Nakon trotjedne blokade izazvane nedostatkom kvoruma, Hrvatski je sabor jučer napokon glasao o brojnim prethodno raspravljenim točkama dnevnoga reda. Među njima su se našle i izmjene Zakona o službi u OS RH, koje je Vlada usvojila još 20. travnja, saborski Odbor za obranu raspravio 04. svibnja, da bi se dan kasnije (05. svibnja) našle i na plenarnoj sjednici Sabora. No unatoč provedenoj polusatnoj raspravi, izmjene Zakona o službi nisu izglasane sve do srijede, 18. svibnja. Pripadnici OS RH kojih se ove izmjene tiču, dakle oni koji su temeljem ranijih odredbi Zakona trebali biti izdvojeni iz sustava do kraja ove godine, zbog političkih odnosa u vladajućoj koaliciji/suradnji našli su se u svojevrsnom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“. To se konačno riješilo jučer ujutro, kada su jednoglasno – sa čak 128 ruku „ZA“ – usvojene izmjene Zakona o službi.
O čemu se točno radi, i zašto se ove odredbe tiču oko 1500 ljudi, uvaženim saborskim zastupnicima na raspravi tog četvrtka, 05. svibnja, objasnio je zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić. Zapravo, nije ni objašnjavao, već je pročitao obrazloženje koje je dan ranije čitao na sjednici resornog Odbora za obranu. Izvjestitelj Odbora, ujedno i njegov predsjednik Igor Dragovan (SDP), na plenarnoj sjednici nije uzeo riječ, baš kao ni itko drugi iz Kluba zastupnika SDP-a ili ostatka oporbe. Zato je polusatna rasprava bila obilježena istupima HDZ-ovog zastupnika Damira Krstičevića, koji su bili najemotivniji i najstrastveniji na neku obrambenu temu otkad na portalu Obris.org pratimo rad Hrvatskog sabora. Iako se Krstičević povremeno razilazio s činjenicama, ipak mu za uloženi trud treba odati priznanje. Za početak je ispravno istaknuo ogroman postotak ljudi koje se sada trebalo izdvojiti, a bez za to provedenih ozbiljnih priprema:
„Predlagatelj u svom obrazloženju navodi kako bi po sadašnjem Zakonu o službi u OS RH do 31. prosinca 2016. godine iz Oružanih snaga trebalo izdvojiti sve časnike sa srednjom stručnom spremom, i djelatne vojnike, odnosno mornare, primljene u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme, a koji imaju navršenih 20 godina staža osiguranja. Potencijalnom primjeno odredbi važećeg zakona u OS, trebalo bi do kraja ove godine izaći više od 22 posto ukupnog broja vojnika u OS RH“,
Krstičević se ponešto zaletio opisujući koja bi to godišta vojnika i mornara trebala biti. O tome je zaključio:
„(…) ovdje govorimo većinom o ljudima koji su primljeni u službu tijekom Domovinskog rata. Dio tih ljudi u slučaju izdvajanja neće ispuniti uvjete za umirovljenje – što bi moglo rezultirati time da budu izdvojeni iz sustava bez prava na mirovinu. Govorimo o ljudima koje smo u jednom trenutku trebali, a sada ih polako zaboravljamo“,
Ako pogledamo da je tu granica za izdvajanje 20 godina staža, treba uočiti da to ujedno nisu i stvarne godine službe u sustavu. Naime, važeći „Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba“ (NN 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12, 118/12) u svom 1. stavku 2. članka definira da „Djelatnoj vojnoj osobi na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na tim dužnostima i poslovima računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja“. Prema tome, osobe koje su tijekom čitavog rada imale razinu beneficiranja u omjeru „18 za 12“ mjeseci, a sada navršavaju 20 godina staža, u obrambeni sustav stigle su najranije u siječnju 2003. godine (13,3 godine službe za 20 godina staža). Ako su pak čitavo vrijeme imale beneficiranje u omjeru „15 za 12“, u sustav su stigle svibnju 2000. godine (16 godina službe za 20 godina staža). Ako u obzir uzmemo i određena kraćenja beneficiranog radnog staža tijekom proteklih godina – još uvijek teško da tu govorimo o ljudstvu zaposlenom prije 1999. godine. Dakle, pretežno je riječ o vojnicima i mornarima zaposlenim ipak ponešto nakon Domovinskoga rata, o kojem govori zastupnik Krstičević.
