Hrvatski je Sabor u petak, 07. srpnja, usvojio Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu, i to sa 100 glasova „ZA“ i 23 „suzdržana“. Najlošija obrambena godina u dugo vremena zaslužila je ozbiljnu raspravu u Saboru, no ona je bila nikad kraća – manje od 30 minuta, uključujući i obrazloženje predlagatelja, predstavnika Ministarstva obrane RH. No generalno, kompletno izvješće za tu nesretnu godinu (koju je obilježio nekompetentan i nezainteresiran ministar i politička kriza koja je dovela do pada Vlade) prošlo je potpuno „ispod radara“.
Izvješće na Vladi
Godišnje izvješće o obrani u 2016. godini usvojila je Vlada RH na svojoj 35. sjednici, održanoj 04. svibnja. Već je tada loš rad svog prethodnika Josipa Buljevića branio aktualni ministar Damir Krstičević, iako je, za početak, samom usporedbom proračuna bilo jasno da ne dijele isti pogled na obrambeni resor. Možda je upravo to kumovalo činjenici da je cijelo Izvješće Krstičević podijelio u 10 točaka, u svakoj od njih konstatirajući tek postojanje različitih segmenata obrane, bez ikakvog ulaženja u detalje. S iznimkom posljednje, 10. točke u kojoj je pohvalio povećanje obrambenog proračuna u mandatu aktualne Vlade.
„Sukladno Zakonu o obrani, Vlada RH podnosi Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o obrani koji zastupnicima Hrvatskog sabora i javnosti daje uvid u stanje na području obrane u 2016. godini. (2) U okviru procjene sigurnosnog okružja ne uočavaju se pokazatelji izravne prijetnje oružanom agresijom državama-članicama NATO-a. Međutim, s obzirom na rastuće vojne sposobnosti pojedinih država, vjerojatnost drugih vrsta potencijalnih vojnih prijetnji je u porastu, te RH zajedno sa saveznicima nastavlja s razvojem obrambenih sposobnosti. (3) Sigurnost RH temelji se na izgradnji i unaprjeđenju vlastitih obrambenih sposobnosti, snažnom i djelotvornom Sjevernoatlantskom savezu, i jačanju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, djelotvornim mehanizmima kooperativne sigurnosti, i nastojanjima za dugoročnu stabilizaciju neposrednog susjedstva i šireg okruženja. (4) Tijekom 2016. godine obrambena politika bila je usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti definiranih DPR-om OS i NATO ciljevima sposobnosti. (5) Međunarodna obrambena suradnja i sigurnost provođeni su kao sastavni dio sigurnosne i obrambene politike RH, a težišno usmjerene na razvijanju odnosa s glavnim strateškim partnerima.
(6) Tijekom 2016. godine provođene su aktivnosti usmjerene na poboljšanju personalne strukture OS kroz unapređivanje kvalitete, te uravnoteženje i usklađivanje prijema i izdvajanja osoblja. (7) Opremanje i modernizacija u skladu s raspoloživim sredstvima provođeni su s ciljem dostizanja sposobnosti za provedbu misija i zadaća OS i NATO ciljeva sposobnosti. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz RH i poticanja rasta hrvatskog gospodarstva uz uvažavanje tržišnog natjecanja. (8) Sve aktivnosti OS provođene su u funkciji ispunjenja misije i zadaće definiranih Ustavom, zakonom i strateškim dokumentima. Sudjelovanjem u međunarodnim misijama i operacijama nastavljen je naš doprinos izgradnji međunarodne sigurnosti. (9) Provedba zadaća potpore civilnim institucijama dokazala je spremnost OS kao neodvojivog dijela identiteta države i društva u zaštiti interesa i vrijednosti RH. I (10) – naglašavam da je u fokusu obrambenog resora čovjek, vojnik, dočasnik i časnik, državni službenik i namještenik, njegov standard i uvjeti rada. Zahvaljujući našoj Vladi, osigurali smo povećanje obrambenog proračuna u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu za 400 milijuna kuna, i ta sredstva će u najvećem dijelu biti usmjerena na unaprjeđivanje uvjeta života i rada osoblja i razvoj novih sposobnosti.“
Nakon ovog Krstičevićevog izlaganja, Vlada je jednoglasno i bez rasprave usvojila Godišnje izvješće, te ga poslala na drugu stranu Markovog trga.
