredstava EU proračuna. Nakon toga, krenulo bi se sa zajedničkim vježbama i kolektivnim razvijanjem alata za cyber-obranu.
