Kako mediji na ruskom jeziku u Poljskoj i baltičkim državama prikazuju NATO pojačanja?!

U srpnju 2016. NATO članice su odlučile na rotacijskoj osnovi ojačati prisutnost Saveza u baltičkim državama i u Poljskoj, sa četiri multinacionalne skupine u veličini bojne – po jedna u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj. Taj je potez namjeravao ojačati NATO sposobnosti odvraćanja i obrambeni postav Saveza, te služiti kao podsjetnik da napad na bilo koju pojedinačnu članicu predstavlja napad na sve u Savezu, u skladu s člankom 5 Sjevernoatlantskog sporazuma.

Kremlj je ovu odluku protumačio kao neprijateljski akt i odlučio je odgovoriti. Glavna sastavnica tog odgovora sastojala se u jačanju ruskih vojnih aktivnosti u regiji Baltičkog mora. To je bilo praćeno serijom iskrivljenih i potpuno lažnih priča o snagama Ojačane prednje prisutnosti (eFP), koje su širili Kremlju bliski i od ruske države financirani mediji, uz sudjelovanje sa socijalnih mreža.

Zasnovano na prijašnjem izvještavanju, @DFRLab je od veljače 2016. pratio medijsko pokrivanje na internetu, po pitanju NATO raspoređivanja na Baltiku i u Poljskoj, ne bi li identificirali sadržaje koji su neprijateljski, iskrivljeni ili dovode u zabludu.

Glavne teme

Ne bi li protumačili ovo medijsko pokrivanje i pratili njegov razvoj kroz vrijeme, @DFRLab je takvo neprijateljsko izvještavanje podijelio na 6 glavnih tematskih odrednica:

1. NATO nije dobrodošao i NATO snage su okupatori;
2. na Baltiku i u Poljskoj su paranoični ili „rusofobi“;
3. NATO je provokativan i agresivan;
4. NATO je zastario i ne može zaštititi svoje saveznike;
5. NATO, Baltik i Poljska su simpatizeri nacističke ideologije;
6. baltičke države su umjetne i nepouzdani partneri.

Neke od tih tema si međusobno jasno proturječe, na primjer – NATO ne može biti zastario i nesposoban za zaštitu svojih saveznika, a da je u isto vrijeme i agresor u regiji. Svaki je od tih anti-NATO smjerova pripovijedanja fleksibilan i njihovo je skupno korištenje pokazalo da, bez obzira što NATO radi – ohrabruje ili odvraća – te aktivnosti mogu biti iskorištene protiv Saveza.

Promatrani period od 23. svibnja 2017. do 29. siječnja 2018. (Source: @DFRLab)

Ne bi li naučili više o toj kategorizaciji tema, i vidjeli primjere tipova priča koje ulaze pod pojedinu temu, pročitajte izvještaj „Ruske teme vezane uz raspored NATO snaga“ na @DFRLab.

Od ukupno šest spomenutih načelnih tema, njih prvih četiri dominiralo je neprijateljskim medijskim izvještavanjem, obuhvaćajući preko 90 posto svih promatranih objava između svibnja 2017. i siječnja 2018. godine. Dominantna je bila tema o tome kako je NATO provokativan i agresivan. Ta je tema bila obuhvaćena u 218 članaka i tipskih objava na socijalnim mrežama tijekom samo proteklih 8 mjeseci – dakle, otprilike jednom dnevno. Te su teme bile posebno istaknuto vidljive u medijima financiranim od ruske države, kao što su RT ili Sputnik.

Naracije po državama

Kategorizacija zastupljenosti pojedinih tema po državama pokazuje kako pojedine teme ciljaju na neke države više nego na neke druge. Negativne teme su nerazmjerno često optuživale Litvu da je paranoična i rusofobna.

Promatrani period od 23. svibnja 2017. do 29. siječnja 2018. (Source: @DFRLab)

Litva je oduvijek bila jasan kritičar ruske agresije u Ukrajini, eksplicitno je imenovala Rusiju kao prijetnju europskoj sigurnosti, a nedavno je donijela i litvansku verziju sankcijskog režima „Magnitsky Act“, kojeg su ruski mediji označili rusofobnim.

S druge strane, Poljska je ciljana porukom koja tvrdi da su NATO aktivnosti provokativne i agresivne u bitno višoj mjeri nego kod tri baltičke države. Jedno od objašnjenja za ovakvu prilagodbu poruka je i u pojačanoj prisutnosti postrojbi Sjedinjenih Američkih Država u Poljskoj, u okviru europske Inicijative ohrabrivanja (European Reassurance Initiative – ERI), koja djeluje odvojeno od NATO snaga Ojačane prednje prisutnosti.