Izvješće na Odboru za obranu
Prva stepenica koju je Godišnje izvješće moralo proći je saborski Odbor za obranu. Sjednica na kojoj je ono raspravljano održana je 20. lipnja, na kojoj se Izvješće našlo kao posljednja od ukupno 7 točaka, među kojima je bio i nacrt Strategije nacionalne sigurnosti, i nove misije i operacije za OS RH. Ovo je bio najsadržajniji dnevni red ovoga odbora od njegova osnivanja 2008. godine, a na njemu je i Izvješće, nakon gotovo maratonske sjednice (maratonske za saborske pojmove), raspravljeno tek forme radi, ukupno u 14 radnih minuta. Već uoči te točke dnevnoga reda, predsjednik Odbora za obranu Igor Dragovan ustanovio je da se radi o „izvješću koje nema veze s realnošću“, dok je ministar obrane Damir Krstičević odvratio: „Sve znate, predsjedniče“.
Krstičević se u daljnjoj prezentaciji stanja u obrani u 2016. nije odmaknuo puno dalje od onoga što je rekao na sjednici Vlade nešto ranije, baš kao što je tu nit na plenarnoj sjednici slijedio i državni tajnik Tomislav Ivić. Vozeći slalom između 2016. i 2017. godine, Krstičević je pokušavao zaobići loše vođenje obrane u prvoj polovici 2016. istaknuti tu neke poteze koje je sam povukao postavši ministrom obrane krajem te godine. Prema njegovom viđenju, krajem 2016. donesen je niz pravilnika koji trebaju poboljšati status djelatnih vojnih osoba i njihove uvjete rada, kao što su poduzeti i neki koraci za povećanje interesa za dragovoljno služenje vojnog roka.
„Ono što se trebamo još usmjeriti, fali nam vojnika u gardijskim brigadama. Tu trebamo sada… i vi, normalno, i mi koji nosimo sustav… baš vojnika. I, malo… i što se tiče ovih najnižih časnika, zapovjednika voda… i sada na tome radimo, na tim mjerama, kako taj dio isto postaviti,“
rekao je Krstičević, nastavljajući brojati probleme koje tek treba rješavati:
„Ono što su nam problemi u 2016. – to nismo uspjeli… zato i sada ovaj novi operativni raspored… imamo jako puno naših vojnika koji se prevoze. Jako puno. Imamo dnevno 109 autobusnih linija. Znači, svaki dan preko 6000 vojnika se prevozi. Sada možete zamisliti kvalitet života tog vojnika, dočasnika i časnika, koji već jutri krene u 4, 4 i po, i vozi se po skoro dva, dva i po sata… do 8. I onda njegovo radno vrijeme završi u 4, i on se opet, ponovno, vozi skoro do 7, 8 sati. I kako? Mislim da nam ne treba takav vojnik. Nama treba vojnik koji će imati svoju obitelj. I zato smo i malo sada pomakli te rasporede, upravo da bi smanjili troškove – to je skoro godišnje 50 milijuna kuna samo na prijevoz… a, s druge strane, da bi kvalitet života vojnika, dočasnika i časnika… i zato smo sada… i postrojbu otvaramo u Pločama, postrojbu otvaramo u Sinju, pa postrojba… možete zamisliti, u Varaždinu…“
Što se tiče projekata opremanja i modernizacije pokrenutih u vrijeme mandata Ante Kotromanovića, Krstičevićeva je zadaća, kako je sam rekao, te „projekte zatvoriti kako treba“ – to je projekt opremanja OS RH s PzH 2000, s helikopterima OH-58D Kiowa Warrior, i izgradnja obalnog ophodnog broda. „(…)to kasni. To preko godinu dana, što opravdano, što neopravdano… Taj brod je porinut prije petnaestak dana, međutim, do faze preuzimanja ima puno posla. Puno posla. I na nama je sada… svima, i taj koji je to dobio, i mi svi koji vodimo taj projekat – da taj projekat konačno… taj Obalni ophodni brod, da se on primi, odnosno, da taj brod ispuni one sve taktičko-tehničke zahtjeve koje treba imati“,