Saborska klupa bila je preuska za temperamentnog Damira Krstičevića
“Druga karijera”
Ostatak rasprave, u kojoj su sudjelovali Mostovci Miro Bulj i Ivan Lovrinović, te HDZ-ovci Željko Glasnović i Josip Đakić, Krstičević je iskoristio za potporu uvođenju projekta „druge karijere“. Odnosno, za poticanje ne samo saborskih zastupnika, već i Ministarstva obrane, da pripreme projekt itekako poznat u mnogim zemljama, kojim bi se ljude koji odlaze iz obrambenog ili sigurnosnog sektora pripremilo za neki drugi posao, tj. „drugu karijeru“.
„Zašto ne koristiti te ljude? Pa to su ljudi koji imaju jako puno znanja, koji imaju jako puno sposobnosti. U te ljude se ulagalo. I sva razvijena demokratska društva na zapadu potiču, pomažu, da ti ljudi nakon… idu u drugu karijeru. Da li je ta druga karijera u državnoj administraciji, da li je u ministarstvima, da li je u javnim poduzećima, da li je u privatnim firmama – jasno, po sposobnosti. Ali, ta znanja nam trebaju. Jer to su upravo znanja upravljanja, to su znanja managementa, to su znanja vođenja ljudi, to su znanja razvijanja ljudi …“,
objašnjavao je žustro Krstičević, pozivajući se na vlastiti primjer čovjeka koji je zapovijedao u ratu, i vodio posao na tržištu u miru.
Naravno, tu je teško ne sjetiti se onoga čime se od 2003. pa sve do ekonomske krize u Hrvatskoj bavio MORH-ov program SPECTRA (Separated Personnel Care and Transition Program), financiran stranim novcem i obustavljen kada je trebao pasti na isključivo domaće financiranje. Riječ je bila o kvalitetnoj aktivnosti koju je nakon više godina funkcioniranja praktično do gašenja smanjio i zakočio ministar Branko Vukelić u doba početka gospodarske krize – tako da i pozivi zastupnika Krstičevića tu nisu čista novost, već više još jedan arheološki poduhvat iskopavanja negdašnjih dobrih stvari zatrpanih u dubokim slojevima hrvatskog obrambenoga sustava.
Željko Glasnović: Kanada – zemlja uzor
Ovakva se potporna djelatnost sviđa i zastupniku Željku Glasnoviću, koji je čitavu temu odveo i dalje, predlažući da se napiše poseban zakon o tranziciji ljudi koji odlaze iz Oružanih snaga u civilni život. Kao zemlju-uzor Glasnović tu vidi svoju domovinu Kanadu, koja je, kaže, „potrošila milijune dolara za svoje veterane koji se vraćaju iz Afganistana i iz drugih misija“. Umirovljenog generala Glasnovića, inače bivšeg pripadnika kanadske vojske i francuske Legije stranaca, zanimalo je i što se dogodilo sa ljudima koji su završili West Point:
„Trebamo takve ljude, jer oni imaju jednu stvar što fali u Hrvatskoj – a to je profesionalni integritet, i oni nisu okaljani duhom komunizma, iz tog bivšeg sustava. Ljudi su patrioti, spremni raditi, a gdje su nakon, kad izađu iz Oružanih snaga?“
Nažalost, u Lijepoj našoj ovakve stvari pod normalno zapravo i nisu tema, budući je mnogima ionako uvriježeno mišljenje da baš mirovina liječi sve rane, te da je jedino pristojno imati samo jedno zaposlenje u životu.
Amandman – svi do kraja 2019. !
Rasprava traje, sabornica prazna
Klub HDZ-a najavio je da će podnijeti amandman kojim bi se izjednačio rok za izdvajanje iz sustava za časnike sa srednjom stručnom spremom (koji još uvijek nemaju uvjete za odlazak u mirovinu), s ovim prethodno spomenutim, za stalno zaposlene vojnike i mornare koji su navršili 20 godina mirovinskog staža. Kako s vojnicima i mornarima, tako se i ovom malom te specijalnom kategorijom osoblja, časnicima bez traženog obrazovanja, do sada se bavio članak 58. Zakona o službi u OS RH (donesen i loše uklopljen u cjelinu ovog propisa sredinom ljeta 2015. godine). Za njih se Đakić zauzeo istim onim argumentima koje se moglo čuti od Krstičevića za već spomenute vojnike i mornare – „spasit će se dio kadrova koje ne bi bilo moguće lako nadoknaditi“, i čije bi izdvajanje „sigurno onemogućilo izvršenje onih međunarodnih zadaća koje je RH preuzela“. No, dok nedvojbeno stoji da se sustav obrane RH izgleda nije pripremio za naglo izdvajanje oko 22 posto svojih vojnika i mornara, to je pitanje ipak temeljito različito od teme djelatnih časnika koji ne zadovoljavaju obrazovne uvjete OS RH.