Naracije kroz vrijeme

Raspored pojedinih širih tema kroz vrijeme pokazuje da anti-NATO priče nastoje pratiti događanja u stvarnom svijetu i razvoju situacija koje se tiču NATO saveza, baltičkih država i Rusije.

Promatrani period od 23. svibnja 2017. do 29. siječnja 2018. (Source: @DFRLab)

Primjer za to je bila vježba „Zapad-2017“. Tijekom najveće zajedničke ruske i bjeloruske vježbe „Zapad-2017“, dominantna anti-NATO tema je bila ona o tome kako su baltičke države paranoične i rusofobne. To je izgleda bila posljedica komentara kojima su baltička ministarstva obrane i visoki dužnosnici popratili događanje, kojima su svi izražavali zabrinutost vježbom i tražili od NATO-a provođenje dodatnih sigurnosnih mjera koje bi se uspostavile prije započinjanja ove vježbovne aktivnosti.

Ista ta tema o rusofobiji imala je poseban uzlet početkom siječnja ove godine, nakon što su vlasti u Latviji iz države protjerale dva ruska novinara, opravdavajući to razlozima nacionalne sigurnosti. Rusko i pro-Kremlj pokrivanje ove priče prikazivalo je Latviju kao rusofobnu državu.

U listopadu 2017. pojačano se opažalo temu kako je NATO zastario i nesposoban štititi svoje saveznike, nakon što je Der Spiegel objavio članak u kojem je bilo istaknuto:

„Sposobnosti NATO saveza da logistički podupire brza ojačavanja na uvelike proširenom prostoru pod nadležnošću zapovjednika za Europu je atrofirala od kraja Hladnoga rata“.

Medijske kuće na ruskom jeziku i s pro-Kremlj orijentacijom na Baltiku opširno su citirale nalaze iz ovog izvješća, i koristile su ih za promociju teme kako je NATO nesposoban pružiti zaštitu baltičkim državama i Poljskoj u slučaju konflikta s Rusijom.

Jezik

Promatrani period od 23. svibnja 2017. do 29. siječnja 2018. (Source: @DFRLab)

Tijekom razdoblja promatranja, pronađeno je da većina izvještaja koja neprijateljski gledaju na eFP dolazi na ruskome jeziku. U prosjeku, 10 posto neprijateljskog izvještavanja po pitanju Estonije bilo je na estonskom jeziku, dok je preostalih 90 posto bilo na ruskom. Ta jezična razdjelnica neprijateljskog izvještavanja po pitanju Latvije bila je 14 posto na latvijskome i 86 posto na ruskom, dok su Litva i Poljska imale iste mjere neprijateljskih poruka usmjerenih prema NATO savezu, sa 16 posto neprijateljskog izvještavanja na litvanskom i poljskom jeziku i 84 posto na ruskom.

Ovo ukazuje na činjenicu da je primarna publika takvog neprijateljskog eFP izvještavanja usmjerena prema ruskim govornicima na Baltiku, kao i prema govornicima ruskog kao materinjeg jezika u Rusiji.

Zaključak

Iako su eFP borbene skupine stigle u baltičke države i u Poljsku prije više od godinu dana, informacijsko ratovanje protiv njih traje i ne pokazuje znakove postupnog opadanja. Općenito, neprijateljsko izvještavanje odražava poglede Kremlja na događanja u stvarnome svijetu i razvoje situacija vezanih uz NATO na Baltiku i u Poljskoj. Neprijateljski usmjerene teme su organizirane u šest načelnih smjerova, među kojima prevladavajuća ostaje „NATO je provokativan i agresivan“, dok tema „Baltičke države i Poljska su paranoične i rusofobne“ prati na bliskom drugom mjestu po učestalosti.

Sve su ove teme prvenstveno ciljale na govornike ruskog u baltičkim državama i Rusiji, ali su ih do sada ustrajno nadglašavala neutralna i pozitivno intonirana izvješća o eFP na službenim jezicima promatranih država.

Ovaj je tekst autorica Donara Barojan objavila 7. veljače 2018. godine, u okviru projekta Digital Forensic Research Lab (@DFRLab) pri Atlantskome vijeću (Atlantic Council). Članak je u izvorniku nazvan „#BalticBrief: Enhanced Anti-NATO Narratives Target Enhanced Forward Presence“ i dostupan je na internetskoj adresi: https://medium.com/dfrlab/balticbrief-enhanced-anti-nato-narratives-target-enhanced-forward-presence-fdf2272a8992