Teroristički napadi u Parizu potakli su čelnike Europske unije na čvršće i promptnije reakcije negoli cjelokupna migrantska kriza koja se već mjesecima valja preko europskih granica. Tako su prošloga tjedna u Bruxellesu održana dva važna sastanka – jedan u formatu ministara obrane zemalja članica EU (utorak, 17. studenog), a drugi u formatu ministara pravosuđa i unutarnjih poslova (petak, 20. studenog) – na kojima su donesene neke dalekosežne odluke, koje se itekako tiču i Hrvatske kao članice Unije.
Na sastanku Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara obrane Francuska je, kako smo već pisali, najavila aktiviranje članka 42.7 Lisabonskog sporazuma, temeljem kojeg su države članice „obvezne pružiti potporu i pomoć svim sredstvima koja im stoje na raspolaganju“ u slučaju oružane agresije na područje neke od članica. Slijedom toga, Francuska je u petak, 20. studenog, službeno uručila Ministarstvu obrane RH popis načelnih zahtjeva za obrambenu pomoć. Ti se zahtjevi prije svega odnose na pomoć u borbi protiv ISIS-a, te na potporu u provođenju postojećih operacije EU u Africi. Nakon bruxelleskog sijela, povjerenica EK za vanjske poslove Federica Mogherini i francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian održali su press-konferenciju, na kojoj su složno izjavili kako su „zemlje-članice EU izrazile snažnu podršku i spremnost“ za pružanje zatražene pomoći. Mogherini je pritom naglasila kako je nekoliko zemalja već stavilo na stol jasne ponude ili podršku kroz materijalnu pomoć, kao i pomoć u jačanju podrške na nekim drugim aspektima. U hrvatskom slučaju to pružanje pomoći Francuskoj moglo bi se malo i odužiti, zbog aktualnih otezanja oko formiranja vlasti i konstituiranja Sabora. Hrvatska se već u nekoliko navrata obećala za angažman u Maliju, a iako se takvo sudjelovanje najavljivalo na najvišim instancama – do toga nikada nije došlo. Sada se, možda, ukazala prilika da se ponovno aktualizira to pitanje.
Za razliku od Hrvatske, susjedna Slovenija reagirala je vrlo brzo. Francuska je službenoj Ljubljani zahtjev za pomoć dostavila u četvrtak, 19. studenog – zatraženo je jačanje sudjelovanja u onim međunarodnim operacijama i misijama UN-a i EU u kojima sudjeluje Francuska, te potpora na području logistike i sudjelovanje u razmjeni obavještajnih podataka. Na jučerašnjoj dopisnoj sjednici (nedjelja, 22. studenog) Vlada Republike Slovenije donijela je odluku o povećanju opsega sudjelovanja RS u misiji EU u Maliju. Radi se o misiji za obučavanje Oružanih snaga Malija EUTM (EU Training Mission – EUTM Mali), u kojoj Slovenija sudjeluje od početka 2013. godine s 3 pripadnika Slovenske vojske (SVNKON 06 EUTM). Slovenska je Vlada jučer odlučila pojačati svoje sudjelovanje u EUTM Mali, i to upućivanjem do 10 pripadnika Slovenske vojske, s mogućnošću rotacije.
O sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova, održanom u petak, 20. studenog, iz hrvatskih službenih izvora nije se moglo saznati baš ništa. U sramotno šturom priopćenju MUP-a RH, kaže se tek da su „ministri pravosuđa i unutarnjih poslova razgovarali o daljnjem postupanju u vezi s već postojećim mjerama sigurnosti. Najveći naglasak bio je u europskoj evidenciji podataka o putnicima, trgovanju vatrenim oružjem, jačanju kontrole vanjskih granica i financiranju terorizma.“ No istina je puno opširnija od one kako je vidi hrvatski MUP.
O čemu je zapravo bila riječ?
