Čini se kako je posjet premijera Zorana Milanovića, ministra obrane Ante Kotromanovića i načelnika GS generala Drage Lovrića posadi broda HRM-a „Andrija Mohorovičić“ donio malu pauzu u obavljanju redovnih poslova u operaciji „TRITON“. Naime, od te svečane prigode 30. kolovoza, pa sve do jučer, 08. rujna, vladalo je svojevrsno zatišje po pitanju akcija spašavanja migranata na Mediteranu u kojima sudjeluje i spomenuti hrvatski brod. Naime, nakon što je isplovio iz luke Catania 02. rujna, „Mohorovičić“ je zaplovio rutom kojom u posljednjih 40-ak dana nikada nije išao – uz Siciliju i Maltu, pokraj Lampeduse, pa sve do istočne obale Tunisa. Tamo se zadržao nekoliko dana, upravo u vrijeme dok su mediji javljali o nizu rizičnih odlazaka migranata iz Libije prema otvorenome moru, da bi se očito neobavljena posla vratio na svoje više-manje uobičajene pozicije u Jonskome moru.
Jučer, 08. kolovoza, u kasnim poslijepodnevnim satima, talijanski su mediji počeli javljati kako je toga dana ujutro oko 07:30 sati hrvatski brod BŠ-72 u luku Augusta dovezao 228 migranata. Do tog je trenutka bilo utvrđeno da su spašeni ljudi načelno egipatske i somalske nacionalnosti, te da je od njih 228 – 158 muškaraca, 4 žene, dok su ostalo djeca (ukupno 66 mališana). Oni su se još 02. rujna na 20-metarskom ribarskom brodu otisnuli iz Egipta, a spas iz povremeno vrlo valovitog Mediterana našli su nepunih tjedan dana kasnije. „Mohorovičić“ ih je, naime, pokupio u prvim satima ponedjeljka, 07. rujna, na ulazu s otvorenog Mediterana u Jonsko more. No taj vremenski okvir zapravo uopće nije neobičan – vrlo je malo izbjeglica i migranata koji su otisnu iz Libije ili, kao u ovom slučaju, iz Egipta, a da su spašeni u roku od dan ili dva od isplovljavanja. Upravo zbog brzine spašavanja pred libijsku i tunišku obalu razmješteni su veći i jači brodovi, poput norveških ili njemačkih, kako bi ipak mogli reagirati u što kraćem roku, posebno kada je najava lošeg vremena ili kada se očekuje veći broj izbjegličkih plovila.
Administrativni dio jučerašnjeg spasilačkog posla, uključujući i točnu identifikaciju spašenih migranata s „Mohorovičića“, usporilo je loše vrijeme u Augusti. Identifikacija je nastavljena i tijekom jučerašnjeg dana i večeri, i to u šatorskome naselju u zoni Megarese, u kojem su smješteni spašeni morski putnici – a nakon toga će, sukladno odluci talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova, svi oni biti prebačeni u neki od prihvatnih centara. Paralelno s identifikacijom, međuresorna skupina za borbu protiv ilegalne imigracije, koja djeluje u okviru Ureda javnog tužitelja Siracuse, provodi i postupak posebne kontrole pojedinih migranata za koje se sumnja da bi sami mogli biti krijumčari/trgovci ljudima. Svi migranti podvrgnuti su još i zdravstvenoj kontroli, a njihovo je zdravstveno te opće stanje proglašeno vrlo dobrim, s obzirom na dugotrajnost i težinu putovanja.
Nakon što je iskrcao sve spašene, „Andrija Mohorovičić“ jučer oko podneva isplovio je iz Auguste i uputio se prema nedalekoj Cataniji, gdje je i prenoćio. Za koji dan posada će obilježiti i polovicu od maksimalno tromjesečnog sudjelovanja u operaciji „TRITON“.
Dok ta FRONTEX-ova operacija ipak daje sasvim dobre rezultate, prateća EU operacija „EU NAVFOR MED“ jedva da se spominje. Kako smo već pisali, „EU NAVFOR MED“ započela je 22. lipnja ove godine, i trebala bi se odvijati u 3 faze: (1) prikupljanje podataka, nadzor te analiza mreža krijumčarenja i trgovine ljudima na Mediteranu, (2) traganje za sumnjivim plovilima i njihovo onemogućavanje, te (3) djelovanje u libijskim lukama u smislu čak i preventivnog onemogućavanja plovila i druge srodne opreme, kao i uhićenje krijumčara te trgovaca ljudima. Za sada je jasno da se tek sramežljivo odvija prva faza operacije. O drugoj fazi razgovaralo se prošloga tjedna u Luksemburgu, gdje su se 02. i 03. neformalno našli ministri obrane zemalja-članica EU. Hrvatsku je ondje predstavljala zamjenica ministra obrane, Višnja Tafra.
Visoka povjerenica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini trudila se uvjeriti svoje obrambene kolege da je EU NAVFOR MED na političkoj i operativnoj točki s koje vrlo jednostavno može ući u drugu fazi, dakle na djelovanje protiv krijumčarskih brodova u međunarodnim vodama. Dakle, osim spašavanja migranata, europski bi brodovi trebali uklanjati i uništavati krijumčarska plovila, na bilo koji način sprečavati njihovu plovidbu, te uhićivati krijumčare i trgovce ljudima. Iako ova faza operacije nije izazvala toliko sporova i problema kao posljednja, treća faza, ni do sada obavljen posao još nije ponudio odgovore na brojna pitanja koja su se postavljala proteklih mjeseci, a tiču se pravne jurisdikcije i administrativnih kapaciteta. Štoviše, Federica Mogherini najavila je kako se „nastavlja planiranje daljnjeg razvoja operacije“.
Time bi se i slovenski brod “Triglav”, koji se već neko vrijeme priprema za sudjelovanje u ovoj operaciji, lako mogao naći u neobranom grožđu.