rekao je ministar obrane članovima saborskog Odbora. Kako se za raspravu nije javio nitko od članova Odbora, uz konstataciju “Ne ponovilo se“, predsjednik Dragovan zaključio je da je – „2016. u mnogo čemu bila izgubljena za Ministarstvo i za Oružane snage. I neke stvari su možda trebale biti gotove. Siguran sam da bi Kiowe letjele puno prije nego 05.8. … Nego, jednostavno smo se našli u jednoj potpuno praznoj fazi, neke stvari su neobjašnjivo stajale na mjestu i nisu se pomicale. Ali, bilo pa prošlo. Idemo naprijed“.
Godišnje izvješće o obrani u 2016. godini Odbor za obranu je usvojio s 5 glasova „za“ i 4 „suzdržana“.
Izvješće u Saboru
Godišnje izvješće u obrani za 2016. godinu došlo je red za saborsku raspravu na 4. plenarnoj sjednici, održanoj u srijedu, 05. srpnja. Toga je dana na dnevnom redu bilo ukupno 13 točaka, a Godišnje izvješće došlo je na red kao predzadnje, u kasno poslijepodne, pa nikome od prisutnih nije bilo žao što je cijela rasprava bila kraća od 30 minuta. U ime predlagatelja nastupao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić, koji je većinu 2016. (dakle, u razdoblju za koje je rađeno Izvješće) bio zamjenik ministra. No Iviću se također činilo puno sadržajnijim spominjati postignuća iz ove, 2017. godine, pa je tako svoje izlaganje započeo pohvalom započinjanju te gotovo privođenju kraju izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, dokumenata koje je prošlogodišnja Orešković-Karamarkova Vlada spominjala kao ciljeve, ali ih nije pokrenula. Zato se Iviću činilo zgodnije reći da su se prioriteti Ministarstva obrane tijekom 2016. odnosili na „nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti utvrđenih DPR-om OS RH i NATO ciljevima sposobnosti“, a Hrvatska je „nastavila pridonositi naporima na stabilizaciji kriznih žarišta i širenju područja mira i sigurnosti“. Spomenut je i nastavak projekata opremanja i modernizacije HRM-a, HRZ-a i HKoV-a, i to sa sredstvima ugovorenima još u mandatu Ante Kotromanovića kao ministra obrane, budući da nakon njega takvih novih projekata više uopće ni nije bilo.
Kao najznačajniju aktivnost Ivić je izdvojio summit NATO-saveza u Varšavi, na kojem je donesena odluka o angažmanu snaga u okviru ojačanja prednje prisutnosti. Mrtav-hladan Ivić je ustanovio da je „zaustavljen negativni trend pada obrambenog proračuna“, i to za godinu u kojoj je obrambeni proračun bio najniži ikad, dodavši potom ipak objašnjenje da je nakon 8 godina pada obrambenog proračuna i gubitka oko 25 % novaca, u 2017. za obranu izdvojeno skoro 400 milijuna kuna više. Bez obzira što je trebao obrazlagati Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu, tijekom koje je i sam bio zamjenik ministra obrane, aktualni državni tajnik Ivić govorio je o upravljanju osobljem u 2017. godini, i najavio skoro raspisivanje novog natječaja za prijam novih državnih službenika temeljem Uredbe o unutarnjem ustrojstvo MORH-a, donesene u prosincu prošle godine.
