Na jučerašnjem redovnom sastanku NATO-ministara obrane opet se razgovaralo o izdvajanjima za obranu, te o ponovnom jačanju NATO-saveza u Afganistanu, ojačanju prednje prisutnosti na istoku Europe, kao i o nekim manje eksponiranim temama. Po prvi puta je za velikim NATO-stolom u svojstvu punopravnog člana sjedila i Crna Gora, predstavljena u liku ministra obrane Predraga Boškovića. Ujedno, zaključeno je da će naredni NATO-summit biti sljedećeg ljeta u Bruxellesu, i to će biti po prvi puta nakon dugo vremena bez novog potencijalnog kandidata za članstvo u Savezu.
Financije i sposobnosti
James Mattis, američki ministar obrane i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a
Obrambeni proračuni i izdvajanja za obranu nametnuli su se kao redovna tema na ovakvim sastancima, pa je i ovoga puta istaknut veliki napredak na „pravednijem dijeljenu tereta među saveznicima“. Ovo je treća uzastopna godina, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, kako se ubrzavaju obrambena ulaganja u svim zemljama EU-članicama NATO-saveza (vjerojatno s izuzetkom Hrvatsku, budući joj je prošle godine dodatno pao proračun za obranu), kao i u Kanadi. Sve članice NATO-a zajedno u 2016. godini ostvarile su 3,3% povećanje izdvajanja za obranu, dok se prema prvim procjenama za 2017. očekuje rast izdvajanja za obranu na razini NATO-a za 4,3%. Ove godine, 25 savezničkih zemalja povećalo je izdvajanja za obranu ili je barem zaustavilo njihov pad. Također se očekuje da tijekom ove godine Rumunjska dođe do planiranih 2% BDP-a za obranu, dok će sljedeće godine taj cilj dosegnuti i Litva te Latvija. Povećanjem proračuna za obranu u visini od oko 9% u 2017. Republika Hrvatska svrstala se u skupinu država-članica NATO-a koje su donijele odluku o povećavanjima svojih nacionalnih obrambenih proračuna. Slovenska ministrica obrane Andreja Katič najavila je da će Vlada izdvojiti dodatne novce za jačanje obrambenih sposobnosti, te da će do 2025. povećavati proračun za obranu u iznosu od 30-ak milijuna eura godišnje, što će predstavljati nominalni rast od 5 do 7 posto.
U tom kontekstu, saveznici su se jučer složili i o prihvaćanju novih sposobnosti NATO-a, što uključuje osnaživanje u ključnim područjima poput nabave teške opreme, dopune gorivom u zraku i osposobljavanja više snaga za pokret u što kraćem roku. Napominjući da više izdvajanja za obranu nije bitno samo zbog implementacije novih sposobnosti, nego i za jačanje postojećih, Stoltenberg je izričito spomenuo namjeru Saveza da poboljša svoje protuzračne sposobnosti, te nabavu više zrakoplova sposobnih za djelovanje u jako branjenim područjima, odnosno u područjima pokrivenim djelovanjem A2AD sustava (Anti-Acces and Area Denial). Također je najavio povećanje broja brodova specijaliziranih za protuzračna djelovanja i više drugih sposobnosti neophodnih u novom i sve zahtjevnijem sigurnosnom okruženju.
Ministri obrane NATO-a razgovarali su i o Savezničkom postavu za odvraćanje i obranu, i to prvenstveno o trenutnoj punoj operativnosti ojačane Prednje prisutnosti (eFP) u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj. U Poljskoj je također započelo s radom i Zapovjedništvo višenacionalne divizije. Razvija se i prisutnost NATO-a u Crnomorskoj regiji. Početkom ovoga tjedna, Zapovjedništvo višenacionalne brigade Jugoistok u Rumunjskoj aktivirano je kao vojno tijelo NATO-a. Brigada trenutno provodi vježbe, dok vojni zrakoplovi Velike Britanije patroliraju nebom iznad Crnomorske regije.