Barem ovoliko traje saga o časnicima OS RH sa samo srednjoškolskim obrazovanjem
Naime, rok od 31. prosinca 2016. za izdvajanje starijih stalno zaposlenih vojnika i mornara postavljen je tek u ljeto 2013. godine, s tadašnjim donošenjem novog Zakona o službi u OS RH, – te postoji tek nepune tri godine, tijekom kojih su se OS RH i MORH trebali pripremiti za njegovo nastupanje. Za razliku od toga, problem časnika koji imaju samo srednju školu bitno je stariji. Još 1995. godine Zakon o službi u OS RH definirao je višu školsku spremu kao uvjet za čin zastavnika, dok se od poručnika na više tražilo i visokoškolsko obrazovanje. Ove se standarde manje ili više dopunilo i 1999. godine, pa ih se onda ponovilo i u Zakonu o službi u OS RH iz 2002. godine, da bi se uz postupno sve strožu provedbu to ponavljanje i nastavilo – sve do aktualnog zakona iz 2013. godine, s njegovim dopunama i izmjenama. Pa ipak, očito je tu praksa išla nekim drugim putem, budući je proljeće 2016. godine u OS RH dočekalo “nekih stotinjak časnika, sa srednjom stručnom spremom“, po riječima zastupnika Krstičevića.
Umjesto da se nakon više od 20 godina razvlačenja i izbjegavanja ikakvog sustavnog rješenja ovaj problem ipak konačno razriješi – Klub HDZ-a se pobrinuo da ta priča potraje još barem do kraja 2019. godine. Zakonski amandman koji je omogućio nastavak ove sage, opravdali su usporedbom sa spomenutim izdvajanjem stalno zaposlenih vojnika i mornara – relativno svježim problemom kojeg se usprkos potrebi nije rješavalo od ljeta 2013. naovamo:
„Zbog Zakonske norme o izdvajanju djelatnih časnika sa srednjom stručnom spremom iz sustava do 31. prosinca 2016., Oružane snage Republike Hrvatske bi u toj kategoriji ostale bez određenog broja časnika, koji ne bi mogli biti pravovremeno i adekvatno zamijenjeni te se predlaže rješenje odnosno rok za izdvajanje kao i za djelatne vojnike koji su u djelatnoj vojnoj službi na neodređeno vrijeme“.
Uz sve to, Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici, održanoj 11. svibnja, bez imalo ulaženja u temu usvojila predloženi amandman, čiji će sadržaj u izmjenama Zakona o službi u OS RH ući u članak 225 stavak 2, koji će po novome glasiti:
„Djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu, izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje, prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019. godine“.
Uoči jučerašnjeg glasanja u Saboru, zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić nakratko je izašao za govornicu kako bi izvijestio zastupnike da se Vlada složila s predloženim amandmanom Kluba zastupnika HDZ-a, nakon čega su izmjene Zakona o službi, uključujući i spomenuti amandman, jednoglasno usvojene.
Naravno sve je ovo začinjeno tvrdnjom kako navedene promjene neće dovesti do dodatnih troškova, budući se radi samo o zadržavanju postojećih ljudi u sustavu. Pri tome nije pažnja poklonjena činjenici da izostanak planiranih izdvajanja ujedno znači i izostanak planiranih ušteda – koje time ne dolaze blagotvorno na kadrovske stavke ionako smanjenog obrambenog proračuna. Riječ je tu samo o jednoj od posljednjih mjera koje su iz socijalnih, populističkih ili kakvih drugih pobuda prekrižile planirane uštede, bez da se u njihovom očekivanju i proračunski zadržalo ranije razine namjenskog financiranja. Imajući u vidu ovakvu praksu – gdje troškovi na kraju ne padaju, ali se sredstva za njihovo pokrivanje ipak smanjuje – bit će zanimljivo vidjeti buduću perspektivu zaklapanja obrambenog segmenta državnoga proračuna.