Za početak – Europska je komisija zatražila od ministara pravosuđa i unutarnjih poslova uvođenje nove sustavne provjere za EU građane i to na vanjskim granicama EU. Od ministara je zatraženo da pripreme svoje prijedloge do početka sljedeće godine, kada će Komisija u sklopu sustava „Pametnih granica“ (Smart Borders) predstaviti i nadogradnju tehnologije na ulaznim točkama Schengena. Do tada, države-članice će odmah provesti sve potrebne sustavne i koordinirane kontrole na vanjskim granicama. To znači da će se, umjesto dosadašnje provjere autentičnosti putovnice, ubuduće svi EU putnici provjeravati kroz SIS (Schengenski informacijski sustav), ne bi li granične kontrole uspjele razlučiti potencijalno opasne i od policije tražene putnike od onih „poštenih“ i dobronamjernih.
Iako se na sastanku u Bruxellesu mogao čuti i službeni francuski stav o potrebi „provjere Europljana, jer prijetnje dolaze iznutra“, ministri su se u petak suglasili i s jačanjem kontrole migrantskih tokova unutar EU. Tako su se svi složili da će pojačati korištenje baza podataka, ne samo SIS-ovih, već i Interpolovih, kao i baza nacionalnih policija, te novih tehnoloških alata. Svi migranti, uključujući i tražitelje azila, bit će provjereni, a njihovi će podaci, uključujući i otiske prstiju, biti uvršteni u baze podataka. Kako bi pomogli u uvođenju ovih pojačanih mjera, na hotspotove u Grčkoj i Italiji na kojima se registriraju migranti bit će razmješteni i stručnjaci Europola.
Iz Europske komisije je odaslana požurnica Europskom parlamentu da do kraja godine usvoji PNR („Passenger names record“ ili zapisnik imena putnika) koji bi se primjenjivao uzduž i poprijeko EU, jednako na unutarnjim i vanjskim putničkim letovima. Komisija, a preko nje i ministri unutarnjih poslova, traže da podaci iz PNR-a budu dostupni tijekom godinu dana, i to ne samo za transnacionalne zločine. Uspostava i primjena PNR-a trenutno je u fazi pregovora između zemalja članica, Europske komisije i Europskog parlamenta, koji je vrlo kritičan prema toj ideji. Članovima Parlamenta prihvatljiv je jedino PNR za letove i putovanja van granica EU i uz pohranjivanje podataka na samo mjesec dana, što pak Komisiji nije prihvatljivo, uz argumentaciju da se samo dužom dostupnošću podataka mogu pratiti povratci boraca sa stranih/sirijskih ratišta. I Komisija i Francuska zasebno požalile su se da države članice pate od nedovoljnog unošenja podataka u baze i provjera potencijalno sumnjivih osoba, te je od ministara unutarnjih poslova zatraženo da pojačaju policijsku suradnju protiv terorističkih boraca i na razmjeni informacija o njima.
Francuska je u petak zatražila i šire suzbijanje trgovine oružja, naročito iz zemalja zapadnog Balkana. Naime, u terorističkim napadima 13. studenog korištene su puške AK-47, za koje se ustanovilo da su bugarskog porijekla (dok se prije toga netočno spekuliralo i podrijetlom iz Crne Gore te BiH). Zato Francuska sada traži od Europske komisije da o tome do kraja ove godine izloži operativni plan postupanja, te da se pojača općenita policijska suradnja u suzbijanju šverca naoružanja.
Uoči sastanka u Bruxellesu, povjerenik EK za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos najavio je da se razmišlja o formiranju jedne zajedničke EU obavještajne agencije, no kako piše EUObserver, no francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve izjavio je nakon sastanka da se „ovdje nije razgovaralo o budućim konceptima, već o trenutnom djelovanju“, nakon čega se i Avramopoulos povukao priznavši kako je EU obavještajna agencija samo „jedna ideja“ o kojoj se nije raspravljalo.
Tako je to bilo u petak u Bruxellesu u kojem se, prema MUP-u RH, uz pivo i koštice ćaskalo tek o „daljnjim postupanjima u vezi s već postojećim mjerama sigurnosti“.