Govoreći i o ključnom pitanju HRZ-a Ivić je opet iskombinirao 2016. i 2017. godinu:
„Do kraja 2016. godine trebala je, prema važećem DPR-u OS RH, biti donijeta odluka o mogućnosti i modalitetima razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora. Stoga je oko projekta višenamjenskog borbenog aviona osnovan stručni tim za provedbu radnji oko nabave višenamjenskog borbenog aviona. Zadaća stručnog tima su izrada taktičko-tehničke studije do 30. lipnja 2017. godine, priprema elemenata za izradu zahtjeva za ponudu, izrada studija izvodljivosti nakon prikupljanja ponuda od potencijalnih ponuđača kroz analizu troškova i koristi radi pripreme u svrhu donošenja daljnjih odluka“.
No o tome zašto prošle godine nije donijeta ta odluka, kao ni o prošlogodišnjoj mega-temi o navodno katastrofalnom remontu MiG-ova u Ukrajini, pred Saborom se nije čulo ništa. Jednako tako, nije se čulo ništa ni o zakašnjelom te do danas neprovedenom remontu helikoptera Mi-171 Sh.
Rasprava je počela tako da je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) izgubio pravo na riječ jer nije bio u Sabornici, pa je Miro Bulj (Most) dobio čast prvi progovoriti o Godišnjem izvješću u obrani u 2016. godini, ali je ipak govorio o nekim najavama iz 2017. – primjerice o razmještanju vojske u Sinj i Vukovar. Bulj je spomenuo i remont MiG-ova u Ukrajini, smatrajući da netko mora odgovarati za „uložen ogroman novac“, za uzvrat kojeg smo dobili MiG-ove „u dijelovima, u tačkama, u karijoli“, pa ga je zanimalo do kuda je došla istraga tog predmeta:
„To je ugroza nacionalne sigurnosti. Tada tko je vodio Vladu, tko je vodio nacionalnu sigurnost, tada je ugrozio segment nacionalne sigurnosti. Maknimo na stranu političke podjele, lijevi i desni i centar. Time što su avioni plaćeni, a istraga je morala doći kraju, odgovornost mora postojati, ogroman novac, a ugrozili smo zrakoplovstvo, tj. naš vrlo bitan vid naših obrambenih snaga. To je jedna poruka katastrofalna o kakvoj se neozbiljnoj državi radi. Pa nismo mi banana republika, ipak je Hrvatska vojska stvarana u krvi!“
Josip Đakić ispred Kluba zastupnika HDZ-a većinom je djelovao kao da iščitava dijelove Godišnjeg izvješća (što je vjerojatno i radio), u kojem je vidio samo pozitivne pomake, a kao poseban uspjeh istaknuo je nastavak suradnje obrambenog sektora s proizvođačima domaće obrambene industrije. Primijetio je, međutim, smanjenje obrambenog proračuna u 2016. godini, „koji stoji na putu izgradnji modernih i učinkovitih Oružanih snaga koje se mogu nositi sa svim izazovima u međunarodnim operacijama i u slučaju potrebe zaštite suvereniteta RH, te biti na raspolaganju za potporu civilnim institucijama u slučaju katastrofa i nesreća, i u drugim situacijama kao krajnjem cilju dugoročnog plana razvoja OS.“ Đakić je spočitnuo predstavniku Ministarstva obrane Tomislavu Iviću da su problemi borbenih aviona MiG-21 trebali biti više opisani u Godišnjem izvješću, jer je remont „djelomično uspio pa ga možemo proglasiti neuspjelim“.
I to je bila sveukupna rasprava o stanju u obrambenom sektoru u 2016. godini. Ukupno oko 28 minuta, od toga 2 rasprave u ukupnom trajanju od 18 minuta. Svaka čast!