Terorizam i Afganistan
Tijekom poslijepodneva u Bruxellesu se razgovaralo o naporima NATO-saveza u borbi protiv terorizma. Otkada se prošloga mjeseca Savez i službeno pridružio Globalnoj koaliciji za borbu protiv ISIS-a, unaprijeđena je razmjena podataka o letu i razmjena informacija dobivenih od nadzornih zrakoplova AWACS. U stožeru NATO-a u Bruxellesu oformljena je nova Teroristička obavještajna ćelija, čiji je cilj efikasnija razmjena informacija i analiza terorističkih prijetnji. NATO je odlučio pojačati svoje aktivnosti u Iraku, čemu će obol dati i Hrvatska u operaciji „Inherent Resolve“, kroz pojačanu obuku, izgradnju više sposobnosti i lokalnih obrambeno-sigurnosnih institucija, te uvježbavanje iračkih snaga.
U misiji “Resolute Support” trenutno je 6. HRVCON
Na kasno popodnevnom sastanku ministri obrane NATO-saveza razgovarali su o Afganistanu i budućnosti misije „Resolute Support“. U zemlji podno Hindukuša trenutno kroz Savez djeluje 39 zemalja-saveznica i partnera s ukupno nešto više od 13.000 vojnika uključenih u obučnu misiju „Resolute Support“. Zbog drastičnog pogoršanja tamošnje sigurnosne situacije, vojne NATO-vlasti na terenu zatražile su dodatnih nekoliko tisuća vojnika za postojeću misiju, što su jučer ministri obrane zemalja-članica Saveza odobrili. Već u startu je 15 država obećalo osigurati dodatne vojnike za Afganistan. Što se Hrvatske tiče, ministar obrane Damir Krstičević izjavio je da, iako Hrvatska podržava ovo jačanje prisutnosti Saveza u Afganistanu, neće mu doprinijeti s dodatnim vojnicima. No odlukom hrvatske Vlade i Sabora od prošle godine ionako je, umjesto najavljenog smanjivanja broja pripadnika OS RH u misiji „Resolute Support“, podržano postojeće prisustvo, a to je do 95 hrvatskih vojnika.
Na press-konferenciji održanoj po završetku ovog sastanka, Jens Stoltenberg je usprkos vijestima s terena ustvrdio kako je povlačenje borbenih jedinica iz Afganistana 2014. godine bila dobra odluka, ali da je trebalo ranije započeti s obukom afganistanskih snaga i ranije ih osposobiti za preuzimanje pune odgovornosti nad vlastitom sigurnosti. U tom pravcu bi NATO-snage trebale ići i u budućnosti, s posebnim naglaskom na obuku i jačanje afganistanskih snaga za specijalne operacije, te na nabavu dodatne opreme, prije svega za blisku zračnu podršku i za evakuaciju ranjenika.
Nove inicijative
Potpisnici inicijative o zajedničkom upravljanju streljivom
Osim ovih glavnih zaključaka, pojedine zemlje-članice potpisale su i nešto sporazuma o novim projektima i suradnjama. Tako su Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Turska i NATO-partner Finska potpisale Pismo namjere o zajedničkom upravljanju streljivom. Time se zemlje koje sudjeluju u ovome projektu nadaju zajedničkoj nabavi pojedinih vrsta streljiva po nižoj cijeni, međusobnom usklađivanju zaliha i potencijalnoj dugoročnoj implementaciji rješenja o zajedničkom skladištenju UbS-a.
S druge strane, šest NATO-saveznica (Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Španjolska i Turska) potpisale su Pismo namjere o suradnji u razvoju sposobnosti višenamjenskih zrakoplova za međunarodne pomorske zadaće. Ta bi suradnja trebala dovesti do zajedničke nabave ili čak razvoja novih specijaliziranih zrakoplova. Time bi se išlo prema zamjeni postojećih mornaričkih zrakoplova za protupodmorničku borbu i izviđanje.
